I gle, posađena je, hoće li uspijevati? Neće li, čim je dotakne istočni vjetar, posve usahnuti? Na gredicama svoga rasta usahnut će."
I gle, posađena je, hoće li uspijevati? Neće li, čim je dotakne istočni vjetar, posve usahnuti? Na gredicama svoga rasta usahnut će."
I dođe k meni Riječ Jahvina:
"Reci sada domu pobune: 'Zar ne znate što ovo znači?' Reci: 'Evo, došao je kralj Babilona u Jeruzalem, uzeo njegova kralja i njegove knezove te ih odveo k sebi u Babilon.
Zatim uze potomka iz kraljevskoga roda, sklopi s njim savez i obveza ga zakletvom; uze i moćnike zemlje,
da kraljevstvo bude neznatno i da se ne uzdiže, da čuva njegov savez kako bi opstalo.
"Reci sada domu pobune: 'Zar ne znate što ovo znači?' Reci: 'Evo, došao je kralj Babilona u Jeruzalem, uzeo njegova kralja i njegove knezove te ih odveo k sebi u Babilon.
Kaži tome domu odmetničkom: ne znate li šta je ovo? Reci: evo, dođe car Vavilonski u Jerusalim, i uze mu cara i knezove, i odvede ih sa sobom u Vavilon.
אֱמָר נָא לְבֵית הַמֶּרִי הֲלֹא יְדַעְתֶּם מָה אֵלֶּה אֱמֹר הִנֵּה בָא מֶֽלֶךְ בָּבֶל יְרוּשָׁלִַם וַיִּקַּח אֶת מַלְכָּהּ וְאֶת שָׂרֶיהָ וַיָּבֵא אוֹתָם אֵלָיו בָּבֶֽלָה
'e.mor- na' le./Veit ha./Me.ri ha./Lo' ye.da'.Tem mah- 'E.leh 'e.Mor hi.neh- va' Me.lekh- ba.Vel ye.ru.sha.Lim va/i.yi.Kach 'et- mal.Ka/h ve./'Et sa.Rei./ha va/i.ya.Ve' 'o.Ta/m 'e.La/v ba.Ve.la/h
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Reci sada domu pobune: Zar ne znate što [su] ove [stvari]? Reci: Evo, došao [je] kralj Babilona [u] Jeruzalem i uzeo kralja njegova i knezove njegove i doveo njih k sebi [u] Babilon."
1. domu pobune Izvornik: לְבֵית הַמֶּרִי [le./Veit ha./Me.ri] Gramatika: Sintagma u konstruktnom stanju (status constructus) koju čine prijedlog lamed (לְ) 'prema/za/u', imenica 'bayit' (בַּיִת) 'kuća/dom' i imenica 'meri' (מְרִי) 'pobuna/prkos' s određenim članom. Značenje: Ovaj se izraz učestalo koristi u knjizi proroka Ezekiela za karakterizaciju naroda Izraela (odnosno Kraljevstva Jude). Ističe njihovu tvrdokornu neposlušnost, odbacivanje Božjeg saveza i sljepoću prema prethodnim proročkim upozorenjima.
2. Zar ne znate Izvornik: הֲלֹא יְדַעְתֶּם [ha./Lo' ye.da'.Tem] Gramatika: Upitna čestica he (הֲ) koja započinje pitanje, spojena s negacijom 'lo' (לֹא), tvoreći retoričko pitanje 'Zar ne?'. Glagol 'yada' (יָדַע, znati) je u Qal perfektu, 2. lice množine. Značenje: Jahve preko proroka izravno izaziva judejske starješine u egzilu, sugerirajući da bi im smisao ispričane prispodobe morao biti jasan. Ovdje se razotkriva namjerno nerazumijevanje i duhovna zatupljenost slušatelja.
3. što [su] ove [stvari] Izvornik: מָה אֵלֶּה [mah- 'E.leh] Gramatika: Upitna zamjenica 'mah' (מָה, što) usko vezana s pokaznom zamjenicom 'eleh' (אֵלֶּה, ovi/ove/ova) u množini. Značenje: Fraza čini poveznicu s prethodnim stihovima 17. poglavlja u kojima je iznesena zagonetna priča (alegorija o dva orla i trsu). Njome započinje Božje dešifriranje simbola kako ne bi bilo prostora za lažna tumačenja.
