Kralj od sandalova drveta načini potpornje za dom Jahvin i za kraljev dvor, te citre i harfe za pjevače. Nikada više nije stiglo takvo sandalovo drvo, niti se vidjelo sve do ovoga dana.
Kralj od sandalova drveta načini potpornje za dom Jahvin i za kraljev dvor, te citre i harfe za pjevače. Nikada više nije stiglo takvo sandalovo drvo, niti se vidjelo sve do ovoga dana.
A kralj Salomon dade kraljici od Sabe svaku njezinu želju koju je zatražila, povrh onoga što joj dade prema moći kralja Salomona. Zatim se ona okrenu i ode u svoju zemlju, ona i njezine sluge.
Težina zlata koje je u jednoj godini dolazilo Salomonu bijaše šest stotina šezdeset i šest talenata zlata.
Osim od putujućih trgovaca i trgovine preprodavača, te od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemlje.
Kralj Salomon načini dvjesto štitova od kovanoga zlata; šest stotina šekela zlata išlo je na svaki štit.
Težina zlata koje je u jednoj godini dolazilo Salomonu bijaše šest stotina šezdeset i šest talenata zlata.
A zlata što dohođaše Solomunu svake godine, bješe šest stotina i šezdeset i šest talanata,
וַֽיְהִי מִשְׁקַל הַזָּהָב אֲשֶׁר בָּא לִשְׁלֹמֹה בְּשָׁנָה אֶחָת שֵׁשׁ מֵאוֹת שִׁשִּׁים וָשֵׁשׁ כִּכַּר זָהָֽב
va/y.Hi mish.Kal ha./za.Hav 'a.Sher- ba' li/sh.lo.Moh be./sha.Nah 'e.Chat shesh me.'ot shi.Shim va./Shesh ki.Kar za.Hav
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I bijaše težina zlata koje dođe Salomonu u godini jednoj šest stotina šezdeset i šest talenata zlata"
1. i bijaše Izvornik: וַֽיְהִי [vayhiy] Gramatika: Glagol 'hayah' (biti) u imperfektu s vav-konsekutivnim nastavkom. Ovo je klasična konstrukcija biblijskog narativa kojom se izražava prošlo svršeno vrijeme. Značenje: Izraz služi kao formalni uvod u novi događaj ili činjeničnu tvrdnju u povijesnom izvještaju. Ovdje njime započinje službeni inventar kraljevskog bogatstva.
2. težina zlata Izvornik: מִשְׁקַל הַזָּהָב [mishkal hazahav] Gramatika: Imenica 'mishkal' (težina) stoji u konstruktnom stanju (status constructus), oslanjajući se na imenicu 'zahav' (zlato) koja ima određeni član 'ha'. Značenje: Ova fraza precizira materijalnu, opipljivu prirodu bogatstva. Naglašava se da se bogatstvo nije mjerilo samo apstraktnom vrijednošću, već konkretnom, ogromnom fizičkom masom.
3. koje dođe Izvornik: אֲשֶׁר בָּא ['asher ba'] Gramatika: Odnosna zamjenica 'asher' u kombinaciji s glagolom 'bo' (doći, ući) u trećem licu jednine perfekta. Značenje: Glagol implicira redoviti dotok, odnosno prihod (ulazak sredstava u riznicu). Fokus je na neprestanom priljevu stranog zlata kroz poreze i trgovinu, a ne na jednokratnoj zalihi.
4. u godini jednoj Izvornik: בְּשָׁנָה אֶחָת [beshana 'echat] Gramatika: Imenica 'shana' (godina) s prijedlogom 'be' (u) praćena rednim brojem 'echat' u ženskom rodu. Značenje: Ističe vremenski okvir prikupljanja. Zapanjujuća količina koja se prikupi u samo 12 mjeseci svjedoči o nevjerojatnom ekonomskom dometu Salomonova kraljevstva.
5. šest stotina šezdeset i šest Izvornik: שֵׁשׁ מֵאוֹת שִׁשִּׁים וָשֵׁשׁ [shesh me'ot shishiym vashesh] Gramatika: Složeni kardinalni broj sastavljen od stotica, desetica i jedinica povezanih veznikom vav (i). Značenje: Osim što predstavlja konkretnu ogromnu vrijednost od gotovo 23 tone zlata, ovaj broj vjerojatno služi i kao brojčani izraz apsolutne punine materijalnog blagostanja. Iako 666 kasnije u Novom zavjetu dobiva negativnu, apokaliptičnu konotaciju, ovdje izražava ljudski vrhunac moći.
6. talenata Izvornik: כִּכַּר [kikar] Gramatika: Imenica ženskog roda 'kikar' nalazi se u jednini unatoč tome što slijedi nakon višestrukog broja, što je standardna semitska sintaksa za mjerne jedinice. Značenje: Talent (kikar, doslovno 'nešto okruglo') bila je najveća mjera za težinu u starom Bliskom istoku (oko 34 kg). Korištenje ove goleme mjere pokazuje makroekonomsku razinu na kojoj je Salomonova država poslovala. Imena: - Salomon [שְׁלֹמֹה / Shlomo] (osoba) Znači: Miroljubiv, Njegov mir Tvorba: Tvoreno je od hebrejskog korijena 'sh-l-m' (šalom - mir, cjelovitost, blagostanje) kojemu je dodan posvojni sufiks za treće lice. Tekst objašnjava: U 1. Ljetopisa 22:9 Gospodin unaprijed govori Davidu za sina: 'Zvat će se Salomon (Šlomo), jer ću u njegove dane dati Izraelu mir (šalom)'. Promjena imena: U 2. Samuelovoj 12:25 prorok Natan ga je po Božjoj naredbi nazvao Jedidja ('Jahvin miljenik'), ali to ime se nije uvriježilo te je u povijesti ostao poznat kao Salomon.
Ovaj stih (1. Kraljevima 10:14) predstavlja jedan od najsnažnijih opisa bogatstva i moći izraelskog kraljevstva u njegovom povijesnom vrhuncu. Navedena količina zlata (666 talenata, što odgovara masi od preko 22 tone) služila je u drevna vremena kao apsolutni pokazatelj ekonomske nadmoći, trgovačkog uspjeha i političkog utjecaja koji je Salomon ostvario kontroliranjem razgranatih trgovačkih ruta i ubiranjem danka. Stih savršeno zaokružuje prikaz ispunjenja Božjeg obećanja iz 1. Kraljevima 3:13, gdje mu je obećano neviđeno bogatstvo.
Međutim, u širem kontekstu Tore, ovaj tekst istovremeno nosi tihu teološku opomenu i napetost. Naime, u Ponovljenom zakonu (17:17) nalazi se jasna zabrana za buduće kraljeve Izraela: 'Neka ne gomila sebi previše srebra ni zlata'. Stoga, dok ovaj broj na površini slavi neizmjerni uspjeh Salomonove vladavine, poznavatelju Zakona on služi i kao suptilno upozorenje da kralj opasno prelazi granice onoga što Bog dopušta. To gomilanje bogatstva, zajedno s brojnim tuđinkama i oslanjanjem na političke saveze umjesto na Boga, označit će početak Salomonovog duhovnog pada opisanog u kasnijim poglavljima.