Matej 2,5 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Oni a rekoše njemu: U Betlehemu [one] Judeje. Tako jer je napisano kroz onoga proroka:"

1. Oni a rekoše Izvornik: οἱ δὲ εἶπαν [hoi de eipan] Gramatika: Određeni član u nominativu množine muškog roda ovdje stoji samostalno u službi osobne zamjenice ('oni'), praćen česticom koja označava promjenu govornika u dijalogu. Glagol je u aoristu aktivnom, 3. lice množine, te izriče jednokratnu, zaokruženu radnju davanja odgovora. Značenje: Glavari svećenički i pismoznanci bez oklijevanja daju točan teološki i zemljopisni odgovor o mjestu Mesijina rođenja. Njihovo znanje Pisma je neupitno, što u nastavku izvještaja stvara snažan kontrast s njihovim potpunim izostankom djelovanja.

2. U Betlehemu [one] Judeje Izvornik: ἐν Βηθλέεμ τῆς Ἰουδαίας [en Bēthleem tēs Ioudaias] Gramatika: Prijedlog s dativom mjesta ('u Betlehemu') dopunjen je genitivom pripadnosti s određenim članom ('one Judeje'). Genitiv ovdje pobliže određuje zemljopisnu pripadnost grada. Značenje: Dodatak 'Judeje' razlikuje ovaj Davidov grad od drugog Betlehema koji se nalazio na području Zebuluna u Galileji. Time se Mesijino podrijetlo čvrsto veže uz Judino pleme i Davidovu kraljevsku lozu.

3. Tako jer je napisano Izvornik: οὕτως γὰρ γέγραπται [houtōs gar gegraptai] Gramatika: Prilog načina ('tako') i uzročna čestica ('jer') uvode glagol u perfektu pasivnom, 3. lice jednine. Perfekt u grčkom označava radnju koja se dogodila u prošlosti, ali čiji rezultat trajno stoji i vrijedi u sadašnjosti ('napisano je i ostaje zapisano'). Značenje: Standardna novozavjetna formula za navođenje Svetog pisma naglašava trajni autoritet Božje riječi. Pasivni oblik je takozvani božanski pasiv, gdje je neizrečeni vršitelj radnje sam Bog koji stoji iza proročkog zapisa.

4. kroz onoga proroka Izvornik: διὰ τοῦ προφήτου [dia tou prophētou] Gramatika: Prijedlog s genitivom jednine uz određeni član označava posrednika kroz kojega se radnja vrši. Genitiv s ovim prijedlogom jasno odvaja posredno sredstvo od glavnog uzroka. Značenje: Izraz pokazuje kršćansko i židovsko razumijevanje nadahnuća: prorok (ovdje Mihej) nije izvorni autor proročanstva, nego posrednik i glasnogovornik kroz kojega je Bog progovorio. Imena: - Betlehem [Βηθλέεμ (heb. בֵּית לֶחֶם Bêṯ Leḥem) / Bēthleem] (grad) Znači: Kuća kruha Tvorba: Semitsko ime sastavljeno od hebrejskih riječi 'bajit' (u složenicama 'bet' – kuća, dom) i 'lehem' (kruh, hrana). Izvorno je označavalo plodnost toga kraja, a u biblijskoj povijesti postalo je poznato kao rodni grad kralja Davida. Promjena imena: U Starom zavjetu grad je nosio i starije ime Efrata ('plodna').

- Judeja [Ἰουδαία (od heb. יְהוּדָה Yəhûḏāh) / Ioudaia] (pokrajina) Znači: Zemlja Judina (izvorno: 'Slavljen', 'Predmet hvale') Tvorba: Grčko-rimski naziv za južnu palestinsku pokrajinu, izveden iz imena Jakovljeva sina i plemena Jude, koje potječe od hebrejskog glagolskog korijena 'jadah' (slaviti, zahvaljivati).

Stih iz Evanđelja po Mateju 2,5 naglašava nepogrešivost i autoritet starozavjetnih proročanstava u ranoj Crkvi. Korištenjem glagola u perfektu ('gegraptai' - stoji pisano), tekst jasno ističe trajnu valjanost Svetog Pisma koje se ne mijenja s vremenom. Prijedlog 'dia' (kroz/posredstvom) pruža važan uvid u biblijsko shvaćanje inspiracije: Bog je stvarni autor poruke, dok je prorok (u ovom slučaju Mihej) samo posrednik božanske objave.

Također, precizno navođenje 'Betlehema Judejskog' (Kuće kruha) nije samo geografska oznaka, već nosi duboko teološko i mesijansko značenje. Ono potvrđuje da je Isus obećani Mesija iz Davidove loze, čije je mjesto rođenja bilo davno unaprijed određeno u suverenom Božjem planu spašavanja čovječanstva.