I granica će ići od mora do Haser Enona, a granica Damaska i granica Hamata bit će na sjeveru, prema sjeveru. To je sjeverna strana.
I granica će ići od mora do Haser Enona, a granica Damaska i granica Hamata bit će na sjeveru, prema sjeveru. To je sjeverna strana.
A istočna strana: između Haurana i Damaska, te između Gileada i zemlje Izraela, mjerit ćete Jordanom od granice do istočnoga mora. To je istočna strana.
A južna strana prema jugu bit će od Tamara do Meripskih voda Kadeša, do potoka prema Velikom moru. I to je južna strana prema jugu.
A zapadna strana je Veliko more, od granice do nasuprot Ulazu u Hamat. To je zapadna strana.
Razdijelit ćete ovu zemlju među sobom po plemenima Izraelovim.
A južna strana prema jugu bit će od Tamara do Meripskih voda Kadeša, do potoka prema Velikom moru. I to je južna strana prema jugu.
A južna strana prema jugu od Tamara do vode Merive u Kadisu, duž potoka do velikoga mora. I to je južna strana prema jugu.
וּפְאַת נֶגֶב תֵּימָנָה מִתָּמָר עַד מֵי מְרִיבוֹת קָדֵשׁ נַחֲלָה אֶל הַיָּם הַגָּדוֹל וְאֵת פְּאַת תֵּימָנָה נֶֽגְבָּה
u./fe.'At Ne.gev tei.Ma.na/h mi./ta.Mar 'ad- mei me.ri.Vot ka.Desh na.cha.La/h 'el- hai./Yam ha./ga.Dol ve./'Et pe.'at- tei.Ma.na/h Neg.ba/h
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I strana juga prema jugu od Tamara do voda svađa Kadeša, k potoku prema moru velikom; i to je strana juga prema jugu."
1. I strana juga Izvornik: וּפְאַת נֶגֶב [u/fe'at negev] Gramatika: Veznik 'waw' (i) usko je vezan uz imenicu 'pe'ah' (strana, rub) koja se nalazi u konstruktnom stanju. Imenica 'negev' (jug) je u apsolutnom stanju, čime se tvori genitivna veza 'strana juga'. Značenje: Izraz se koristi u Ezekielovoj viziji za početak opisivanja južne granice nove, idealne razdiobe obećane zemlje. Prikazuje Božju suverenost i preciznost u definiranju baštine Njegovog obnovljenog naroda.
2. prema jugu Izvornik: תֵּימָנָה [teimanah] Gramatika: Imenica 'teiman' (jug) obogaćena je lokativnim sufiksom 'he' (ah) na kraju riječi. Taj sufiks izražava usmjerenost kretanja ili pogleda ('prema jugu' ili 'južno'). Značenje: Riječ potječe od pojma za 'desno', budući da su drevni Izraelci orijentaciju u prostoru određivali licem okrenuti prema istoku, zbog čega im je jug bio s desne strane. Ovdje emfatizira krajnji južni obzor baštine.
3. voda svađa Izvornik: מֵי מְרִיבוֹת [mei merivot] Gramatika: Lančani konstruktni niz (smikhut). Imenice 'mei' (vode od) i 'merivot' (svađe od, množina od meribah) nalaze se u zavisnom odnosu, vezujući se uz vlastitu imenicu Kadeš. Značenje: Ova fraza podsjeća na gorku prošlost i pobunu Izraelaca u pustinji kada su zbog nedostatka vode sumnjali u Boga. Ipak, Bog to povijesno mjesto neuspjeha pretvara u stalni podsjetnik svoje vjernosti, ugrađujući ga kao fiksnu granicu u sveto nasljedstvo.
