Jao vama, pismoznanci i farizeji, licemjeri! Jer zaključavate Kraljevstvo Nebesko pred ljudima; vi naime ne ulazite, niti onima koji ulaze puštate ući.
Jao vama, pismoznanci i farizeji, licemjeri! Jer proždirete kuće udovičke i pod izlikom dugo molite; zato ćete primiti to težu osudu.
Jao vama, pismoznanci i farizeji, licemjeri! Jer obilazite more i kopno da učinite jednoga obraćenika, a kada to postane, činite ga sinom Gehene dvostruko gorim od sebe.
Jao vama, vođe slijepi, koji govorite: 'Tko se god zakune Svetištem, to je ništa; a tko se god zakune zlatom Svetišta, dužan je.'
Bezumni i slijepi! Ta što je veće: zlato ili Svetište koje je posvetilo zlato?
Jao vama, pismoznanci i farizeji, licemjeri! Jer obilazite more i kopno da učinite jednoga obraćenika, a kada to postane, činite ga sinom Gehene dvostruko gorim od sebe.
Teško vama književnici i fariseji, licemjeri, što prehodite more i zemlju da bi prisvojili jednoga, i kad ga prisvojite, činite ga sinom paklenijem udvoje većijem od sebe.
Οὐαὶ ὑμῖν, γραμματεῖς καὶ Φαρισαῖοι ὑποκριταί, ὅτι περιάγετε τὴν θάλασσαν καὶ τὴν ξηρὰν ποιῆσαι ἕνα προσήλυτον, καὶ ὅταν γένηται, ποιεῖτε αὐτὸν υἱὸν γεέννης διπλότερον ὑμῶν.¶
Ouai humin grammateis kai Pharisaioi hupokritai hoti periagete tēn thalassan kai tēn xēran poiēsai hena prosēluton kai hotan genētai poieite auton huion geennēs diploteron humōn
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Jao vama, pismoznanci i farizeji licemjeri, jer obilazite ono more i ono kopno učiniti jednog obraćenika, i kada postane, činite njega sinom Gehene dvostrukijim od vas."
1. obilazite ono more i ono kopno Izvornik: περιάγετε τὴν θάλασσαν καὶ τὴν ξηρὰν [periagete tēn thalassan kai tēn xēran] Gramatika: Glagol u prezentu, aktiv, indikativ, 2. lice množine, s objektima u akuzativu jednine ženskog roda; pridjev ξηράν (suha) stoji samostalno u značenju kopna. Značenje: Poslovični hebraizam koji obuhvaća čitav poznati svijet i slikovito opisuje golem misionarski trud te gorljivost kojom poduzimaju daleka putovanja radi pridobivanja makar jednog sljedbenika.
2. učiniti jednog obraćenika Izvornik: ποιῆσαι ἕνα προσήλυτον [poiēsai hena prosēluton] Gramatika: Infinitiv aorista aktiva koji izriče namjeru (cilj radnje), uz glavni broj i imenicu u akuzativu jednine muškog roda. Značenje: Riječ προσήλυτος (prozelit, doslovno 'pridošlica') označava poganina koji je kroz obrezanje i prihvaćanje čitavog Mojsijeva zakona potpuno prešao na židovstvo.
3. kada postane Izvornik: ὅταν γένηται [hotan genētai] Gramatika: Vremensko-uvjetni veznik s glagolom u aoristu, medij (deponentni), konjunktiv, 3. lice jednine: označava trenutak u kojem je prijelaz dovršen. Značenje: Ukazuje na točku u kojoj trud učitelja prividno postiže uspjeh, no upravo tada započinje prava duhovna šteta za obraćenika.
4. sinom Gehene Izvornik: υἱὸν γεέννης [huion geennēs] Gramatika: Imenica u akuzativu jednine muškog roda kao predikatni akuzativ, praćena imenicom u genitivu jednine ženskog roda. Značenje: Semitski idiom u kojem 'sin nečega' označava osobu koja po svojoj naravi pripada tome i zaslužuje takvu sudbinu — ovdje nekoga tko je zreo za vječnu osudu.
5. dvostrukijim od vas Izvornik: διπλότερον ὑμῶν [diploteron humōn] Gramatika: Pridjev u komparativu, akuzativ jednine muškog roda, uz osobnu zamjenicu u genitivu usporedbe. Značenje: Novi obraćenik, želeći se dokazati u novoprihvaćenom sustavu izvanjskog formalizma, često u slijepom fanatizmu i duhovnoj oholosti nadmašuje čak i svoje učitelje. Imena: - farizeji [Φαρισαῖοι (aram. פְּרִישַׁיָּא / heb. פְּרוּשִׁים) / Pharisaioi] (narod) Znači: odvojeni, izdvojeni Tvorba: Grčki oblik potječe od aramejske riječi 'perishaya' (heb. 'perushim'), od korijena 'parash' (odvojiti, razlučiti), jer su se strogo odvajali od obredne nečistoće i poganskih utjecaja.
- Pakao [γέεννα (aram. גֵּיהִנָּם / heb. גֵּיא בֶן־הִנֹּם) / geenna] (ostalo) Znači: dolina Hinomova (dolina sina Hinomova) Tvorba: U hrv_tekst prevedeno općim pojmom 'Pakao'; u izvorniku stoji vlastito geografsko ime Gehena (od heb. Ge Hinnom), klanac južno od Jeruzalema gdje su se nekoć prinosile ljudske žrtve u ognju, zbog čega je u židovskoj apokaliptici postao simbol mjesta konačne Božje osude.
U ovom oštrom proročkom prijekoru (Evanđelje po Mateju 23,15), Isus Krist razotkriva temeljnu opasnost prozelitizma koji ne proizlazi iz Božje ljubavi i istine, već iz ljudskog ega, sektaštva i vjerskog fanatizma. Pismoznanci i farizeji ulagali su nadljudske napore te obilazili čitav poznati svijet kako bi pridobili samo jednu osobu za svoju vjersku frakciju, no njihov cilj nije bio duhovno preporoditi čovjeka niti ga privesti u živo zajedništvo s Bogom, već mu nametnuti vlastiti sustav legalističkih pravila i tradicija.
Glavna i zastrašujuća poruka stiha leži u teološkoj ironiji lažne religioznosti: umjesto da obraćeniku donesu spasenje, oni ga čine 'sinom gehene', i to dvostruko gorim od sebe. Novi obraćenik, zaslijepljen početničkom revnošću i potrebom za dokazivanjem, često usvaja najekstremnije oblike fanatizma, oholosti i osude drugih, nadmašujući svoje učitelje u duhovnom slijepilu. Isus nas ovime trajno opominje da vanjska vjerska revnost i misionarski uspjeh nisu mjerilo božanske istine; istinsko evangelizacijsko poslanje mora voditi preobraženju srca i poniznosti pred Bogom, a ne širenju vjerskog formalizma koji završava u duhovnoj propasti.