A uz granicu Rubenovu, od istočne strane do zapadne, Judi pripada jedan dio.
A uz granicu Rubenovu, od istočne strane do zapadne, Judi pripada jedan dio.
A uz granicu Jude, od istočne do zapadne strane, bit će prinos koji ćete prinijeti: dvadeset i pet tisuća u širinu, a u duljinu kao jedan od dijelova, od istočne do zapadne strane; a Svetište će biti u njegovoj sredini.
Prinos koji ćete prinijeti Jahvi bit će u duljinu dvadeset i pet tisuća, a u širinu deset tisuća.
A ovo će biti sveti prinos za svećenike: prema sjeveru dvadeset i pet tisuća, prema zapadu širina deset tisuća, prema istoku širina deset tisuća, a prema jugu duljina dvadeset i pet tisuća. Jahvino Svetište bit će u njegovoj sredini.
Posvećenim svećenicima od sinova Sadokovih, koji su čuvali Moju stražu, koji nisu zastranili kad su sinovi Izraelovi zastranili, kao što su zastranili leviti.
Prinos koji ćete prinijeti Jahvi bit će u duljinu dvadeset i pet tisuća, a u širinu deset tisuća.
Prinos koji ćete prinijeti Gospodu, neka bude od dvadeset i pet tisuća lakata u dužinu i od deset tisuća u širinu.
הַתְּרוּמָה אֲשֶׁר תָּרִימוּ לַֽיהוָה אֹרֶךְ חֲמִשָּׁה וְעֶשְׂרִים אֶלֶף וְרֹחַב עֲשֶׂרֶת אֲלָפִֽים
ha./te.ru.Mah 'a.Sher ta.Ri.mu la./Yah.weh 'O.rekh cha.mi.Shah ve./'es.Rim 'E.lef ve./Ro.chav 'a.Se.ret 'a.la.Fim
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Prinos koji ćete prinijeti Jahvi duljina pet i dvadeset tisuća i širina deset tisuća."
1. Prinos Izvornik: הַתְּרוּמָה [ha-terumah] Gramatika: Imenica ženskog roda, jednina, s određenim članom 'ha'. Dolazi od korijena רום (rum) koji znači 'podići' ili 'uzvisiti'. Značenje: Označava sveti dio zemlje koji se odvaja od ostatka kako bi bio posvećen isključivo Bogu. U Ezekielovoj viziji, to je specifičan, posvećen teritorij izdvojen u središtu zemlje.
2. koji Izvornik: אֲשֶׁר ['asher] Gramatika: Odnosna zamjenica, nepromjenjiva u rodu i broju. Ovdje uvodi odnosnu rečenicu koja pobliže određuje imenicu 'prinos'. Značenje: Ova česta biblijska čestica povezuje objekt posvećenja sa samim činom naroda, naglašavajući da svetost prostora proizlazi iz svjesne namjene i poslušnosti Božjoj odredbi.
3. ćete prinijeti Izvornik: תָּרִימוּ [tarimu] Gramatika: Glagol u Hifil binyanu (kauzativno stablo), imperfekt, drugo lice množine. Korijen je רום (rum), potpuno isti kao i kod riječi za prinos (terumah). Značenje: Hifil oblik naglašava aktivno i uzročno djelovanje naroda koji doslovno čini da taj dio zemlje bude 'podignut' odnosno odvojen od profane uporabe. Taj svjesni čin izdvajanja za Boga temelj je teokratske obnove.
4. duljina Izvornik: אֹרֶךְ ['orekh] Gramatika: Imenica muškog roda, jednina, u apsolutnom stanju. Predstavlja fizičku dimenziju prostora u uzdužnom smjeru. Značenje: Fizičke dimenzije i geometrijski strogo omeđena obilježja u Ezekielovim vizijama svetišta imaju teološku svrhu. Ona simboliziraju red, savršen sklad i Božju nepogrešivu vladavinu u obnovljenom poretku.
5. pet i dvadeset tisuća Izvornik: חֲמִשָּׁה וְעֶשְׂרִים אֶלֶף [chamishah ve-'esrim 'elef] Gramatika: Složeni broj (kardinalni brojevi 'pet' i 'dvadeset' povezani veznikom 'i') uz imenicu 'tisuća'. Mjerna jedinica, lakat ili trska, ispuštena je u hebrejskom jer se iz konteksta podrazumijeva. Značenje: Ove ogromne dimenzije svetog prostora (približno 13 kilometara dužine) vizualno komuniciraju monumentalnost Božjeg novog središta. Time tekst ukazuje na eshatološku nadmoć i nesagledivu veličinu Božje slave naspram povijesnog Hrama. Imena:
- Jahve [יהוה / Yahweh] (osoba) Znači: "Onaj koji jest", "Postojeći" ili "Onaj koji daje postojanje". Tvorba: Ime je izvedeno iz starog hebrejskog korijena הוה (havah) ili היה (hayah), što znači glagol "biti" ili "postati". Gramatički se vrlo često tumači kao kauzativni oblik ovog glagola koji ukazuje na aktivnog Stvoritelja. Tekst objašnjava: U Knjizi Izlaska 3,14 Bog tumači svoje ime samodeklaracijom "Ehejeh ašer ehejeh" (Ja sam koji jesam), poistovjećujući svoje ime s trajnim, aktivnim postojanjem.
Ovaj stih iz proroka Ezekiela (najvjerojatnije dio vizije iz 45. ili 48. poglavlja) opisuje precizno izdvajanje svetog dijela zemlje ('terumah') za Jahvu prilikom vizionarske i idealne podjele Obećane zemlje. Naglašena je izravna etimološka, a time i teološka povezanost imenice za prinos i glagola za prinošenje – oboje potječu od korijena 'rum' (podići). Ova igra riječi snažno podcrtava duboku ideju posvećenja: ono što pripada Bogu mora biti izuzeto iz profane namjene, figurativno izzdignuto s velikim poštovanjem, a vjernička zajednica aktivno je pozvana sudjelovati u toj uspostavi reda.
S druge strane, veličanstvene i izrazito precizne dimenzije ovog izdvojenog područja nose ključnu simboličku težinu. Iako svete proporcije uvelike nadmašuju povijesne dimenzije Jeruzalema i starog Hrama, njihov savršen geometrijski izričaj nije tek arhitektonska zanimljivost. One objavljuju teološku viziju kozmičkog sklada, nepomućenog mira i trajne, masivne Božje prisutnosti u samom geometrijskom i duhovnom središtu obnovljenog svijeta, gdje cjelokupan prostor svjedoči Njegovom suverenitetu.