I gle, donošahu Mu uzetoga položena na postelji. I vidjevši Isus vjeru njihovu, reče uzetomu: "Hrabro, dijete, otpuštaju ti se grijesi."
I gle, neki od pismoznanaca rekoše u sebi: "Ovaj huli."
I vidjevši Isus pomisli njihove, reče: "Zašto promišljate zla u srcima svojim?
Što je naime lakše: reći: 'Otpuštaju ti se grijesi', ili reći: 'Ustani i hodaj'?
Ali da znate da Vlast ima Sin Čovječji na zemlji otpuštati grijehe" – tada govori uzetomu: "Ustani, podigni postelju svoju i idi u kuću svoju."
I vidjevši Isus pomisli njihove, reče: "Zašto promišljate zla u srcima svojim?
I vidjeći Isus pomisli njihove reče: za što zlo mislite u srcima svojijem?
καὶ ἰδὼν ὁ Ἰησοῦς τὰς ἐνθυμήσεις αὐτῶν εἶπεν· ἱνατί ὑμεῖς ἐνθυμεῖσθε πονηρὰ ἐν ταῖς καρδίαις ὑμῶν;
kai idōn ho Iēsous tas enthumēseis autōn eipen hinati humeis enthumeisthe ponēra en tais kardiais humōn
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I vidjevši taj Isus te pomisli njihove reče: Zašto promišljate zla u tim srcima vašim?"
1. vidjevši Izvornik: ἰδὼν [idōn] Gramatika: Particip drugog aorista aktivnog u nominativu jednine muškog roda. Kao i u 2. stihu, uvodi neposredni povod za Isusov govor. Značenje: Evanđelist namjerno koristi isti glagol ('vidjevši') za opažanje vjere nositelja i za opažanje skrivenih misli pismoznanaca: Isus jednako jasno vidi i vjeru i nevjeru.
2. te pomisli Izvornik: τὰς ἐνθυμήσεις [tas enthumēseis] Gramatika: Imenica u akuzativu množine ženskog roda s određenim članom. Izvedena je iz korijena 'thymos' (strast, duh, nutrina) s prijedlogom 'en' (u), pa označava nutarnja promišljanja, namjere i čuvstveno obojene misli. Značenje: U Starom zavjetu poznavanje ljudskih misli i srca isključiva je odlika samoga Boga (usp. Ps 139,2; 1 Sam 16,7), čime Isus već samim ovim uvidom potvrđuje svoj božanski autoritet.
3. promišljate Izvornik: ἐνθυμεῖσθε [enthumeisthe] Gramatika: Glagol u prezentu medija/pasiva (deponentni glagol), indikativ, 2. lice množine. Prezent naglašava da oni upravo u tom trenutku u sebi prebiru i njeguju takve misli. Značenje: Glagol je istoga korijena kao i imenica 'pomisli', čime se u izvorniku stvara snažna figura ponavljanja koja razotkriva njihovu unutarnju aktivnost.
4. zla Izvornik: πονηρὰ [ponēra] Gramatika: Pridjev u akuzativu množine srednjeg roda, upotrijebljen poimeničeno kao izravni objekt glagola 'promišljate'. Označava ono što je moralno pokvareno, štetno i opako. Značenje: Njihova revnost za Zakon zapravo je 'zla' jer izvire iz neprijateljstva, zatvorenosti za Božje milosrđe i odbijanja Onoga koji donosi oproštenje.
5. u tim srcima vašim Izvornik: ἐν ταῖς καρδίαις ὑμῶν [en tais kardiais humōn] Gramatika: Prijedložni izraz u dativu množine ženskog roda s određenim članom i osobnom zamjenicom u genitivu množine. Dativ mjesta određuje prostor u kojem se radnja odvija. Značenje: U biblijskoj antropologiji 'srce' nije samo sjedište osjećaja, nego središte razuma, volje i moralnog odlučivanja u čovjeku. Imena: - Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ / יְהוֹשֻׁעַ) / Iēsous] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog i aramejskog imena Ješua (skraćeno od Jehošua), složenog od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti, izbaviti).
Ovaj stih (Matej 9:4) moćno oslikava Isusovo božansko sveznanje i suverenitet. On ne reagira samo na izgovorene riječi ili djela svojih protivnika (pismoznanaca), već izravno suočava njihov unutarnji, neizgovoreni svijet. Čitajući njihova srca, Isus pokazuje da je On onaj kojemu je sve otkriveno i pred kojim nema skrivenih misli.
Ovo suočavanje služi i kao duboko teološko upozorenje: pravi grijeh i zlo ('ponēra') započinju u srcu ('kardia') kao središtu ljudske volje i intelekta. Isusovo pitanje 'Zašto?' istovremeno razotkriva njihovu zloću i poziva na pokajanje te preispitivanje vlastite nutrine prije nego što se destruktivne misli materijaliziraju u djelima.