I svatko je donosio svoj dar: posuđe od srebra i posuđe od zlata, odjeću, oružje, mirodije, konje i mazge, iz godine u godinu.
I svatko je donosio svoj dar: posuđe od srebra i posuđe od zlata, odjeću, oružje, mirodije, konje i mazge, iz godine u godinu.
Salomon skupi kola i konjanike. Imao je tisuću i četiri stotine kola te dvanaest tisuća konjanika. Smjestio ih je u gradove za kola i uz kralja u Jeruzalemu.
Kralj učini da u Jeruzalemu srebra bude kao kamenja, a cedrova dade u mnoštvu kao sikomora što su u Šefeli.
A Salomonovi su se konji dovodili iz Egipta i iz Koe; kraljevi su ih trgovci uzimali iz Koe po određenoj cijeni.
Bojna kočija dovozila se iz Egipta za šest stotina srebrnjaka, a konj za stotinu i pedeset. Isto su ih tako, njihovim posredovanjem, izvozili svim kraljevima Hetita i kraljevima Arama.
Kralj učini da u Jeruzalemu srebra bude kao kamenja, a cedrova dade u mnoštvu kao sikomora što su u Šefeli.
I učini car, te u Jerusalimu bijaše srebra kao kamenja, i kedrovijeh drva kao divljih smokava koje rastu po polju, tako mnogo.
וַיִּתֵּן הַמֶּלֶךְ אֶת הַכֶּסֶף בִּירוּשָׁלִַם כָּאֲבָנִים וְאֵת הָאֲרָזִים נָתַן כַּשִּׁקְמִים אֲשֶׁר בַּשְּׁפֵלָה לָרֹֽב
va/i.yi.Ten ha./Me.lekh 'et- ha./Ke.sef bi./ru.sha.Lim ka./'a.va.Nim ve./'Et ha./'a.ra.Zim na.Tan ka./shik.Mim 'a.Sher- ba./she.fe.Lah la./Ro
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dade kralj [objekt] srebro u Jeruzalemu kao kamenje, i [objekt] cedrove dade kao sikomore koje [su] u nizini za mnoštvo."
1. I dade Izvornik: וַיִּתֵּן [vayiten] Gramatika: Glagol u obliku 'wayyiqtol' (waw konsekutivni + imperfekt), treće lice jednine muškog roda od korijena 'natan' (dati). Ovaj oblik nastavlja narativni niz u prošlosti i često ukazuje na uspostavljanje novog stanja. Značenje: Teološki naglašava kraljevu sposobnost i moć da stvori uvjete izobilja. Darivanje takvog bogatstva ukazuje na to da je Salomonov uspjeh izravna posljedica Božjeg blagoslova i mudrosti koja mu je darovana.
2. kao kamenje Izvornik: כָּאֲבָנִים [ka'avaniym] Gramatika: Imenica ''even' (kamen) u množini, s prefiksom 'kaf' koji služi kao prijedlog za usporedbu (kao). Značenje: Ova snažna hiperbola degradira vrijednost srebra, koje je inače bilo glavno mjerilo bogatstva na drevnom Bliskom istoku. Uspoređujući plemeniti metal s najobičnijim elementom pejzaža, tekst oslikava nezamisliv opseg blagostanja u narodu.
3. cedrove Izvornik: הָאֲרָזִים [ha'araziym] Gramatika: Imenica ''erez' (cedar) u apsolutnoj množini s određenim članom 'ha'. Značenje: Cedrovi s Libanona bili su najcjenjeniji građevinski materijal drevnog svijeta, korišteni za gradnju jeruzalemskog Hrama i kraljevske palače. Oni ovdje simboliziraju vrhunski luksuz, trajnost, stabilnost i uzvišenost kraljevstva.
4. kao sikomore Izvornik: כַּשִּׁקְמִים [kashikmiym] Gramatika: Imenica 'shikma' (sikomora, divlja smokva) u množini, spojena s prijedlogom 'kaf' (kao) koji u sebi sadrži vokalizaciju određenog člana. Značenje: Sikomore su bile obično, vrlo rasprostranjeno drvo koje je svakodnevno koristio običan puk za jednostavniju gradnju. Kontrast između uzvišenog cedra i obične sikomore slikovito pokazuje kako je raskoš postala dostupna i uobičajena.
5. za mnoštvo Izvornik: לָרֹֽב [larov] Gramatika: Imenica 'rov' (mnoštvo, obilje) od korijena 'ravav' (biti mnogobrojan), zajedno s prijedlogom 'lamed' (za, u). Djeluje kao priloška oznaka količine. Značenje: Predstavlja vrhunac opisa ovog zlatnog doba naglašavajući neiscrpnost i masovnost dostupnih resursa. Biblijska teologija u ovom obilju (shalom) prepoznaje jasno ispunjenje obećanja koje je Bog dao Salomonu na početku njegove vladavine. Imena: - Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / Yerushalayim] (grad) Znači: Osnova Šalema (ili Grad mira) Tvorba: Najvjerojatnije se sastoji od zapadnosemitskog korijena 'yara' (položiti temelj, osnovati) i imena kananskog božanstva sutona 'Šalem'. Kasnija biblijska i rabinska tradicija ime je usko asocirala uz korijen 'shalom' (mir), tumačeći ga kao Grad mira.
- Šefela [הַשְּׁפֵלָה / hashefela] (pokrajina) Znači: Nizina Tvorba: Ime dolazi od korijena 'shafel' koji znači 'biti nizak', 'spustiti se' ili 'poniziti'. Označava nisko brežuljkasto područje u Judi koje se smjestilo između središnjeg planinskog gorja i mediteranske obalne ravnice.
Ovaj stih (koji se pojavljuje u 1. Kraljevima 10:27 i paralelno u 2. Ljetopisa 1:15 te 9:27) koristi se snažnim hiperbolama i finim paralelizmom kako bi dočarao zlatno doba Salomonove vladavine. Uspoređujući rijetke, dragocjene materijale poput uvoznog srebra i libanonskog cedra s najuobičajenijim stvarima poput kamenja na tlu i običnih sikomora iz nizine, tekst maestralno slika neviđeno ekonomsko blagostanje. Ono što je nekoć bilo iznimno i nedostižno, postalo je svakodnevno i prisutno u izobilju.
Teološki gledano, ovaj stih nije samo arhivski zapis o materijalnom prosperitetu, već je svjedočanstvo o Božjoj vjernosti. Obilje koje Salomon donosi izravno je ispunjenje Božjeg obećanja iz Gibeona, gdje je kralj zbog svoje nesebične molitve za mudrost nagrađen i golemim bogatstvom. Ovo nevjerojatno izobilje funkcionira kao vidljivi znak Božje prisutnosti i blagoslova koji u potpunosti transformira stvarnost i uzdiže cijeli narod.