A čovjek poznade Evu, ženu svoju, pa ona zatrudnje i rodi Kajina te reče: "Stekla sam čovjeka s Jahvom."
A čovjek poznade Evu, ženu svoju, pa ona zatrudnje i rodi Kajina te reče: "Stekla sam čovjeka s Jahvom."
I rodi još brata njegova Abela. I posta Abel pastir ovaca, a Kajin bijaše obrađivač zemlje.
I bi poslije nekog vremena te Kajin donese od ploda zemlje žitnu žrtvu Jahvi.
A Abel donese i on od prvina stada svojega i od pretiline njihove. I obazre se Jahve na Abela i na žitnu žrtvu njegovu,
I rodi još brata njegova Abela. I posta Abel pastir ovaca, a Kajin bijaše obrađivač zemlje.
I rodi opet brata njegova Avelja. I Avelj posta pastir a Kajin ratar.
וַתֹּסֶף לָלֶדֶת אֶת אָחִיו אֶת הָבֶל וַֽיְהִי הֶבֶל רֹעֵה צֹאן וְקַיִן הָיָה עֹבֵד אֲדָמָֽה
va./To.sef la./Le.det 'et- 'a.Chi/v 'et- Ha.vel va/y.hi- he.vel Ro.'eh Tzon ve./Ka.yin ha.Yah 'o.Ved 'a.da.Mah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dodade rađati brata njegova, Abela. I posta Abel pastir ovaca, a Kajin bijaše obrađivač zemlje."
1. i dodade rađati Izvornik: וַתֹּסֶף לָלֶדֶת [vatosef laledet] Gramatika: Sintagma se sastoji od glagola 'yasaf' (dodati) u hiphil konjugaciji s vav-konsekutivnim (3. l. jd. ženski rod) i infinitiva konstrukta glagola 'yalad' (roditi). Ovo je uobičajen hebrejski idiom koji izražava ponavljanje ili nastavak radnje (doslovno: dodala je roditi). Značenje: Tekst ne bilježi nikakav Evin usklik pri Abelovu rođenju, za razliku od Kajinovog u prethodnom stihu. Ovo 'tiho' rođenje i kratak jezični opis sugeriraju Abelov sporedni ili manje važan status u percepciji roditelja.
2. brata njegova Izvornik: אָחִיו ['achiyv] Gramatika: Imenica 'ach (brat) s pronominalnim sufiksom za 3. lice jednine muškog roda. Značenje: Riječ 'brat' se u ovom poglavlju ponavlja čak sedam puta, a ovaj stih je prvi put uvodi. Naglašavanje njihove duboke krvne i obiteljske veze ovdje služi kako bi kasniji čin bratoubojstva bio još tragičniji i strašniji.
3. pastir ovaca Izvornik: רֹעֵה צֹאן [ro'e tso'n] Gramatika: Izraz se sastoji od participa aktivnog glagola 'ra'ah' (pasti, čuvati stado) u status constructus (veznom obliku) s imenicom zbirnog značenja 'tso'n' (sitna stoka, ovce i koze). Značenje: Abel odabire zanimanje povezano s nomadskim i polunomadskim načinom života. U biblijskoj tradiciji, počevši od patrijaraha pa do kralja Davida, zanimanje pastira često nosi pozitivnu teološku konotaciju brige, poniznosti i neovisnosti o grešnoj urbanoj kulturi.
4. obrađivač zemlje Izvornik: עֹבֵד אֲדָמָֽה ['oved 'adama] Gramatika: Particip aktivni glagola 'avad' (raditi, služiti) u status constructus s imenicom 'adama' (zemlja, tlo). Značenje: Kajin preuzima zadatak koji je Adamu zadan još u Edenskom vrtu, a zatim pojačan kao prokletstvo nakon pada. On ostaje vezan uz materiju (zemlju) iz koje će uskoro proliti bratovu krv i koja će ga zbog toga prokleti. Imena:
- Abel [הֶבֶל / hevel] (osoba) Znači: dah, para, ispraznost, prolaznost Tvorba: Najvjerojatnije dolazi od hebrejske imenice 'hevel' (dah, izdah). Neki lingvisti predlažu i moguću vezu s akadskom riječi 'aplu' što jednostavno znači 'sin'.
- Kajin [קַיִן / kayin] (osoba) Znači: kovač, koplje ili stečeno Tvorba: Jezično se ime često povezuje sa semitskim korijenom za kovača metala (arapski qayn, aramejski qaynaya). Druga struja tumačenja drži da potječe od glagola 'qanah' (steći, dobiti, kupiti). Tekst objašnjava: Iako samo u ovom stihu nema objašnjenja, neposredno prije u Postanku 4,1 Eva daje biblijsku etimologiju radosnim uzvikom: 'Dobila sam (qaniti) čovjeka od Jahve!', igrajući se glagolom 'qanah' (steći).
Ovaj stih majstorski postavlja pozornicu za prvu ljudsku dramu i bratoubilački sukob uvodeći dva različita prototipa ljudskog postojanja kroz podjelu zvanja. Abel (čije ime simbolizira 'dah' ili 'prolaznost') bira stočarstvo – pokretan način života usmjeren na brigu za stado. Njegovo ime i zanimanje suptilno predkazuju kratkoću i ranjivost njegova života. Nasuprot tome, Kajin nastavlja put svoga oca Adama i ostaje vezan uz zemlju ('adama), preuzimajući ulogu sjedilačkog ratara koji traži materijalnu sigurnost.
Ova podjela na ratara i pastira nije samo sociološki ili ekonomski opis prvih ljudskih zajednica, već u biblijskom tekstu nosi snažnu teološku simboliku. Različitost u njihovom zvanju poslužit će kao neposredni povod za prinošenje darova Bogu, otvarajući fundamentalna pitanja o ljudskom odnosu prema Stvoritelju, prema prirodi i, najtragičnije, prema vlastitom bratu.