Matej 23,37 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Jeruzaleme, Jeruzaleme, ta koja ubijaš te proroke i kamenuješ te poslane k njoj, koliko puta htjedoh sabrati tu djecu tvoju, kojim načinom ptica sabire te ptiće njezine pod ta krila, i ne htjedoste?"

1. ta koja ubijaš te proroke i kamenuješ Izvornik: ἡ ἀποκτείνουσα τοὺς προφήτας καὶ λιθοβολοῦσα [hē apokteinousa tous prophētas kai lithobolousa] Gramatika: Određeni član u vokativu jednine ženskog roda prethodi dvama participima prezenta aktiva (ἀποκτείνουσα i λιθοβολοῦσα) koji stoje u službi imenice. Prezent ovdje ne označava samo trenutnu radnju, nego trajno obilježje, naviku i identitet grada kroz povijest. Značenje: Jeruzalem je prikazan kroz tragičan paradoks: središte Božjeg kulta postalo je kroničnim stratištem Božjih glasnika. Kamenovanje je bila službena kazna za bogohulnike i lažne proroke, što znači da je grad sustavno osuđivao istinske Božje poslanike kao krivovjerce.

2. te poslane k njoj Izvornik: τοὺς ἀπεσταλμένους πρὸς αὐτήν [tous apestalmenous pros autēn] Gramatika: Particip perfekta pasiva u akuzativu množine muškog roda s određenim članom (doslovno: 'one koji su poslani i ostaju u svojstvu poslanika'). Naglašen je prijelaz s izravnog obraćanja u 2. licu (vokativ) na zamjenicu u 3. licu jednine ženskog roda (πρὸς αὐτήν - 'k njoj'), što je tipičan semitski stilski postupak u proročkim tužaljkama. Značenje: Perfekt pasiva ističe trajnu valjanost Božjeg naloga s kojim su glasnici dolazili, dok prijedlog πρός ('prema, k') naglašava da su poslani radi dobra i spasenja grada, a ne radi njegova uništenja.

3. koliko puta htjedoh Izvornik: ποσάκις ἠθέλησα [posakis ēthelēsa] Gramatika: Prilog učestalosti praćen glagolom u aoristu indikativa aktiva, 1. lice jednine. Aorist ovdje sažima niz prošlih nastojanja u jednu cjelovitu povijesnu činjenicu ('konstativni aorist'). Značenje: Ovaj izričaj otkriva dubinu Božje strpljivosti, ali i nadpovijesnu svijest samoga Isusa. Iako je prema Mateju ovo njegov jedini opisani dolazak u Jeruzalem za javnog djelovanja, on govori u ime Božje mudrosti koja je kroz cijelu povijest preko proroka neprestano pozivala grad.

4. sabrati Izvornik: ἐπισυναγαγεῖν [episunagagein] Gramatika: Infinitiv drugog aorista aktiva složenog glagola tvorenog od prijedloga ἐπί ('na, k') i συνάγω ('skupiti, voditi zajedno'). Aorist označava radnju u njezinoj potpunosti i dovršenosti. Značenje: U grčkom prijevodu Staroga zavjeta (Septuaginti) ovaj je glagol tehnički izraz za konačno, mesijansko okupljanje raspršenog Izraela. Isus svoje djelovanje predstavlja kao ispunjenje tog Božjeg obećanja o sabiranju naroda u jedno.

5. ptica ... pod ta krila Izvornik: ὄρνις ... ὑπὸ τὰς πτέρυγας [ornis ... hupo tas pterugas] Gramatika: Imenica ὄρνις u nominativu jednine ženskog roda općenito znači 'ptica', a u kasnijem grčkom jeziku (koine) često specifično označava domaću perad ('kokoš, kvočka'). Prijedlog ὑπό s akuzativom množine (τὰς πτέρυγας) označava kretanje pod zaštitu krila. Značenje: Slika ptice koja krilima štiti mladunce pred opasnošću duboko je ukorijenjena u starozavjetnim psalmima i prorocima kao metafora za Božje okrilje i prisutnost u Hramu (pod krilima kerubina). Isus ovdje sebe poistovjećuje sa samim Bogom Izraelovim koji nudi zaklon od nadolazećeg suda.

6. i ne htjedoste Izvornik: καὶ οὐκ ἠθελήσατε [kai ouk ēthelēsate] Gramatika: Veznik καί ovdje ima suprotno (adverzativno) značenje ('ali, a ipak'), uz niječnicu οὐκ i glagol u aoristu indikativa aktiva, 2. lice množine. Za razliku od jednine na početku stiha (grad kao cjelina), množina se sada izravno obraća stanovnicima i vođama ('djeci' Jeruzalema). Značenje: Namjerno ponavljanje istog glagola htijenja (ἠθέλησα - 'htjedoh' nasuprot οὐκ ἠθελήσατε - 'ne htjedoste') stavlja u oštar kontrast Božju spasiteljsku volju i tvrdokornu ljudsku slobodu. Propast Jeruzalema nije posljedica Božje nemilosti, nego svjesnog odbijanja njegove zaštite. Imena: - Jeruzalem [Ἰερουσαλὴμ (heb. יְרוּשָׁלַיִם) / Ierousalēm (heb. Yerushalayim)] (grad) Znači: Temelj mira (ili: Grad mira) Tvorba: Semitsko ime složeno od zapadnosemitskog korijena 'yrw' (utemeljiti, položiti temelj) i božanskog imena ili imenice 'šalem / šalom' (mir, potpunost). U grčkom je ovdje preuzeto u nepromjenjivom (indeklinabilnom) obliku izravno iz hebrejskog, dok ženski rod članka (ἡ) odražava hebrejsko poimanje gradova kao 'majki' svojih stanovnika.

Ovaj stih (Matej 23:37 / Luka 13:34) predstavlja jedan od najemotivnijih i najdubljih trenutaka u Evanđeljima, u kojem Isus otkriva svoje božansko, pastirsko srce za svoj narod. Stojeći pred Jeruzalemom uoči svoje muke, Njegova tužbalica sažima stoljeća povijesti spasenja. Stih stavlja u dramatičan kontrast Božju ustrajnu, nježnu i zaštitničku ljubav — prikazanu kroz snažnu metaforu kvočke koja zakriljuje piliće pod svoja krila — s tragičnom, ponavljajućom poviješću ljudske pobune, otvrdnuća i nasilja prema Božjim glasnicima.

Konačna teološka poruka i tragedija ovog stiha leži u misteriju ljudske slobodne volje i njenom otporu božanskoj milosti. Isus izravno suprotstavlja svoju božansku volju da spasi ('koliko puta htjedoh') s tvrdoglavim odbijanjem naroda i njihovih vođa ('i ne htjedoste'). Stoga nadolazeća propast Jeruzalema i opustošenje Hrama nisu posljedica Božjeg manjka ljubavi ili nemoći, već izravan rezultat ljudskog odbijanja Mesije i spasenja koje On nudi. Stih ostaje trajno svjedočanstvo o neizmjenjivoj Božjoj suhojesti i samilosnoj ljubavi, ali i ozbiljna opomena o teškoj odgovornosti koju nosi svjesno odbijanje ponuđene milosti.