Težina zlata koje je u jednoj godini dolazilo Salomonu bijaše šest stotina šezdeset i šest talenata zlata.
Težina zlata koje je u jednoj godini dolazilo Salomonu bijaše šest stotina šezdeset i šest talenata zlata.
Osim od putujućih trgovaca i trgovine preprodavača, te od svih arapskih kraljeva i upravitelja zemlje.
Kralj Salomon načini dvjesto štitova od kovanoga zlata; šest stotina šekela zlata išlo je na svaki štit.
Napravi i tri stotine štitova od kovanoga zlata; na svaki su štit išle tri mine zlata. Kralj ih smjesti u kuću Libanonske šume.
Kralj načini veliko prijestolje od slonovače i obloži ga čistim zlatom.
Kralj Salomon načini dvjesto štitova od kovanoga zlata; šest stotina šekela zlata išlo je na svaki štit.
I car Solomun načini dvjesta štitova od kovanoga zlata, šest stotina sikala zlata dajući na jedan štit:
וַיַּעַשׂ הַמֶּלֶךְ שְׁלֹמֹה מָאתַיִם צִנָּה זָהָב שָׁחוּט שֵׁשׁ מֵאוֹת זָהָב יַעֲלֶה עַל הַצִּנָּה הָאֶחָֽת
va/i.Ya.'as ha./Me.lekh she.lo.Moh ma.Ta.yim tzi.Nah za.Hav sha.Chut shesh- me.'ot za.Hav ya.'a.Leh 'al- ha./tzi.Nah ha./'e.Chat
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I napravi kralj Salomon dvjesto štitova zlata kovanoga šest stotina zlata išlo bi na štit taj jedan"
1. I napravi Izvornik: וַיַּעַשׂ [vaya'as] Gramatika: Glagol u waw-konsekutivnom imperfektu trećeg lica jednine (tzv. vayyiqtol forma) od korijena עָשָׂה (asah). Ovo je standardni biblijski oblik za izricanje niza radnji u narativnoj prošlosti. Značenje: Ukazuje na aktivan, neprekidan slijed Salomonovih veličanstvenih graditeljskih i umjetničkih pothvata. Sama radnja stvaranja ovdje ne odražava samo ljudsko planiranje, već očitovanje božanskog ispunjenja obećanja.
2. štit(ova) Izvornik: צִנָּה [tsina] Gramatika: Imenica ženskog roda u jednini. U biblijskom hebrejskom imenica često dolazi u jednini kada stoji uz brojeve veće od deset. Značenje: Izraz 'tsina' označava veliki, pravokutni štit koji pokriva cijelo tijelo, za razliku od manjeg okruglog štita ('magen'). Ovdje štit gubi svoju ratnu funkciju te postaje isključivo predmet ceremonijalne raskoši i kraljevske časti.
3. kovanoga Izvornik: שָׁחוּט [shachut] Gramatika: Pasivni particip muškog roda jednine od korijena שָׁחַט (shachat). Ovaj korijen redovito označava klanje žrtve, ali se u metalurgiji jedinstveno koristi za razvlačenje ili iskucavanje metala. Značenje: Označava čisto zlato koje je istučeno u listiće i naneseno preko drvenog okvira štita. Predstavlja vrhunac umjetničkog zanata i neograničene materijalne moći Salomonovog dvora.
4. išlo bi Izvornik: יַעֲלֶה [ya'ale] Gramatika: Glagol u imperfektu trećeg lica jednine, u Qal konjugaciji od korijena עָלָה (alah - ići gore, uzlaziti, uspeti se). Značenje: Metaforički i vizualno opisuje proces u kojem ogromna količina bogatstva 'uzlazi' ili se 'polaže' na štit. Količina od 600 šekela (oko 7 kilograma zlata) zorno dočarava ekstremni prestiž zlatnog doba Izraela. Imena: - Salomon [שְׁלֹמֹה / shelomo] (osoba) Znači: Miroljubiv, njegov mir Tvorba: Ime je izvedeno iz hebrejskog korijena שָׁלוֹם (shalom), što znači mir, potpunost ili blagostanje, vjerojatno s pronominalnim sufiksom 'njegov (Božji) mir' ili kao hipokoristik. Tekst objašnjava: Prva knjiga Ljetopisa 22:9 eksplicitno objašnjava: '...zvat će se Salomon (Šelomo), jer ću u njegove dane dati mir (shalom) i pokoj Izraelu.' Promjena imena: Nakon rođenja, prorok Natan mu je dao ime Jedidja ('Jahvin miljenik', 2. Sam 12:25), no vladao je i u povijest ušao pod kraljevskim imenom Salomon, koje reflektira narav njegove vladavine.
Ovaj stih (iz 1. Kraljevima 10:16 ili paralelnog 2. Ljetopisa 9:15) svjedoči o nezapamćenom zlatnom dobu Izraela pod Salomonovom vladavinom, naglašavajući materijalizaciju Božjeg blagoslova. Izrada 200 golemih štitova obloženih basnoslovnim količinama kovanog zlata nema praktičnu obrambenu svrhu; oni su stvoreni da bi bili izloženi u 'Kući libanonske šume' kao snažan simbol moći, kraljevske slave i trajnog mira (shaloma) u zemlji.
Kroz opis ovih masivnih zlatnih štitova, biblijski pisac zorno ilustrira ispunjenje obećanja koje je Bog dao Salomonu u Gibeonu, obećavši mu bogatstvo kakvo nije imao nijedan kralj prije ni poslije njega. Zlato ovdje nadilazi puku ekonomsku vrijednost i postaje teološki marker vrhunca izraelske teokracije, u oštrim kontrastu s kasnijim padom, kada će te iste štitove opljačkati egipatski kralj Šišak i umjesto njih postaviti mjedene.