Hamat, Berota i Sibrajim, koji su između granice Damaska i granice Hamata, te Srednji Haser, koji je uz granicu Haurana.
Hamat, Berota i Sibrajim, koji su između granice Damaska i granice Hamata, te Srednji Haser, koji je uz granicu Haurana.
I granica će ići od mora do Haser Enona, a granica Damaska i granica Hamata bit će na sjeveru, prema sjeveru. To je sjeverna strana.
A istočna strana: između Haurana i Damaska, te između Gileada i zemlje Izraela, mjerit ćete Jordanom od granice do istočnoga mora. To je istočna strana.
A južna strana prema jugu bit će od Tamara do Meripskih voda Kadeša, do potoka prema Velikom moru. I to je južna strana prema jugu.
A zapadna strana je Veliko more, od granice do nasuprot Ulazu u Hamat. To je zapadna strana.
A istočna strana: između Haurana i Damaska, te između Gileada i zemlje Izraela, mjerit ćete Jordanom od granice do istočnoga mora. To je istočna strana.
A istočnu stranu izmjerite od Avrana i od Damaska i od Galada i od zemlje Izrailjeve na Jordanu, od te međe do mora istočnoga. I to je istočna strana.
וּפְאַת קָדִים מִבֵּין חַוְרָן וּמִבֵּין דַּמֶּשֶׂק וּמִבֵּין הַגִּלְעָד וּמִבֵּין אֶרֶץ יִשְׂרָאֵל הַיַּרְדֵּן מִגְּבוּל עַל הַיָּם הַקַּדְמוֹנִי תָּמֹדּוּ וְאֵת פְּאַת קָדִֽימָה
u./fe.'At ka.Dim mi./Bein chav.Ran u./mi./bein- da.me.Sek u./mi./Bein ha./gil.'Ad u./mi./Bein 'E.retz Yis.ra.'El hai./yar.Den mi./ge.Vul 'al- hai./Yam ha./kad.mo.Ni ta.Mo.du ve./'Et pe.'At ka.Di.ma/h
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I strana istoka od između Haurana i od između Damaska i od između Gileada i od između zemlje Izraela Jordan od granice do mora istočnoga mjerit ćete; i [to je] strana istočna."
1. I strana (ugao) Izvornik: וּפְאַת [u./fe.'At] Gramatika: Imenica ženskog roda u status constructus (vezano stanje) spojena s veznikom vav (i). Znači "ugao", "kraj", "strana" ili "rub". Značenje: Ovdje označava precizno definiran rub ili granicu obećane zemlje. Bog postavlja točne granice, što ukazuje na Njegov red i brigu za prostor svoga naroda.
2. istoka Izvornik: קָדִים [ka.Dim] Gramatika: Imenica muškog roda koja se izvodi iz korijena za "naprijed" ili "prednji". U biblijskom hebrejskom to je standardni pojam za istok. Značenje: Hebrejska orijentacija svijeta gleda prema istoku (izlasku sunca), pa je istok "naprijed". Često nosi simboliku Božje prisutnosti i ishodišta svetih vizija.
3. od između Izvornik: מִבֵּין [mi./Bein] Gramatika: Složeni prijedlog tvoren od prijedloga "min" (od) i imenice "bein" (prostor između). Višestruko se ponavlja u ovom stihu. Značenje: Ponavljanje ovog prijedloga stvara ritam strogog razgraničenja. Bog jasno i pažljivo odvaja prostor koji pripada Njegovom narodu od okolnih tuđih teritorija.
4. mjerit ćete Izvornik: תָּמֹדּוּ [ta.Mo.du] Gramatika: Glagol u qalu, imperfekt, 2. lice množine od korijena 'madad' (mjeriti). Označava trajnu ili buduću radnju mjerkanja. Značenje: Mjerenje u Ezekielovoj viziji nije samo tehnički čin, nego teološki znak Božjeg vlasništva, obnove i posvećenja prostora koji pripada Bogu.
5. istočnoga Izvornik: הַקַּדְמוֹנִי [ha./kad.mo.Ni] Gramatika: Pridjev s određenim članom ('ha-'), izveden iz istog korijena kao i 'kadim' (kedem - prednji, drevni, istočni). Značenje: Odnosi se na Mrtvo more, koje se naziva 'Istočno more' u kontrastu sa 'Zapadnim' (Mediteranom). Ovo omeđivanje predstavlja cjelovitost obnovljenog prostora. Imena: - Hauran [חַוְרָן / chav.Ran] (pokrajina) Znači: zemlja špilja Tvorba: Izvedeno iz hebrejskog korijena 'chor' (rupa, špilja), vjerojatno odražava topografiju područja bogatog vulkanskim špiljama u kojima su ljudi obitavali.
- Damask [דַּמֶּשֶׂק / da.me.Sek] (grad) Znači: nepoznato Tvorba: Etimologija imena nije sa sigurnošću utvrđena. Izvor je vjerojatno predsemitski, a neki ga povezuju s drevnim pojmovima za dobro navodnjeno mjesto.
- Gilead [גִּלְעָד / gil.'Ad] (pokrajina) Znači: hrpa svjedočanstva Tvorba: Ime je tvoreno od hebrejskih riječi 'gal' (hrpa, gomila) i 'ed' (svjedok). Tekst objašnjava: U Postanku 31,47-48 tekst objašnjava da je Jakov to mjesto nazvao Galed kao spomenik (hrpu kamenja koja je svjedok) sporazuma i primirja između njega i Labana.
- Izrael [יִשְׂרָאֵל / Yis.ra.'El] (zemlja) Znači: Bog se bori Tvorba: Teoforsko ime tvoreno od glagola 'sara' (boriti se, ustrajati) i božanskog imena 'El' (Bog). Tekst objašnjava: U Postanku 32,28 Jakov dobiva ovo ime jer se "borio s Bogom i s ljudima i pobijedio" tijekom noćnog hrvanja na potoku Jaboku. Promjena imena: Ranije se zvao Jakov (povezano s 'aqev' - peta, odnosno onaj koji drži za petu / varalica). Promjena u Izrael označava novi identitet njega i naroda rođenog iz vjere i borbe s Bogom.
- Jordan [הַיַּרְדֵּן / hai./yar.Den] (rijeka) Znači: onaj koji silazi Tvorba: Ime dolazi od hebrejskog glagola 'yarad' (sići ili spuštati se), s obzirom na to da se rijeka strmoglavo spušta od izvora na planini Hermon sve do Mrtvog mora.
Ovaj stih iz Ezekiela 47 detaljno opisuje istočnu granicu Obećane zemlje u prorokovoj eshatološkoj viziji. Bog precizno definira teritorij od Haurana i Damaska do Gileada, rijeke Jordan i Mrtvog (Istočnog) mora, pokazujući da Njegova obnova nije samo duhovna i apstraktna, već ima jasne i opipljive geografske okvire. Zapovijed da se teritorij 'mjeri' izražava Božji suverenitet, zaštitu i ponovno preuzimanje vlasništva nad tom zemljom, ulijevajući nadu prognanicima u skori povratak u siguran, posvećen i božanski uređen dom.