Oni otkriše njenu golotinju, uzeše njene sinove i kćeri, a nju ubiše mačem. Ona postade opomenom ženama, i oni izvršiše sudove nad njom.
Oni otkriše njenu golotinju, uzeše njene sinove i kćeri, a nju ubiše mačem. Ona postade opomenom ženama, i oni izvršiše sudove nad njom.
Vidje to njezina sestra Oholiba te izopači svoju strast više od nje, a svoja bludništva više od bludništava svoje sestre.
Žudjela je za sinovima Asirije, obližnjim upraviteljima i namjesnicima, raskošno odjevenima, konjanicima što jašu na konjima, sve odreda poželjnim mladićima.
I vidjeh da se onečistila: objema bijaše isti put.
I dodade svojim bludništvima te vidje ljude iscrtane na zidu, slike Kaldejaca iscrtane crvenilom.
Žudjela je za sinovima Asirije, obližnjim upraviteljima i namjesnicima, raskošno odjevenima, konjanicima što jašu na konjima, sve odreda poželjnim mladićima.
Upaljivaše se za Asircima, knezovima i vlasteljima, susjedima, krasno odjevenijem, vitezima koji jahahu na konjma i svi bijahu lijepi mladići.
אֶל בְּנֵי אַשּׁוּר עָגָבָה פַּחוֹת וּסְגָנִים קְרֹבִים לְבֻשֵׁי מִכְלוֹל פָּרָשִׁים רֹכְבֵי סוּסִים בַּחוּרֵי חֶמֶד כֻּלָּֽם
'el- be.Nei 'a.Shur 'a.Ga.vah pa.Chot u./se.ga.Nim ke.ro.Vim le.vu.Shei mikh.Lol pa.ra.Shim ro.khe.Vei su.Sim ba.Chu.rei Che.med ku.La/m
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Za sinovima Asirije žudjela je, upraviteljima i namjesnicima bliskima, obučenima u raskoš, konjanicima jahačima konja, mladićima poželjnima svima njima."
1. žudjela je Izvornik: עָגָבָה ['a.ga.vah] Gramatika: Glagol od korijena 'agav', Qal perfekt, 3. lice jednine ženskog roda. Označava intenzivnu, često nedopuštenu ili neumjerenu tjelesnu strast. Značenje: U kontekstu Ezekiela 23, riječ opisuje duhovni blud, odnosno otpadništvo Jeruzalema (Oholibe). Umjesto u Bogu, zaštitu i sigurnost traži u moćnim stranim silama.
2. upraviteljima i namjesnicima Izvornik: פַּחוֹת וּסְגָנִים [pa.chot u.se.ga.nim] Gramatika: Imenice u množini. Obje riječi su posuđenice iz akadskog jezika ('pīḫātu' i 'šaknu') koje označavaju visoke vojne ili provincijalne civilne dužnosnike. Značenje: Ove titule snažno naglašavaju impresivnu političku i vojnu moć Asirskog Carstva. Jeruzalem je zaveden prividnom snagom i autoritetom zemaljskih vođa umjesto Božjim.
3. obučenima u raskoš Izvornik: לְבֻשֵׁי מִכְלוֹל [le.vu.shei mikh.lol] Gramatika: Pasivni particip u konstruktnom stanju ('levushei') spojen s imenicom 'mikhlol'. 'Mikhlol' dolazi od korijena za potpunost i ovdje označava savršenu i skupocjenu odjeću. Značenje: Fizička privlačnost i sjaj vojnika i diplomata simboliziraju zamamnost svijeta. Bogata vanjština zasljepljuje narod i odvraća ga od oslanjanja na nevidljivog Boga.
4. mladićima poželjnima Izvornik: בַּחוּרֵי חֶמֶד [ba.chu.rei che.med] Gramatika: Konstruktno stanje gdje prva riječ označava odabrane mlade ratnike ('bachurei'). Druga riječ ('chemed') dolazi od korijena za strasnu želju i označava ono što je izrazito privlačno. Značenje: Ovaj izraz ukazuje na idolopoklonstvo koje počinje kroz divljenje stranim idolima. Fizička i vojna privlačnost asirske vojske metafora je za duhovnu nevjeru naroda. Imena: - Asirija (Ašur) [אַשּׁוּר / 'a.shur] (narod) Znači: Etimologija je neizvjesna. U akadskom može značiti 'nadglednik', dok hebrejski korijen sugerira značenje 'uspješan', 'ravan' ili 'sretan'. Tvorba: Ime asirske države, njenog drevnog glavnog grada i istoimenog asirskog vrhovnog božanstva. U biblijskim rodoslovljima (Post 10) Ašur je eponimni predak, Šemov sin.
Ovaj stih (Ezekiel 23,12) slikovito prikazuje političko i duhovno otpadništvo Jeruzalema (Oholibe) kroz upečatljivu i grubu metaforu preljuba. Napustivši pouzdanje u svog božanskog Zaručnika (Jahvu), Božji narod postaje zaslijepljen vojnom moći, bogatstvom i vizualnom privlačnošću Asirskog Carstva. Prorok ističe kako vanjski sjaj, statusni simboli i snaga svijeta često djeluju zavodljivo, ali duhovni blud oslanjanja na zemaljsku moć neumitno vodi u moralnu i doslovnu propast.
Opsesija tuđinskim moćnicima, ratnicima i njihovom raskoši kritizira ljudsku sklonost traženju sigurnosti u ljudskim vojskama i savezima umjesto u svetom Savezu s Bogom. Strast koju Oholiba osjeća prema asirskim saveznicima duboka je kritika idolopoklonstva onoga vremena – zavođenje sjajem tuđe kulture i moći direktno je razorilo odnos povjerenja i vjernosti između Boga i Izraela.