Posredujući, Petar reče Isusu: "Gospodine, dobro je da smo mi ovdje s Tobom; ako Ti to hoćeš, ja ću podići ovdje tri šatora, jedan za Tebe, jedan za Mojsija, jedan za Iliju."
Posredujući, Petar reče Isusu: "Gospodine, dobro je da smo mi ovdje s Tobom; ako Ti to hoćeš, ja ću podići ovdje tri šatora, jedan za Tebe, jedan za Mojsija, jedan za Iliju."
Dok on još govoraše, jedan ih svjetlosni oblak prekri. I evo kako, iz oblaka, jedan glas govoraše: "Ovaj ovdje, Moj je Sin mili, Onaj kojega Mi se svidjelo izabrati. Slušajte Ga!"
Čuvši to, učenici padoše ničice, obuzeti velikim strahom.
Isus se približi, dodirnu ih i reče: "Ustanite! Ne bojte se!"
Dižući oči, oni ne vidješe više nikoga no Isusa, Njega samoga.
Čuvši to, učenici padoše ničice, obuzeti velikim strahom.
I čuvši učenici padoše ničice, i uplašiše se vrlo.
καὶ ἀκούσαντες οἱ μαθηταὶ ἔπεσαν ἐπὶ πρόσωπον αὐτῶν καὶ ἐφοβήθησαν σφόδρα.
kai akousantes hoi mathētai epesan epi prosōpon autōn kai ephobēthēsan sphodra
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I čuvši (ti) učenici padoše na lice svoje i prestrašiše se silno."
1.καὶ ἀκούσαντες (i čuvši)
Hrvatski prijevodi čuvši (i kada čuše)
Izvornik (grč.)καὶ ἀκούσαντες
Transliteracijakai akousantes
Gramatička analiza"καὶ" je veznik (i), dok je "ἀκούσαντες" particip aktivni aorista, nominativ množine muškog roda glagola "ἀκούω" (akouō - čuti, slušati, poslušati). Aoristni particip ovdje izražava radnju koja prethodi glavnom glagolu ili se događa istovremeno s njim – trenutačno, dovršeno primanje zvuka koje momentalno pokreće sljedeću reakciju.
Teološko značenjeU biblijskom kontekstu (Mt 17,6 - Preobraženje), ovo slušanje odnosi se na izravan glas Boga Oca iz oblaka ("Ovo je Sin moj, Ljubljeni... njega slušajte!"). Slušanje Božje riječi u Svetom pismu nije pasivan čin, već susret sa živim Bogom koji od čovjeka zahtijeva potpuni odziv cijelog bića.
2.οἱ μαθηταὶ (učenici)
Hrvatski prijevod(ti/određeni) učenici
Izvornik (grč.)οἱ μαθηταὶ
Transliteracijahoi mathētai
Gramatička analizaNominativ množine muškog roda imenice "μαθητής" (mathētēs) uz određeni član "οἱ". Korijen riječi potječe od glagola "μανθάνω" (manthanō - učiti, usvajati, biti poučavan).
Teološko značenjeUčenik u novozavjetnom smislu nije tek akademski đak ili slušatelj predavanja, već sljedbenik koji je pozvan na osobni odnos s Učiteljem, dijeljenje njegova života i sudbine. Ovdje se odnosi na najuži krug apostola (Petra, Jakova i Ivana), koji predstavljaju Crkvu i svjedoke najvećih Kristova otajstava (teofanije na Gori i kasnije agonije u Getsemaniju).
3.ἔπεσαν ἐπὶ πρόσωπον αὐτῶν (padoše na lice svoje / njihovo)
Hrvatski prijevodpadoše na lice svoje
Izvornik (grč.)ἔπεσαν ἐπὶ πρόσωπον αὐτῶν
Transliteracijaepesan epi prosōpon autōn
Gramatička analiza"ἔπεσαν" je indikativ aktivni aorista, 3. lice množine glagola "πίπτω" (piptō - pasti). "ἐπὶ" je prijedlog koji s akuzativom ("πρόσωπον" - lice, akuzativ jednine srednjeg roda) označava smjer i kretanje prema dolje. "αὐτῶν" je osobna zamjenica u genitivu množine (njihovo / svoje).
Teološko značenjePadanje na lice (tzv. prostracija) u cijeloj je biblijskoj i drevnoj istočnjačkoj tradiciji vrhunski čin klanjanja, poniznosti i priznavanja vlastite stvorenosti pred neizmjernim Stvoriteljem. Kada se smrtni čovjek susretne s manifestacijom Božje slave (doxa/kavod) i svetosti, njegova fizička slabost i grešnost ne mogu stajati uspravno (usp. Ez 1,28; Dn 10,8-9; Otk 1,17). To je izraz potpunog predanja i dubokog strahopoštovanja pred teofanijom.
4.καὶ ἐφοβήθησαν σφόδρα (i prestrašiše se silno / veoma uplašiše)
Hrvatski prijevodi prestrašiše se silno (veoma se uplašiše)
Izvornik (grč.)καὶ ἐφοβήθησαν σφόδρα
Transliteracijakai ephobēthēsan sphodra
Gramatička analiza"ἐφοβήθησαν" je indikativ pasivni aorista (s deponentnim, tj. medijalnim značenjem), 3. lice množine glagola "φοβέω" (phobeō - plašiti; u pasivu: bojati se, prestrašiti se, osjećati strahopoštovanje). "σφόδρα" je pojačavajući prilog koji znači "silno", "veoma", "izuzetno", "krajnje".
Teološko značenjeKombinacija pasivnog oblika glagola straha i priloga "σφόδρα" opisuje preplavljujući, numinozni strah (mysterium tremendum). Ovdje nije riječ o ovozemaljskom strahu za goli život pred opasnošću, već o svetom strahu koji obuzima konačno stvorenje u izravnom doticaju s beskonačnim i svetim Bogom. Ovaj duboki strah nužna je priprema za milosni dodir i ohrabrenje koje slijedi u idućem stihu, kada Isus pronalazi svoje učenike, dotiče ih i govori: "Ustanite i ne bojte se!"
Ovaj stih iz izvještaja o Isusovu Preobraženju na gori (Matej 17,6) bilježi klasičnu biblijsku reakciju čovjeka na izravnu Božju objavu (teofaniju). Trenutak u kojem učenici čuju glas Boga Oca iz svjetlosnog oblaka označava vrhunac božanske prisutnosti, pred kojom ljudsko biće spontano uzmiče, pada na zemlju i doživljava duboko strahopoštovanje. Fizički pad na lice i silan strah nisu znakovi očaja, već ispravni duhovni i teološki odgovor stvorenja pred svetom, transcendentnom slavom Stvoritelja.
Glavna poruka stiha leži u kontrasnim stvarnostima božanske svetosti i ljudske krhkosti. Da bi čovjek mogao istinski 'čuti' Boga i oponašati Krista, mora najprije proći kroz iskustvo poniznosti i vlastite nemoći pred Njegovim veličanstvom. Upravo u tom ležećem položaju potpune predanosti i svetog straha, učenici su spremni primiti Kristov utješni dodir i riječ ohrabrenja koja ih pridiže za daljnje poslanje.