Nesretni da ste vi, pismoznanci i farizeji licemjerni, vi koji krstarite morima i kontinentima da steknete barem jednog sljedbenika i, kad on to postane, vi ga činite dostojnim Pakla, dva puta više od vas!
Nesretni da ste vi, pismoznanci i farizeji licemjerni, vi koji krstarite morima i kontinentima da steknete barem jednog sljedbenika i, kad on to postane, vi ga činite dostojnim Pakla, dva puta više od vas!
Nesretni da ste vi, vodiči slijepi, vi koji kažete: Ako se priseže Hramom, to se ne računa, ali ako li se prisegne zlatom iz Hrama, to stoji.
Bezumnici i slijepci! Što je dakle važnije, zlato ili Hram koji je to zlato učinio svetim?
Vi još govorite: Ako se prisegne oltarom, to ne vrijedi, ali ako se prisegne milodarom stavljenim na njega, to stoji.
Slijepci! Što je dakle ono što je veće, milodar ili oltar koji svetim čini taj milodar?
Bezumnici i slijepci! Što je dakle važnije, zlato ili Hram koji je to zlato učinio svetim?
Budale slijepe! šta je veće, ili zlato, ili crkva koja zlato osveti.
μωροὶ καὶ τυφλοί, τίς γὰρ μείζων ἐστίν, ὁ χρυσὸς ἢ ὁ ναὸς ὁ ἁγιάσας τὸν χρυσόν;
mōroi kai tuphloi tis gar meizōn estin ho chrusos ē ho naos ho hagiasas ton chruson
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Bezumnici i slijepci, što naime veće jest, zlato ili hram koji je posvetio zlato?"
1.μωροὶ (mōroi)
Hrvatski prijevodbezumnici, lude, budale
Izvornik i transliteracijagrč. μωρός (mōros), u množini μωροί (mōroi); heb. ekvivalent נָבָל (nāḇāl) ili כְּסִיל (kəsîl)
Gramatičke nijanseVokativ množine muškoga roda (u funkciji izravnog, oštrog oslovljavanja), iako je oblikom identičan nominativu. Koristi se kao snažna retorička osuda.
Teološko značenjeU biblijskom i židovskom kontekstu 'bezumnost' (mōria) ne označava manjak intelektualnih sposobnosti ili nisku inteligenciju, nego duboki moralni i duhovni defekt. To je stanje svjesne pobune protiv Boga, duhovna neosjetljivost i gubitak ispravne perspektive o stvarnosti (usp. Ps 14,1: 'Reče bezumnik u srcu svome: Nema Boga'). Isus ovim oštrim prijekorom razotkriva kako su farizeji i pismoznanci, unatoč svojoj teološkoj učenosti, izgubili temeljni duhovni razum jer izvrću Božji poredak vrijednosti.
2.τυφλοί (typhloi)
Hrvatski prijevodslijepci, slijepi
Izvornik i transliteracijagrč. τυφλός (typhlos), u množini τυφλοί (typhloi); heb. ekvivalent עִוֵּר ('iwwēr)
Gramatičke nijanseVokativ množine muškoga roda, pridjev u poimeničenom obliku koji stoji u paralelnom odnosu s 'bezumnici' (vezan sastavnim veznikom καὶ - kai).
Teološko značenjeDuhovno sljepilo u Svetom pismu predstavlja nemogućnost percipiranja Božje istine, svetosti i duhovne stvarnosti. U Matejevom evanđelju Isus farizeje često naziva 'slijepim vođama' (Mt 15,14; 23,16.24). Teološka ironija je vrhunska: oni koji tvrde da su duhovni svjetionici i tumači Zakona zapravo su u potpunom mraku. Ne vide razliku između Stvoritelja i stvorenja, između izvora svetosti i onoga što je tek posvećeno.
3.τίς γὰρ μείζων ἐστίν (tis gar meizōn estin)
Hrvatski prijevodšto naime (jer) veće jest? / tko je naime veći?
Izvornik i transliteracijagrč. τίς (tis - tko/što), γάρ (gar - naime/jer), μείζων (meizōn - veći/veće), ἐστίν (estin - jest/je)
Gramatičke nijanse'Tis' je upitna zamjenica u nominativu jednine muškoga roda. 'Meizōn' je komparativ pridjeva μέγας (megas - velik) u nominativu jednine muškoga roda, slažući se s imenicama koje slijede (chrysos, naos). Veznik 'gar' je postpozitivan (stoji na drugom mjestu u rečenici) i uvodi logičko obrazloženje ili dokazivanje prethodne tvrdnje.
Teološko značenjeIsus koristi socijalno-teološko sokratovsko pitanje kako bi svoje protivnike prisilio na logičko i ontološko promišljanje. Komparativ 'veći' (meizōn) ne odnosi se na fizičke dimenzije ili materijalnu vrijednost, nego na hijerarhiju svetosti, dostojanstva i autoriteta. Isus postavlja aksiom: izvor vrijednosti uvijek je superiorniji od predmeta koji tu vrijednost prima.
