Matej 2,1 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"[Od] pak Isusa rođena u Betlehemu [od] Judeje u danima Heroda kralja gle mudraci od istokā stigoše u Jeruzalem"

1. [Od] pak Isusa rođena Izvornik: Τοῦ δὲ Ἰησοῦ γεννηθέντος [Tou de Iēsou gennēthentos] Gramatika: Genitiv apsolutni s participom aorista pasivnog u genitivu jednine muškog roda. Ova gramatička konstrukcija neovisno o glavnom glagolu postavlja vremenski i povijesni okvir te označava radnju koja se već dovršila prije dolaska mudraca. Pasivni oblik naglašava da je začeće i rođenje djelo Božje milosti, a čestica 'de' (pak, a) uvodi novi prizor u pripovijesti. Značenje: Isusovo rođenje postavlja se kao povijesno utemeljena činjenica od koje počinje teći novi tijek događaja. Naglasak je na tome da je Mesija već došao na svijet u tišini prije nego što su ga poganski tražitelji došli potražiti.

2. u Betlehemu [od] Judeje Izvornik: ἐν Βηθλέεμ τῆς Ἰουδαίας [en Bēthleem tēs Ioudaias] Gramatika: Prijedložni izraz s imenicom u dativu mjesta, praćen genitivom pripadnosti s određenim članom ('od Judeje'). Genitiv ovdje pobliže određuje zemljopisnu pripadnost grada kako bi se razlikovao od drugog Betlehema u Galileji (na području Zebuluna). Značenje: Spominjanje Judeje izravno povezuje Isusovo rođenje s plemenom Judinim i Davidovom kraljevskom lozom. Time Matej odmah na početku naznačuje ispunjenje starozavjetnih mesijanskih proročanstava o Davidovu gradu.

3. u danima Heroda kralja Izvornik: ἐν ἡμέραις Ἡρῴδου τοῦ βασιλέως [en hēmerais Hērōdou tou basileōs] Gramatika: Imenica 'danima' u dativu množine bez člana predstavlja tipičan semitizam za označavanje povijesnog razdoblja ili vladavine. Imenica 'kralja' u genitivu jednine stoji u apoziciji s imenom Herod i nosi određeni član koji ističe njegovu službenu titulu. Značenje: Smještanje događaja u vrijeme kralja Heroda Velikog daje pripovijesti čvrsto povijesno sidrište, ali istodobno stvara snažan teološki kontrast između okrutnog zemaljskog uzurpatora i istinskog, novorođenog Kralja.

4. gle mudraci od istokā Izvornik: ἰδοὺ μάγοι ἀπὸ ἀνατολῶν [idou magoi apo anatolōn] Gramatika: Uzvik 'idou' (gle, evo) služi za dramatično skretanje pozornosti na neočekivan događaj. Imenica 'magoi' je u nominativu množine bez člana (neodređena skupina), a 'anatolōn' je u genitivu množine bez člana (doslovno 'od istokā', tj. iz istočnih krajeva). Značenje: Izraz 'magoi' izvorno je označavao perzijsku svećeničku kastu te babilonske zvjezdoznance i tumače snova. Njihov dolazak iz dalekih poganskih krajeva nagoviješta univerzalnost spasenja: dok vlastiti narod još ne prepoznaje Mesiju, pogani već kreću na put prema njemu.

5. stigoše u Jeruzalem Izvornik: παρεγένοντο εἰς Ἱεροσόλυμα [paregenonto eis Hi'erosoluma] Gramatika: Glagol u aoristu indikativa medija (deponentni glagol), 3. lice množine, označava dovršenu radnju javnog dolaska ili pojavljivanja na pozornici. Prijedlog 'eis' s akuzativom množine srednjeg roda označava kretanje prema cilju i ulazak u grad. Značenje: Mudraci logično dolaze u prijestolnicu i vjersko središte židovskog naroda očekujući da će ondje svi znati za rođenje svog Kralja, što ubrzo dovodi do dramatičnog zapleta. Imena: - Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ / יְהוֹשֻׁעַ) / Iēsous (heb. Ješua / Jehošua)] (osoba) Znači: Jahve spašava Tvorba: Grčki oblik hebrejskog teoforskog imena Ješua (skraćeno od Jehošua), sastavljenog od skraćenog oblika Božjeg imena Jahve (Jeho-) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti, izbaviti).

- Betlehem [Βηθλέεμ (heb. בֵּית לֶחֶם) / Bēthleem (heb. Bet Lehem)] (grad) Znači: kuća kruha Tvorba: Složeno od hebrejske imenice 'bajit' (u konstruktu 'bet' - kuća) i imenice 'lehem' (kruh, hrana).

- Judeja [Ἰουδαία (od heb. יְהוּדָה) / Ioudaia (heb. Jehuda)] (pokrajina) Znači: zemlja Judina (izvorno: hvaljen / slavljen) Tvorba: Grčko-rimski naziv za južnu palestinsku pokrajinu nazvanu po plemenu i kraljevstvu Judinu, čije ime potječe od hebrejskog korijena 'jada' (hvaliti, slaviti, zahvaljivati).

- Herod [Ἡρῴδης / Hērōdēs] (osoba) Znači: potomak heroja / junački Tvorba: Grčko ime izvedeno iz imenice 'hērōs' (heroj, polubog, junak) i sufiksa '-ōdēs' koji označava podrijetlo ili sličnost (doslovno 'nalik heroju' ili 'iz roda heroja').

- Jeruzalem [Ἱεροσόλυμα (heb. יְרוּשָׁלַיִם) / Hi'erosoluma (heb. Jerušalajim)] (grad) Znači: temelj mira (u grčkoj prilagodbi: sveti Solim) Tvorba: Semitsko ime najvjerojatnije je složeno od zapadnosemitskog korijena 'jrw' (utemeljiti) i božanskog imena ili imenice 'Šalem' (mir, cijelost). Grčki oblik 'Hierosoluma' nastao je pučkom etimologijom koja prvi dio imena povezuje s grčkim pridjevom 'hieros' (svet).

Ovaj uvodni stih drugog poglavlja Matejevog evanđelja majstorski postavlja scenu za dramu koja će se odigrati. Kroz precizno navođenje povijesnog vremena i mjesta (dani vladavine kralja Heroda i grad Betlehem), Matej čitatelju jasno komunicira da se Božje utjelovljenje dogodilo u stvarnom, opipljivom trenutku ljudske povijesti. Dolazak istinskog nebeskog Kralja od samog je početka stavljen u kontrast s tiranijom zemaljskog vladara Heroda, čime se stvara napetost i uvodi dominantna tema evanđelja: neizbježan sukob između Božjeg kraljevstva i carstava ovoga svijeta.

Istodobno, stih nosi duboku poruku univerzalnosti spasenja. Dok političke i religijske vođe u Jeruzalemu žive u neznanju ili nezainteresiranosti za Mesijino rođenje, strani mudraci s istoka – proučavatelji zvijezda i pripadnici drugog naroda i religije – vođeni su Božjom providnošću, prepoznaju znak vremena te dolaze odati počast pravom Kralju. To je snažan, proročki pokazatelj da je kršćansko evanđelje od samog svog ishodišta namijenjeno svim narodima svijeta, i da će Božju istinu često prije prihvatiti oni koji je iskrena i otvorena srca traže, negoli oni koji se smatraju njezinim čuvarima.