Kralj Salomon postade veći od svih kraljeva Zemlje po bogatstvu i po mudrosti.
Kralj Salomon postade veći od svih kraljeva Zemlje po bogatstvu i po mudrosti.
Sva je zemlja tražila vidjeti Salomona da bi čula njegovu mudrost koju mu je Bog dao u srce.
I svatko je donosio svoj dar: posuđe od srebra i posuđe od zlata, odjeću, oružje, mirodije, konje i mazge, iz godine u godinu.
Salomon skupi kola i konjanike. Imao je tisuću i četiri stotine kola te dvanaest tisuća konjanika. Smjestio ih je u gradove za kola i uz kralja u Jeruzalemu.
Kralj učini da u Jeruzalemu srebra bude kao kamenja, a cedrova dade u mnoštvu kao sikomora što su u Šefeli.
I svatko je donosio svoj dar: posuđe od srebra i posuđe od zlata, odjeću, oružje, mirodije, konje i mazge, iz godine u godinu.
I donošahu mu svi dare, sudove srebrne i sudove zlatne, i haljine i oružje i mirise i konje i mazge, svake godine.
וְהֵמָּה מְבִאִים אִישׁ מִנְחָתוֹ כְּלֵי כֶסֶף וּכְלֵי זָהָב וּשְׂלָמוֹת וְנֵשֶׁק וּבְשָׂמִים סוּסִים וּפְרָדִים דְּבַר שָׁנָה בְּשָׁנָֽה
ve./He.mah me.vi.'Im 'ish min.cha.T/o ke.Lei khe.Sef u./khe.Lei za.Hav u./se.la.mOt ve./Ne.shek u./ve.sa.Mim su.Sim u./fe.ra.Dim de.var- sha.Nah be./sha.Nah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I oni donoseći čovjek dar njegov posude srebra i posude zlata i haljine i oružje i mirodije konje i mazge stvar godine u godini"
1. donoseći Izvornik: מְבִאִים [mevi'iym] Gramatika: Hifil particip muški množine od korijena בּוֹא (bo' - doći). U kauzativnom hifil deblu poprima značenje 'uzrokovati da dođe' odnosno 'donijeti', a particip izražava trajnu ili ponavljajuću radnju. Značenje: Ukazuje na stalan priljev bogatstva i poštovanja koje je Salomon primao. Nije se radilo o izoliranom događaju, već o kontinuiranom priznavanju njegove Bogom dane mudrosti i kraljevskog autoriteta.
2. čovjek Izvornik: אִישׁ ['iysh] Gramatika: Imenica muškog roda jednine koja se inače prevodi kao 'čovjek' ili 'muž'. Ovdje se koristi u distributivnom smislu, prenoseći značenje 'svaki čovjek' ili 'svatko'. Značenje: Pojedinačno spominjanje naglašava osobnu obvezu vazala. Svatko tko je dolazio pred kralja osjećao je snažnu dužnost donijeti odgovarajući prinos za audijenciju.
3. dar njegov Izvornik: מִנְחָתוֹ [minchato] Gramatika: Imenica ženskog roda מִנְחָה (mincha) s pronominalnim sufiksom trećeg lica jednine. Osnovno značenje je dar, prinos ili danak. Značenje: Iako se riječ iznimno često koristi i za vjerske žrtve Bogu, ovdje označava danak stranim dostojanstvenicima. To predstavlja opipljiv znak političke podložnosti i dubokog poštovanja vladaru.
4. posude Izvornik: כְּלֵי [keley] Gramatika: Imenica muškog roda כְּלִי (keli) u množini, u takozvanom vezanom stanju (status constructus), što ukazuje na posvojni odnos prema imenici koja slijedi (srebro/zlato). Značenje: Ovaj široki pojam obuhvaća različite predmete, posuđe, oruđa ili dragocjenosti. U kontekstu plemenitih metala, svjedoči o umjetničkom dometu i silnom materijalnom blagostanju Salomonova dvora.
5. stvar Izvornik: דְּבַר [devar] Gramatika: Imenica muškog roda דָּבָר (davar) u vezanom stanju. Doslovno znači 'riječ' ili 'stvar', a ovdje poprima specifičan smisao 'količine', 'omjera' ili propisane obveze. Značenje: Upotreba ove riječi u administrativnom kontekstu pokazuje birokratsku organiziranost kraljevstva. Danak nije bio proizvoljan, već točno propisan i predstavljao je službenu instituciju.
6. godine u godini Izvornik: שָׁנָה בְּשָׁנָֽה [shana beshana] Gramatika: Imenica 'godina' popraćena istom imenicom s prijedlogom 'be' (u). Riječ je o klasičnom hebrejskom idiomu koji izražava ponavljanje radnje 'iz godine u godinu'. Značenje: Naglašava stabilnost i trajnost blagoslova tijekom Salomonove vladavine. Mir i prosperitet bili su osigurani dugoročno, svjedočeći obećanom zlatnom dobu povijesti Izraela.
Ovaj stih (koji se pojavljuje u 1. Kraljevima 10:25 i 2. Ljetopisa 9:24) slikovito sažima vrhunac moći, bogatstva i međunarodnog ugleda Izraela pod vladavinom kralja Salomona. Popis darova koji uključuje plemenite metale, finu odjeću, oružje, egzotične mirodije te dragocjene životinje, predstavlja ultimativni izraz raskoši antičkog Bliskog istoka. Svaki poslanik i vladar koji bi došao čuti Salomonovu mudrost osjećao je obvezu donijeti danak, čime je njegovo kraljevstvo raslo u slavi stabilnom diplomacijom radije nego vojnim osvajanjem.
Teološki gledano, ovaj redoviti, propisani godišnji priljev bogatstva nije tek puki prikaz ekonomske premoći, već opipljiv dokaz ispunjenja Božjeg obećanja. Budući da je u molitvi tražio razborito srce umjesto dugovječnosti i bogatstva, Bog mu je podario oboje u nezapamćenoj mjeri, pretvorivši Jeruzalem u središte mudrosti i slave kojemu hrle svi okolni narodi.