4. k potoku Izvornik: נַחֲלָה [nachalah] Gramatika: Imenica 'nachal' (potok, isušeno riječno korito ili vadi) na koju je dodan lokativni nastavak 'he' (ah), što stvara značenje 'prema potoku' ili 'k vadiju'. Značenje: Ovdje se misli na Egipatski potok (Wadi El-Ariš), tradicionalnu jugozapadnu granicu Obećane zemlje. On predstavlja prirodnu granicu razdvajanja koja simbolički dijeli sveto područje od stranog, poganskog prostora Egipta.
5. moru velikom Izvornik: הַיָּם הַגָּדוֹל [hayam hagadol] Gramatika: Imenica 'yam' (more) i pridjev 'gadol' (velik). Obje riječi nose određeni član 'ha', što je temeljno pravilo u hebrejskoj gramatici za usklađivanje imenice i njenog atributa. Značenje: Ovo je uobičajeni biblijski naziv za Sredozemno more. Ono predstavlja apsolutnu, nepremostivu zapadnu granicu Izraela i simbolizira prostranstvo izvan onoga što je čovjeku poznato, mjesto gdje završava kopnena vlast. Imena:
- Tamar [תָּמָר / Tamar] (grad) Znači: palma, datuljina palma Tvorba: Ime potječe od hebrejskog korijena i riječi 'tamar' (תָּמָר) koja označava stablo palme. U pustinjskim područjima, mjesta su često dobivala imena po stablima palmi koja su upućivala na prisutnost oaze i pitke vode.
- Meribot Kadeš [מְרִיבוֹת קָדֵשׁ / Merivot Kadesh] (izvori / mjesto) Znači: vode svađe u svetištu Tvorba: 'Meribot' je množina od 'meribah' (svađa, prepirka), što dolazi od glagolskog korijena 'rib' (svađati se, prepirati se, parničiti). 'Kadeš' dolazi od korijena 'qadash' (biti svet, odvojen) i označava svetište. Tekst objašnjava: Tekst Tore objašnjava (Brojevi 20,13) da je mjesto nazvano Meriba jer su se na njemu Izraelci svađali s Jahvom, prepirući se s Mojsijem zbog nedostatka vode u pustinji.
- Negev [נֶגֶב / Negev] (pokrajina) Znači: suhoća, isušen kraj, jug Tvorba: Potječe od semitskog korijena 'n-g-b' (נ-ג-ב) koji znači 'biti suh, isušen'. Budući da se ovo pustinjsko i sušno područje nalazilo južno od središnjeg Judejskog gorja, s vremenom je postalo primarni hebrejski termin za samu stranu svijeta 'jug'.
- Veliko more [הַיָּם הַגָּדוֹל / hayam hagadol] (more) Znači: veliko more Tvorba: Sastoji se od riječi 'yam' (more) i 'gadol' (velik), s pripadajućim određenim članovima. To je opisno ime koje biblijski autori koriste za Mediteran zbog njegove dominantne veličine u odnosu na poznati svijet tog doba.
Ovaj stih iz Ezekiela 47 predstavlja precizan geodetski i teološki opis južne granice budućeg, obnovljenog Izraela oko novoga Hrama. Granica povezuje važne prirodne i povijesne točke, od grada Tamara na istoku, preko pustinjskog vadija (Egipatskog potoka), sve do obala Velikog (Sredozemnog) mora na zapadu. Ovakvo detaljno mapiranje služi naglašavanju sigurnosti i konačnosti Božjih obećanja o zemlji u vrijeme eshatološke obnove.
Na dubljoj duhovnoj razini, stih snažno odjekuje zbog uključivanja 'voda svađa Kadeša' u ovu svetu geografiju. Meriba, mjesto na kojem je stari Izrael sumnjao i prigovarao te gdje je Mojsije izgubio pravo ulaska u zemlju, u Ezekielovoj je viziji iskupljena. Umjesto da ostane simbolom neoprostivog pada, nekadašnja točka bunta sada stabilno označava početak Božjeg blagoslovljenog tla, poručujući da Njegova milost nadvladava grijehe prošlosti te uspostavlja siguran dom za Njegov narod.