Videći to, farizeji rekoše Njegovim učenicima: „Zašto vaš Učitelj jede s carinicima i grješnicima?“
Videći to, farizeji rekoše Njegovim učenicima: „Zašto vaš Učitelj jede s carinicima i grješnicima?“
Ali Isus, koji bijaše slušao, reče: Nisu zdravi oni koji imaju potrebu za liječnikom, već bolesni.
Naučite, dakle, što znači: Milosrđe je ono što Ja hoću, ne žrtvovanje. Jer, Ja sam došao zvati, ne pravednike, već grešnike.
Tada Mu pristupiše Ivanovi učenici i rekoše: "Zašto, dok mi i farizeji postimo, Tvoji učenici ne poste?"
Isus im reče: Gosti na svadbi mogu li biti u žalosti dok je Mladoženja s njima? Ali doći će dani kad će im Ženik biti otet: tad će i oni postiti.
Naučite, dakle, što znači: Milosrđe je ono što Ja hoću, ne žrtvovanje. Jer, Ja sam došao zvati, ne pravednike, već grešnike.
Nego idite i naučite se šta znači: milosti hoću, a ne priloga. Jer ja nijesam došao da zovem pravednike no grješnike na pokajanje.
πορευθέντες δὲ μάθετε τί ἐστιν· ἔλεος θέλω καὶ οὐ θυσίαν· οὐ γὰρ ἦλθον καλέσαι δικαίους ἀλλ᾽ ἁμαρτωλούς εἰς μετάνοιαν.¶
poreuthentes de mathete ti estin eleos thelō kai ou thusian ou gar ēlthon kalesai dikaious all᾽ hamartōlous eis metanoian
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Otišavši pak naučite što jest: Milosrđe hoću i ne žrtvu; ne jer dođoh pozvati pravednike nego grešnike."
Otišavši (πορευθέντες - poreuthentes): Ovaj glagol (aorist pasivni particip od glagola 'poreuomai') označava radnju koja prethodi glavnom glagolu. Isus šalje farizeje da odu od njega i aktivno potraže značenje Pisma.
Naučite (μάθετε - mathete): Imperativ aorista aktivnog glagola 'manthano' (učiti). Isus ovdje koristi rabinski izraz kojim upućuje svoje kritičare na ponovno proučavanje Pisma. Iako su oni bili učitelji Zakona, Isus im poručuje da još uvijek nisu shvatili njegovu srž.
Milosrđe (Ἔλεος - eleos): Odnosi se na hebrejski koncept 'hesed' (חֶסֶד), koji označava vjernu, postojanu i milosrdnu Božju ljubav prema svom narodu. Isus citira proroka Hošeu (Hoš 6,6), naglašavajući da Bog više cijeni suosjećanje i djelatnu ljubav prema bližnjemu nego puko ispunjavanje obrednih propisa.
Hoću (θέλω - thelo): Glagol 'thelo' (htjeti, željeti) u prezentu ukazuje na trajnu i aktivnu Božju volju i karakter. Bog ne preferira samo milosrđe, to je Njegova suštinska želja u odnosu s ljudima.
Žrtvu (θυσίαν - thysian): Odnosi se na obredni sustav prinošenja žrtava u Hramu. Isus ne odbacuje žrtve kao takve, nego naglašava prvenstvo unutarnjeg stava srca i odnosa prema drugima nad vanjskim religijskim ritualima, posebice kada su ti rituali lišeni ljubavi.
Pozvati (καλέσαι - kalesai): Infinitiv aorista glagola 'kaleo' nosi značenje službenog poziva, poput poziva na gozbu (što odgovara kontekstu Isusovog blagovanja s grešnicima). Bog aktivno poziva ljude u zajedništvo sa sobom.
Pravednike (δικαίους - dikaious): U ovom kontekstu Isus koristi izraz pomalo ironično, misleći na one (poput farizeja) koji sami sebe smatraju pravednima na temelju strogog obdržavanja Zakona i koji misle da im ne treba spasitelj ili obraćenje.
Grešnike (ἁμαρτωλούς - hamartolous): Izvedeno od 'hamartia' (promašiti cilj, grijeh). To su bili ljudi koji su u očima religijske elite bili nečisti i isključeni iz Božjeg saveza (poput carinika s kojima je Isus blagovao). Isus izjavljuje da je upravo njihova duboka potreba za spasenjem razlog Njegovog dolaska.
Ovaj stih, koji se nalazi u Evanđelju po Mateju (9,13), predstavlja srž Isusovog evanđelja i oštru kritiku ispraznog religijskog formalizma. Citirajući proroka Hošeu, Isus podsjeća religijske vođe svog vremena da Bog u konačnici ne traži savršeno obdržavanje vanjskih obreda, već srce ispunjeno milosrđem, ljubavlju i suosjećanjem. Pravi odnos s Bogom nužno se mora odražavati kroz djelatnu ljubav prema bližnjemu, posebice prema onima koji su na marginama društva.
Nadalje, Isus objavljuje jasnu svrhu svoje misije na zemlji. On djeluje kao božanski Liječnik koji ne dolazi onima koji su uvjereni u vlastito duhovno zdravlje i samodostatnu pravednost, već onima koji su svjesni svoje grešnosti, slomljenosti i nasušne potrebe za spasenjem. Njegov poziv grešnicima nije odobravanje njihovog grijeha, već radikalan poziv na milosno obraćenje i radosno zajedništvo u Božjem kraljevstvu.