Kasno pak nakon subote, dok je svanjivalo prema prvom danu u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija promotriti grob.
Kasno pak nakon subote, dok je svanjivalo prema prvom danu u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija promotriti grob.
I gle, nastade velik potres; jer anđeo Gospodnji, sišavši s Neba, pristupi, otkotrlja kamen i sjeđaše povrh njega.
A izgled njegov bijaše kao munja i odijelo njegovo bijelo kao snijeg.
Kasno pak nakon subote, dok je svanjivalo prema prvom danu u tjednu, dođe Marija Magdalena i druga Marija promotriti grob.
A po večeru subotnom na osvitak prvoga dana nedjelje dođe Marija Magdalina i druga Marija da ogledaju grob.
Ὀψὲ δὲ σαββάτων τῇ ἐπιφωσκούσῃ εἰς μίαν σαββάτων ἦλθεν Μαριὰμ ἡ Μαγδαληνὴ καὶ ἡ ἄλλη Μαρία θεωρῆσαι τὸν τάφον.
Opse de sabbatōn tēa epiphōskousē eis mian sabbatōn ēlthen Mariam hē Magdalēnē kai hē allē Maria theōrēsai ton taphon
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Kasno pak subotâ, onoj svanjujućoj prema prvoj subotâ, dođe Marija ona Magdalena i ona druga Marija promotriti onaj grob."
1. Kasno pak subotâ Izvornik: Ὀψὲ δὲ σαββάτων [Opse de sabbatōn] Gramatika: Prilog ὀψέ s genitivom množine imenice srednjeg roda (σαββάτων) tvori vremensku konstrukciju koja u kasnijem grčkom jeziku znači 'nakon' ili 'po isteku', dok čestica δέ blago nastavlja pripovijedanje. Množina imenice za subotu često se koristi u smislu jednoga subotnjeg dana ili cijelog tjedna. Značenje: Označava završetak subotnjeg počinka, čime započinje novo razdoblje u kojem se otvara prostor za događaj uskrsnuća i novo stvaranje.
2. onoj svanjujućoj Izvornik: τῇ ἐπιφωσκούσῃ [tē epiphōskousē] Gramatika: Particip prezenta aktivnog u dativu jednine ženskog roda s određenim članom (podrazumijeva se imenica ἡμέρᾳ – danu ili ὥρᾳ – uri). Izražava radnju koja je upravo u tijeku: početak prodiranja svjetlosti. Značenje: Glagol doslovno znači 'zasvijetliti nad čim'. Osim kronološke zore (ili židovskog početka dana sa svjetlima večernjih zvijezda), simbolički nagovještava zoru Kristova uskrsnuća koje rasvjetljuje tamu groba.
3. prema prvoj subotâ Izvornik: εἰς μίαν σαββάτων [eis mian sabbatōn] Gramatika: Prijedlog εἰς s akuzativom glavnog broja 'jedan' (μίαν) i genitivom množine (σαββάτων). Riječ je o semitizmu gdje se glavni broj 'jedan' koristi umjesto rednog broja 'prvi', a množina 'subote' označava čitav tjedan. Značenje: Doslovno 'u jedan od tjedna', što označava nedjelju kao prvi dan novog tjedna. U kršćanskoj teologiji ovaj 'jedan dan' podsjeća na prvi dan stvaranja (Post 1,5) i postaje 'dan Gospodnji', početak obnovljenog svijeta.
4. dođe Izvornik: ἦλθεν [ēlthen] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, indikativ, 3. lice jednine. Iako slijede dva subjekta (dvije Marije), glagol je u jednini jer se slaže s prvim i istaknutijim subjektom (Marijom Magdalenom). Značenje: Ističe vodeću ulogu Marije Magdalene među ženama koje prve dolaze na grob kao vjerne svjedokinje Isusove smrti i ukopa.
5. promotriti onaj grob Izvornik: θεωρῆσαι τὸν τάφον [theōrēsai ton taphon] Gramatika: Infinitiv aorista aktivnog koji izražava namjeru ili svrhu dolaska, uz akuzativ jednine muškog roda s određenim članom. Značenje: Glagol θεωρέω ne znači samo letimično vidjeti, nego pažljivo motriti i promatrati. Žene dolaze bdjeti i gledati zapečaćeni grob (usp. Mt 27,61.66), ne sluteći da će umjesto mrtvog počivališta ugledati Božju silu. Imena: - Marija [Μαριὰμ / Μαρία (heb. מִרְיָם Mirjam, aram. מַרְיָם Marjam) / Mariam / Maria] (osoba) Znači: uzvišena, ljubljena ili gorka Tvorba: U istom stihu Matej za Mariju Magdalenu koristi nepromjenjivi semitski oblik Mariam, a za 'drugu Mariju' helenizirani oblik Maria. Etimologija hebrejskog imena Mirjam nije posve sigurna; najčešće se povezuje s egipatskim korijenom mry ('ljubljena') ili hebrejskim korijenima marah ('gorčina') odnosno rum ('uzvišena').
- Magdalena [Μαγδαληνὴ (aram. מַגְדְּלָא Magdala, heb. מִגְדָּל Migdal) / Magdalēnē] (osoba) Znači: ona iz Magdale (doslovno: kula, toranj) Tvorba: Nadimak prema podrijetlu iz mjesta Magdale na zapadnoj obali Galilejskog jezera; samo ime mjesta potječe od hebrejske riječi migdal (kula, utvrda ili toranj za sušenje ribe), od korijena gadal (biti velik, uzvišen).
Ovaj stih (Matej 28,1) predstavlja teološku i vremensku prijelomnicu cijelog evanđelja. Prijelaz iz tame prolazeće 'subote' u svanuće 'prvog dana tjedna' snažno simbolizira prelazak iz Starog u Novi savez, označavajući početak novog stvaranja kroz Kristovo uskrsnuće.
Prisutnost žena, koje dolaze pomno 'promotriti' grob, naglašava povijesnu autentičnost uskrsnuća. One su te koje, u zoru novog doba, prve postaju svjedokinje Kristove pobjede nad smrću, čime njihova hrabrost i odanost bivaju nagrađene sudjelovanjem u najvećem otajstvu kršćanske vjere.