4.ὁ χρυσὸς (ho chrysos)
Hrvatski prijevodzlato (ono zlato)
Izvornik i transliteracijagrč. χρυσός (chrysos); heb. ekvivalent זָהָב (zāhāḇ)
Gramatičke nijanseImenica muškoga roda u nominativu jednine s određenim članom 'ho'. Određeni član ukazuje na točno određeno zlato – hramsko zlato (bilo da je riječ o zlatnim posudama, zlatnoj oplati svetišta ili novcu u hramskoj riznici/korbanu).
Teološko značenjeZlato ovdje simbolizira materijalni dar, žrtvu i financijsko bogatstvo. Farizeji su u svojoj kasnijoj rabinskoj kazuistici (zakonskim cjepidlačenjima) naučavali da zakletva samim Hramom ne obvezuje, ali zakletva hramskim zlatom (ili darom na žrtveniku) obvezuje (Mt 23,16). Tim su naređenjem materijalni interes, novac i prinose stavili iznad samoga Boga i Njegova prebivališta, otkrivajući komercijalizaciju vjere i idolopoklonstvo bogatstvu.
5.ὁ ναὸς (ho naos)
Hrvatski prijevodhram, svetište
Izvornik i transliteracijagrč. ναός (naos); heb. ekvivalent הֵיכָל (hêḵāl) ili בֵּית הַמִּקְדָּשׁ (bêṯ hammiqdāš)
Gramatičke nijanseImenica muškoga roda u nominativu jednine s određenim članom. U grčkom jeziku postoji važna razlika između riječi ἱερόν (hieron), koja označava cijeli hramski kompleks (uključujući dvorišta, trijemove i popratne zgrade), i riječi ναός (naos), koja označava samo srce Hrama – Svetište i Svetinju nad svetinjama, sam Božji stan.
Teološko značenje'Naos' je mjesto Božje prisutnosti (Šekina / Shekinah), zemaljska točka susreta između svetoga Boga i Njegova naroda. Hram nije svet zbog skupocjenog materijala od kojeg je izgrađen, nego isključivo zato što u njemu prebiva Bog. Stoga je Hram ontološki izvor svetosti za sve što se u njega unosi.
6.ὁ ἁγιάσας τὸν χρυσόν (ho hagiasas ton chryson)
Hrvatski prijevodkoji je posvetio zlato / onaj koji posvećuje zlato (dosl. posvetivši zlato)
Izvornik i transliteracijagrč. ὁ ἁγιάσας (ho hagiasas - koji posveti/posvetivši), τὸν χρυσόν (ton chryson - zlato); heb. korijen ק-ד-ש (q-d-š), glagolski oblik u pielu קִדֵּשׁ (qiddeš) ili hifilu הִקְדִּישׁ (hiqdîš - posvetiti, učiniti svetim)
Gramatičke nijanse'Ho hagiasas' je particip aktivni aorista u nominativu jednine muškoga roda s određenim članom, u funkciji imenske relacijske sintagme ('onaj koji je posvetio'). Aorist ukazuje na dovršenu, svršenu radnju posvećenja: u trenutku kada je zlato doneseno i predano u Svetište, ono je primilo trajni pečat svetosti.
Teološko značenjeGlagol 'hagiázō' znači izdvojiti iz svjetovne/profane uporabe i prenijeti u sferu Božje svetosti. Ovaj particip donosi ključni teološki argument stiha: svetost se ne prenosi s materijalnog dara (zlata) na Boga ili Hram, nego obrnuto – Božja prisutnost u Hramu posvećuje mrtvu materiju. Zlato izvan Hrama je samo plemeniti metal profane vrijednosti; tek ulaskom u 'naos' ono postaje sveto. Ignorirati tu kauzalnost znači izokrenuti temeljne duhovne istine i pretvoriti vjeru u materijalističko praznovjerje.
Matej 23,17 predstavlja vrhunac Isusove kritike upućene farizejima i pismoznancima zbog njihovog religijskog formalizma, duhovnog sljepila i moralne inverzije. U svojoj kazuističkoj praksi o zakletvama, tadašnje je vjersko vodstvo proglasilo zakletvu hramskim zlatom većom i obvezujućom od zakletve samim Hramom. Isus razotkriva apsurdnost takvog razmišljanja podsjećajući na temeljni ontološki i teološki red: svetost je derivativna (izvedena) i uvijek teče od izvora prema predmetu. Zlato nema nikakvu inherentnu duhovnu vrijednost; ono postaje sveto isključivo zato što dolazi u doticaj sa Svetištem (naos), mjestom prebivanja živoga Boga.
Glavna poruka ovoga stiha stoga nadilazi povijesnu raspravu o židovskim prisegama i služi kao svevremensko upozorenje protiv duhovnog materijalizma i komercijalizacije vjere. Kada se dar, novac ili obredni instrument stave iznad samoga Boga i Njegove svetosti, vjera se degradira u idolopoklonstvo i manipulaciju. Isus nas poziva na duhovnu oštroumnost i ispravno poslagivanje prioriteta – da nikada ne zamijenimo Stvoritelja sa stvorenjem te da u središtu našega štovanja uvijek ostane živi Bog, koji jedini daje vrijednost i smisao svakom našem daru i djelu.