4. i uzeo kralja njegova Izvornik: וַיִּקַּח אֶת מַלְכָּהּ [va/i.yi.Kach 'et- mal.Ka/h] Gramatika: Glagol 'laqach' (לָקַח, uzeti) u Qal imperfektu s vav konsekutivnim (וַיִּקַּח) za narativnu prošlost, praćen oznakom direktnog objekta 'et' (אֶת) te imenicom 'melekh' sa sufiksom 3. lica jednine ženskog roda (referira se na grad Jeruzalem). Značenje: Opisuje konkretan povijesni događaj iz 597. g. pr. Kr. kada je babilonski kralj zarobio tadašnjeg judejskog kralja Jojakina. Uklanjanje legitimiteta i vladara prvi je korak potpunog potčinjavanja.
5. i doveo njih k sebi Izvornik: וַיָּבֵא אוֹתָם אֵלָיו [va/i.ya.Ve' 'o.Ta/m 'e.La/v] Gramatika: Glagol 'bo' (בּוֹא, doći) u Hifil (kauzativnom) narativnom imperfektu (וַיָּבֵא) što mu daje značenje 'dovesti'. Slijede ga akuzativni pronominalni sufiks 'otam' (njih) i prijedlog 'el' (k) sa sufiksom za 3. lice 'njemu/sebi'. Značenje: Izraz predočava čin prisilne deportacije judejske elite (kralja i knezova) iz njihove domovine. Dovesti kralja i knezove 'k sebi' simbolizira potpunu političku i vojnu pobjedu te preuzimanje moći nad podređenim narodom. Imena: - Babilon [בָּבֶל / ba.Vel (i ba.Ve.la/h u stihu)] (grad) Znači: Vrata boga (akadsko) / Pomutnja (hebrejsko) Tvorba: Izvorno potječe od akadskog naziva 'Bāb-ilim' (odnosno Bāb-ilāni), što u doslovnom prijevodu znači 'vrata boga' ili 'vrata bogova'. Hebrejski oblik 'Bavel' fonetski se naslanja na to ime. Tekst objašnjava: U Postanku 11,9 biblijski tekst izvodi ime Babel iz hebrejskog glagolskog korijena 'balal' (بָּלַל) koji znači 'pobrkati' ili 'pomiješati', objašnjavajući da je ondje Jahve pobrkao jezik ljudima pri gradnji kule.
- Jeruzalem [יְרוּשָׁלִַם / ye.ru.sha.Lim] (grad) Znači: Osnutak (grada) Šalima / Grad mira Tvorba: Smatra se da je ime složenica od zapadnosemitskog korijena 'yarah' (osnovati/položiti) ili 'yeru' (naselje/grad) i imena 'Shalem', starog kanaanitskog božanstva sutona. Kasnije se element 'Shalem' asocirao s hebrejskom riječi 'shalom' (mir), pretvarajući značenje u 'Grad mira'. Promjena imena: U najstarijim biblijskim tekstovima (Postanak 14,18) naziva se Šalem (Salem). U predizraelsko doba grad se zvao i Jebus (Jebus), prema kanaanitskom narodu Jebusejcima koji su ga nastanjivali do Davidovog osvajanja.
Ovaj stih iz Ezekiela 17,12 funkcionira kao presudan tumač (ključ) prethodne proročke zagonetke o orlovima i cedrovini. Bog preko Ezekiela ne dopušta slušateljima, koji su prozvani 'domom pobune', luksuz selektivnog i lažnog tumačenja proročkih vizija, već oštro i nedvosmisleno primjenjuje slike na njihovu neposrednu povijesnu zbilju.
Stih teološki tumači traumatične događaje iz 597. g. pr. Kr. ne kao puku geopolitičku nevolju, nego kao svrhoviti Božji sud nad savezničkom nevjerom. Babilon i njegov vladar Nabukodonozor ovdje se objavljuju kao izravni izvršitelji Jahvine volje, koji su već jednom raselili srž judejske države s kraljem Jojakinom, ukazujući onima u Jeruzalemu, na čelu sa Zedekijom, da su svaka pobuna i nada u izbavljenje mimo Božjeg dopuštenja uzaludne.