A kad budete dijelili zemlju u baštinu, prinesite Jahvi prinos, svetinju od zemlje: dužine dvadeset i pet tisuća i širine deset tisuća. To je svetinja na cijelom njezinom području unaokolo.
A kad budete dijelili zemlju u baštinu, prinesite Jahvi prinos, svetinju od zemlje: dužine dvadeset i pet tisuća i širine deset tisuća. To je svetinja na cijelom njezinom području unaokolo.
Od toga neka za Svetište bude četvorina od pet stotina na pet stotina lakata, i pedeset lakata čistine oko njega.
Od ove mjere izmjerit ćeš duljinu od dvadeset i pet tisuća i širinu od deset tisuća, i u njemu će biti Svetište, Svetinja nad svetinjama.
Sveti dio zemlje bit će za svećenike, služitelje Svetišta, koji pristupaju služiti Jahvi; i bit će im to mjesto za kuće i svetinja za Svetište.
Od toga neka za Svetište bude četvorina od pet stotina na pet stotina lakata, i pedeset lakata čistine oko njega.
Od toga neka bude za svetinju pet stotina lakata u dužinu i pet stotina u širinu, četvrtasto otsvuda, i pedeset lakata unaokolo za podgrađa.
יִהְיֶה מִזֶּה אֶל הַקֹּדֶשׁ חֲמֵשׁ מֵאוֹת בַּחֲמֵשׁ מֵאוֹת מְרֻבָּע סָבִיב וַחֲמִשִּׁים אַמָּה מִגְרָשׁ לוֹ סָבִֽיב
yih.Yeh mi./Zeh 'el- ha./Ko.desh cha.Mesh me.'ot ba./cha.Mesh me.'ot me.ru.Ba' sa.Viv va./cha.mi.Shim 'a.Mah mig.Rash l/o sa.Viv
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Bit će od ovoga za svetište pet stotina s pet stotina četverouglasto uokolo i pedeset lakata čistine njemu uokolo."
1. bit će od ovoga Izvornik: יִהְיֶה מִזֶּה [yihyeh mizzeh] Gramatika: Glagol 'biti' (hayah) u imperfektu 3. lica jednine muškog roda, s prijedlogom 'min' (od) koji je asimiliran u pokaznu zamjenicu 'zeh' (ovaj). Značenje: Označava izdvajanje specifičnog prostora od prethodno spomenutog većeg posjeda. Naglašava da se od ukupnog teritorija jedan dio strogo odvaja.
2. za svetište Izvornik: אֶל־הַקֹּדֶשׁ ['el-haqodesh] Gramatika: Prijedlog 'el' (k, prema, za) i imenica 'qodesh' (svetost, svetinja, svetište) s određenim članom 'ha-'. Korijen ק-ד-ש (q-d-sh) označava ono što je sveto ili odvojeno. Značenje: Ukazuje na središnju svrhu izdvojenog područja. To je prostor isključivo posvećen Bogu i Njegovoj prisutnosti, jasno razgraničen od uobičajenog svijeta.
3. s pet stotina Izvornik: בַּחֲמֵשׁ מֵאוֹת [bachamesh me'ot] Gramatika: Broj 'pet' (chamesh) s prijedlogom 'be' (u, s) te imenica 'me'ah' (stotina) u množini ('me'ot'). Konstrukcija označava dimenziju površine. Značenje: Izražava dimenziju prostora, stvarajući viziju od 500 x 500 (trstika ili lakata). Precizne mjere u proročkim vizijama simboliziraju božanski red i namjeru.
4. četverouglasto Izvornik: מְרֻבָּע [merubba'] Gramatika: Particip pasivni Pual binyana muškog roda u jednini, izveden od korijena ר-ב-ע (r-b-') koji znači 'četiri'. Značenje: Geometrijski savršen kvadrat u biblijskoj teologiji predstavlja savršenstvo, stabilnost i sklad. Isti se oblik primjenjuje na žrtvenik pomirenja i konačni oblik Novog Jeruzalema.
5. čistine Izvornik: מִגְרָשׁ [migrash] Gramatika: Imenica muškog roda proizašla iz korijena ג-ר-ש (g-r-sh) koji se primarno odnosi na tjeranje stoke na ispašu. Označava pašnjak ili otvoren prostor. Značenje: Odnosi se na tampon zonu širine 50 lakata koja okružuje Hram. Njezina je svrha fizičko i duhovno distanciranje Svetišta kako bi se zaštitilo od oskvrnjivanja uobičajenim aktivnostima.
Ovaj stih iz Ezekijelove vizije obnovljenog Hrama (Ezekijel 45:2) donosi jasne upute o dimenzijama središnjeg svetog prostora. Njegov naglasak na matematičkoj preciznosti - prostoru u obliku savršenog kvadrata, okruženom dodatnim zaštitnim pojasom (čistinom) - nije samo arhitektonske prirode, već prenosi duboku teološku poruku o svetosti Božjoj. Kvadrat simbolizira savršenu ravnotežu, stabilnost i potpunost božanskog poretka.
Dodavanje praznog prostora ili čistine ('migrash') uokolo svetišta služi kao granica između svetog i profanog. Bog uči svoj narod da Njegova prisutnost zahtijeva poštovanje i odvojenost, pri čemu su granice neophodne kako svakodnevne brige, nečistoće i aktivnosti ne bi narušile posvećenost mjesta gdje prebiva Njegova slava. Ovaj se ideal reda i svetosti kasnije odražava i na kršćansko shvaćanje Novog Jeruzalema.