A kad se Isus rodi u Betlehemu judejskome, u dane Heroda kralja, gle, mudraci s istoka stigoše u Jeruzalem
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
A kad se Isus rodi u Betlehemu judejskome, u dane Heroda kralja, gle, mudraci s istoka stigoše u Jeruzalem
govoreći: "Gdje je rođeni kralj židovski? Vidjesmo naime Njegovu zvijezdu na istoku i dođosmo pokloniti Mu se."
Čuvši pak to, kralj se Herod uznemiri, i sav Jeruzalem s njim,
i sabravši sve velike svećenike i pismoznance narodne, raspitivaše se od njih gdje se rađa Krist.
A oni mu rekoše: "U Betlehemu judejskome; jer ovako je pisano po proroku:
Čuvši pak to, kralj se Herod uznemiri, i sav Jeruzalem s njim,
Kad to čuje car Irod, uplaši se, i sav Jerusalim s njim.
Ἀκούσας δὲ ὁ βασιλεὺς Ἡρῴδης ἐταράχθη καὶ πᾶσα Ἱεροσόλυμα μετ᾽ αὐτοῦ,
Akousas de ho basileus Hērōdēs etarachthē kai pasa Hi'erosoluma met᾽ autou
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Čuvši pak kralj Herod uznemiri se i sav Jeruzalem s njim,"
1. Čuvši pak Izvornik: Ἀκούσας δὲ [Akousas de] Gramatika: Particip aorista aktivnog u nominativu jednine muškog roda uz česticu 'de' koja označava prijelaz i suprotnost. Particip aorista izražava radnju koja neposredno prethodi glavnom glagolu i ujedno je njegov uzrok ('kad je čuo / zato što je čuo'). Značenje: Sama vijest o pitanju mudraca djeluje kao okidač: čim je čuo za 'rođenog kralja Židova', Herod shvaća da se pojavio netko s izvornim legitimitetom koji on sam nema.
2. uznemiri se Izvornik: ἐταράχθη [etarachthē] Gramatika: Glagol u aoristu indikativa pasivnog, 3. lice jednine. Pasivni oblik s aoristnim vidom označava naglu, snažnu unutarnju potresenost izazvanu vanjskom viješću. Značenje: Glagol 'tarassō' izvorno znači uzburkati (npr. vodu) ili izazvati dubok nemir i paniku. Povijesno poznat po paranoičnom strahu za prijestolje, zbog kojeg je pogubio i vlastite sinove, Herod u novorođenom Mesiji vidi izravnu političku ugrozu.
3. i sav Jeruzalem s njim Izvornik: καὶ πᾶσα Ἱεροσόλυμα μετ᾽ αὐτοῦ [kai pasa Hi'erosoluma met᾽ autou] Gramatika: Pridjev 'pasa' (sav/sva) i imenica 'Hierosoluma' ovdje su u nominativu jednine ženskog roda (iako se to ime često rabi kao srednji rod množine), jer se grad promatra kao personificirana zajednica (metonimija za stanovništvo). Prijedlog 'meta' s genitivom zamjenice 'autou' izražava pratnju i zajedništvo u istom stanju. Značenje: Nemir obuzima cijeli grad: vladajuću elitu jer ovisi o Herodovoj vlasti, a običan puk jer dobro zna da svaka Herodova paranoja završava krvoprolićem, ali i zato što dolazak Mesije donosi potres postojećeg poretka. Imena: - Herod [Ἡρῴδης / Hērōdēs] (osoba) Znači: potomak heroja / junački Tvorba: Grčko ime izvedeno iz imenice 'hērōs' (heroj, junak) i sufiksa '-ōdēs' (nalik na, iz roda).
- Jeruzalem [Ἱεροσόλυμα (heb. יְרוּשָׁלַיִם) / Hi'erosoluma (heb. Jerušalajim)] (grad) Znači: temelj mira (u grčkoj prilagodbi: sveti Solim) Tvorba: Semitsko ime složeno od korijena 'jrw' (utemeljiti) i 'Šalem' (mir), koje je u grčkom obliku pučkom etimologijom povezano s pridjevom 'hieros' (svet).
Ovaj stih (Matej 2:3) snažno prikazuje dramatičan sudar dvaju kraljevstava: zemaljskog i nebeskog. Herodov strah i uznemirenost (ἐταράχθη) proizlaze iz njegove duboke paranoje i patološkog straha od gubitka moći, jer dolazak pravog 'Kralja židovskoga' predstavlja direktnu prijetnju njegovoj nelegitimnoj vlasti. S druge strane, uznemirenost cijelog Jeruzalema nije nužno odbacivanje Mesije, već realističan strah naroda koji je dobro poznavao Herodovu okrutnost. Stanovnici su znali da svaki osjećaj ugroženosti kod Heroda redovito rezultira tiranijom i krvoprolićem. Teološki, stih jasno naglašava da Isusov dolazak u svijet ne donosi komfor, već izaziva krizu, razotkriva srca i potresa same temelje ljudskih struktura moći.