A izlazeći nađoše čovjeka Cirenca, imenom Šimuna; njega prisiliše da ponese Njegov križ.
A izlazeći nađoše čovjeka Cirenca, imenom Šimuna; njega prisiliše da ponese Njegov križ.
I došavši na mjesto zvano Golgota, što znači 'Lubanjsko mjesto',
dadoše Mu piti vino pomiješano sa žuči; i okusivši, ne htjede piti.
A pošto Ga razapeše, razdijeliše Njegove haljine bacajući ždrijeb,
i sjedeći čuvahu Ga ondje.
dadoše Mu piti vino pomiješano sa žuči; i okusivši, ne htjede piti.
Dadoše mu da pije ocat pomiješan sa žuči, i okusivši ne htje da pije.
ἔδωκαν αὐτῷ πιεῖν οἶνον μετὰ χολῆς μεμιγμένον, καὶ γευσάμενος οὐκ ἠθέλησεν πιεῖν.
edōkan autō piein oinon meta cholēs memigmenon kai geusamenos ouk ēthelēsen piein
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"dadoše mu piti vino sa žuči pomiješano, i okusivši ne htjede piti."
1. dadoše mu piti Izvornik: ἔδωκαν αὐτῷ πιεῖν [edōkan autō piein] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice množine, uz zamjenicu u dativu i infinitiv aorista koji izražava svrhu davanja. Aorist opisuje sam čin nuđenja napitka neposredno prije pribijanja na križ. Značenje: U židovskoj je tradiciji (prema Izr 31,6) postojao običaj da se osuđenicima na smrt ponudi opojno piće kako bi im se otupila svijest i ublažila agonija razapinjanja.
2. vino sa žuči pomiješano Izvornik: οἶνον μετὰ χολῆς μεμιγμένον [oinon meta cholēs memigmenon] Gramatika: Imenica u akuzativu jednine uz prijedložni izraz s genitivom ('sa žuči') i particip perfekta pasivnog ('pomiješano'). Perfektni particip označava da je vino već unaprijed bilo pripravljeno kao takva gorka mješavina. Značenje: Dok Marko (Mk 15,23) navodi 'vino sa smirnom', Matej koristi riječ 'žuč' (koja u grčkom označava svaku izrazito gorku ili opojnu tvar) kako bi izravno povezao ovaj događaj s mesijanskim proročanstvom iz Psalma 69,22: 'U jelo mi žuči umiješaše, u mojoj me žeđi octom napojiše.'
3. okusivši Izvornik: γευσάμενος [geusamenos] Gramatika: Particip aorista deponentnog (srednjeg) u nominativu jednine muškog roda. Označava kratku, prethodnu radnju kojom subjekt osobno provjerava što mu se nudi prije donošenja odluke. Značenje: Isus ne odbija ponuđeno naslijepo, nego tek nakon što je na usnama osjetio o kakvom je opojnom i gorkom piću riječ, čime se i samo kušanje gorke žuči pokazuje kao ispunjenje Pisma.
4. ne htjede piti Izvornik: οὐκ ἠθέλησεν πιεῖν [ouk ēthelēsen piein] Gramatika: Niječna čestica za objektivnu činjenicu uz glagol htijenja u aoristu aktivnom, 3. lice jednine, te infinitiv aorista. Aorist glagola 'htjeti' ovdje izražava čvrstu, konačnu odluku volje. Značenje: Isus svjesno odbija sredstvo za omamljivanje jer želi u punoj svijesti, slobodne volje i do kraja ispiti 'čašu' trpljenja koju mu je Otac namijenio (usp. Mt 26,39.42).
Ovaj stih (Matej 27,34) opisuje trenutak neposredno prije raspeća, gdje Isusu nude opojni napitak kako bi mu ublažili muke. Ponuda takvog pića bila je uobičajen rimski običaj za osuđenike na smrt, a istovremeno se očituje kao duboko ispunjenje proročanskih patnji opisanih u Starom zavjetu.
Isusovo odbijanje napitka nakon što ga je kušao nosi ključnu teološku poruku: On je svojevoljno i pri punoj svijesti odlučio podnijeti svu težinu boli i kazne za grijehe svijeta. Ne tražeći lakši put ni ublažavanje agonije, Njegov čin predstavlja apsolutnu predanost Očevom planu spasenja i vrhunac ljubavi prema čovječanstvu.