Matej 21,10 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"I ušavši njega u Jeruzalem, potrese se sav grad govoreći: Tko je ovaj?"

1.καὶ εἰσελθόντος αὐτοῦ (I ušavši njega / Kad je on ušao)

Hrvatski prijevodI ušavši njega (u značenju: i kad je on ušao / pri njegovu ulasku)

Izvornik (grč.)καὶ εἰσελθόντος αὐτοῦ

Transliteracijakai eiselthontos autou

Gramatičke nijanseRiječ "εἰσελθόντος" je particip aorista drugoga aktivnog u genitivu jednine muškoga roda od glagola "εἰσέρχομαι" (ući). U kombinaciji s ličnom zamjenicom "αὐτοῦ" (njega/njegovu) u genitivu tvori klasičnu grčku sintaktičku konstrukciju zvanu genitiv apsolutni (genitivus absolutus). Ta se konstrukcija koristi za izražavanje okolnosne vremenske radnje koja prethodi glavnoj radnji rečenice. Aorist ukazuje na svršeni čin ulaska koji služi kao neposredni okidač za dramatičnu reakciju grada.

Teološko značenjeOvaj ulazak označava službeni i javni dolazak Mesije u Njegovu prijestolnicu i Sveti grad. To nije običan posjet pasionskog hodočasnika, već trijumfalni kraljevski dolazak (paruzija) kojim se izravno ispunjava starozavjetno mesijansko proročanstvo iz Zaharije 9,9 ("Evo, kralj ti tvoj dolazi..."). Isus svjesno i suvereno ulazi u središte vjerske i političke moći Izraela, krećući se prema Hramu i svojoj neizbježnoj žrtvi na križu.

2.εἰς Ἱεροσόλυμα (u Jeruzalem)

Hrvatski prijevodu Jeruzalem

Izvornik (grč.)εἰς Ἱεροσόλυμα

Transliteracijaeis Hierosolyma

Gramatičke nijansePrijedlog "εἰς" (u, prema) s akuzativom izražava smjer i cilj kretanja. Ime "Ἱεροσόλυμα" je helenizirani oblik hebrejskoga naziva "Yerushalayim" i ovdje se javlja u obliku akuzativa množine srednjega roda (u Novom zavjetu koristi se i taj grčki oblik i nepromjenjivi aramejski/hebrejski oblik "Ἰερουσαλήμ").

Teološko značenjeJeruzalem je duhovni epicentar biblijske povijesti — grad Velikoga Kralja (Mt 5,35), mjesto Božje prisutnosti u Hramu, ali istovremeno i grad koji "ubija proroke i kamenuje one koji su mu poslani" (Mt 23,37). Ulazak u Jeruzalem predstavlja vrhunac Isusova zemaljskog poslanja; to je mjesto gdje će se odigrati drama Muke, Smrti i Uskrsnuća te gdje će Stari savez doživjeti svoje ispunjenje i prijelaz u Novi savez.

3.ἐσείσθη (potrese se / bi uzdrman)

Hrvatski prijevodpotrese se / bi uzdrman (uzdrma se)

Izvornik (grč.)ἐσείσθη

Transliteracijaeseistē

Gramatičke nijanseGlagol "σείω" (seiō) je u obliku 3. lica jednine indikativa aorista pasivnog ("ἐσείσθη" - bi potresen / potrese se). Aorist pasivni naglašava da je grad pretrpio snažan, iznenadan udar i uzbuđenje uzrokovano vanjskim agensom — Isusovim dolaskom. Glagol "σείω" doslovno označava fizičko tresti se, ljuljati, drmati, odnosno potres (od tog glagola potječu riječi "seizmologija" i "seizmički", te imenica "σεισμός" / seismos - potres).

Teološko značenjeOvo je ključna riječ stiha s dubokom teološkom i eshatološkom simbolikom. Matej ne koristi uobičajene riječi za zbunjenost ili znatiželju gomile (poput "tarassō" ili "thorubeō"), već izraz koji označava duboki seizmički, kozmički i duhovni potres. U Matejevom evanđelju korijen "seiō / seismos" opisuje najvažnije Božje zahvate u povijesti: potres zemlje u trenutku Isusove smrti na križu (Mt 27,51), potres pri anđeoskom otvaranju groba na dan Uskrsnuća (Mt 28,2), te apokaliptične potrese posljednjih vremena (Mt 24,7). Dolazak istinskoga Kralja i Carstva Božjega doslovno iz temelja uzdrmava zemaljske strukture moći, vjerski establišment i ljudsku sigurnost, podsjećajući na sličan nemir koji je zahvatio Herodov Jeruzalem pri Isusovu rođenju (Mt 2,3).

4.πᾶσα ἡ πόλις (sav grad)

Hrvatski prijevodsav grad (doslovno: sva ta grad)

Izvornik (grč.)πᾶσα ἡ πόλις

Transliteracijapasa hē polis

Gramatičke nijanseSintagma se sastoji od pridjeva "πᾶς, πᾶσα, πᾶν" (sav, cijeli, svaki) u nominativu jednine ženskoga roda ("πᾶσα"), određenoga člana ženskog roda ("ἡ") i imenice ženskog roda ("πόλις" - grad, polis). Glagol u jednini ("ἐσείσθη") slaže se s ovim subjektom u jednini.

Teološko značenjeKorištenjem sveobuhvatnog pridjeva "sav" ("πᾶσα"), Matej naglašava totalni karakter reakcije. Nitko u Jeruzalemu ne ostaje izuzet niti ravnodušan pred Isusovim dolaskom. Izraz "grad" (polis) ovdje se koristi metonimijski za sve njegove stanovnike, ali i za cijeli vjerski i politički sustav judaizma. Ta sveobuhvatna uznemirenost cijeloga grada predstavlja dramatičnu prekretnicu u kojoj cijela zajednica stoji pred sudbonosnim izborom: prepoznati dan svoga pohoda i prihvatiti Mesiju ili Ga odbaciti i osuditi na smrt.

5.λέγουσα· (govoreći· / pitajući·)

Hrvatski prijevodgovoreći / pitajući

Izvornik (grč.)λέγουσα

Transliteracijalegousa

Gramatičke nijanseParticip prezenta aktivnog u nominativu jednine ženskoga roda od glagola "λέγω" (govoriti, reći). Ženski rod ("λέγουσα") gramatički se slaže sa ženskim rodom subjekta — imenicom grad ("ἡ πόλις"). Prezent participijalnog oblika izražava trajnu, nesvršenu i kontinuiranu radnju u prošlosti (imperfektivni aspekt).

Teološko značenjeGrad ne postavlja pitanje samo jednom, usputno ili tiho. Riječ je o stalnom, živozvučnom žamoru, o neprekidnom ponavljanju pitanja koje odzvanja ulicama i trgovima uzdrmane prijestolnice. Ovo ilustrira duboku duhovnu pometnju i traženje smisla: uobičajena hodočasnička gomila za Pashu pretvorena je u uzbuđeno mnoštvo koje živo raspravlja o identitetu tajanstvenoga Kralja na magaretu.

6.Τίς ἐστιν οὗτος; (Tko je ovaj?)

Hrvatski prijevodTko je ovaj?

Izvornik (grč.)Τίς ἐστιν οὗτος;

TransliteracijaTis estin houtos;

Gramatičke nijanseUpitna rečenica sastavljena od upitne zamjenice za osobe "τίς" (tko) u nominativu jednine muškoga roda, glagola "εἰμί" (biti) u 3. licu jednine prezenta indikativa ("ἐστιν" - je), te pokazne zamjenice bliskosti "οὗτος" (ovaj/taj) u nominativu jednine muškoga roda. U grčkom pismu znak za pitanje je točka sa zarezom (;).

Teološko značenjeOvo je fundamentalno, središnje kristološko pitanje cijeloga Evanđelja i cjelokupne povijesti spasenja. Mnoštvo iz Galileje u sljedećem stihu (Mt 21,11) daje odgovor: "Ovo je prorok, Isus iz Nazareta galilejskoga", što je točna, ali još uvijek nepotpuna spoznaja Njegova božanskoga i mesijanskog identiteta. Isto pitanje u Matejevom evanđelju ranije postavljaju zadivljeni učenici nakon stišavanja oluje na moru ("Tko je ovaj da mu se i vjetrovi i more pokoravaju?" - Mt 8,27). Matej ovdje pred sam početak Isusove Muke stavlja to pitanje na usta cijeloga Jeruzalema, pozivajući svakoga čitatelja svih vremena da se osobno suoči s "ovim" čovjekom te da u Njemu prepozna ne samo proroka iz Nazareta, nego Obećanoga Mesiju, Sina Božjega i Gospodara kojemu pripada sva slava i vlast.

Matej 21,10 predstavlja dramatičnu prijelomnu točku u Isusovu zemaljskom poslanju, opisujući Njegov trijumfalni ulazak u Jeruzalem kao događaj kozmičkog i duhovnog potresa. Upotrebom glagola "σείω" (potresti se / uzdrmati se), evanđelist namjerno povlači teološku paralelu sa seizmičkim potresima koji prate Isusovo rođenje, smrt na križu i uskrsnuće. Dolazak Kraljevstva Božjega u osobi Isusa Krista ne ostavlja prostor za neutralnost ili ravnodušnost: on iz temelja potresa ljudske strukture moći, vjersku samodostatnost i lažni mir staroga poretka, suočavajući cijelu zajednicu s trenutkom božanskog pohoda.

Središnja poruka stiha sažeta je u neizbježnom kristološkom pitanju koje odzvanja uzdrmanim gradom: "Tko je ovaj?". To pitanje nadilazi povijesni trenutak Cvjetnice i postaje univerzalno pitanje postavljeno svakom čovjeku i svakoj generaciji. U Matejevom evanđelju ono služi kao poziv na dublju duhovnu spoznaju: Isus nije tek običan hodočasnik ili učitelj, pa čak ni samo "prorok iz Nazareta", već suvereni Mesija, Kralj mira i Sin Božji čija prisutnost zahtijeva osobni odgovor vjere, predanja i nasljedovanja.