'Narod ovaj usnama Me poštuje, a srce se njihovo daleko drži od Mene.
'Narod ovaj usnama Me poštuje, a srce se njihovo daleko drži od Mene.
Uzalud Me pak štuju učeći nauke, zapovijedi ljudske.'"
I pozvavši k Sebi mnoštvo, reče im: "Slušajte i razumijevajte:
ne onečišćuje čovjeka ono što ulazi u usta, nego ono što izlazi iz usta, to onečišćuje čovjeka."
Tada pristupiše učenici i govore Mu: "Znaš li da se farizeji, čuvši tu riječ, sablazniše?"
I pozvavši k Sebi mnoštvo, reče im: "Slušajte i razumijevajte:
I dozvavši ljude, reče im: slušajte i razumijte.
Καὶ προσκαλεσάμενος τὸν ὄχλον εἶπεν αὐτοῖς· ἀκούετε καὶ συνίετε·
Kai proskalesamenos ton ochlon eipen autois akouete kai suniete
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I pozvavši k sebi to mnoštvo reče njima: slušajte i razumijevajte:"
1. pozvavši k sebi Izvornik: προσκαλεσάμενος [proskalesamenos] Gramatika: Particip aorista u mediju, nominativ jednine muškog roda. Aorist označava radnju koja je prethodila govoru, a medij naglašava da govornik poziva mnoštvo izravno k sebi, u svoju blizinu. Značenje: Nakon rasprave s vjerskim vođama, Isus čini namjeran zaokret prema običnom narodu i poziva ih k sebi kako bi ih oslobodio tereta lažnih predaja i objavio im temeljno načelo čistoće.
2. to mnoštvo Izvornik: τὸν ὄχλον [ton ochlon] Gramatika: Imenica u akuzativu jednine muškog roda s određenim članom. Određeni član upućuje na prisutni narod koji je promatrao dotadašnji sukob s farizejima i pismoznalcima. Značenje: Mnoštvo predstavlja obične ljude koje su vjerski vođe držali u podložnosti svojim sitničavim propisima, a kojima Isus sada izravno upućuje oslobađajuću istinu.
3. slušajte i razumijevajte Izvornik: ἀκούετε καὶ συνίετε [akouete kai suniete] Gramatika: Dva glagola u imperativu prezenta aktivnog, 2. lice množine. Imperativ prezenta ne traži samo trenutnu pažnju, nego trajni stav slušanja i neprekidnog unutarnjeg poniranja u smisao riječi. Značenje: Drugi glagol doslovno znači 'spajati u umu, povezivati', čime Isus naglašava da nije dovoljno samo izvanjski čuti zvuk riječi, već je nužno duhovno proniknuti u istinu koja ruši dotadašnje vjerske okvire.
Ovaj stih iz Evanđelja po Mateju (15,10) predstavlja ključnu prekretnicu u Isusovu javnom djelovanju i njegovu otvorenom sukobu s religijskim autoritetima toga doba. Nakon što je razobličio licemjerje farizeja koji su ljudske predaje i obredna pravila stavili iznad Božje riječi, Isus se obraća običnom narodu s iznimnim, suverenim autoritetom, pozivajući ih u blisko zajedništvo i na aktivno sudjelovanje u novom, dubljem razumijevanju vjere.
Glavna poruka stiha leži u neraskidivoj vezi između pozornog slušanja i istinskog duhovnog razumijevanja. Isus ne želi pasivne promatrače niti puke vršitelje vanjskih obreda, već učenike čije je srce otvoreno i spremno dokučiti Božju istinu. Pozivom 'Slušajte i razumijte!', On priprema mnoštvo za revolucionarnu objavu koja slijedi: istinska čistoća i svetost pred Bogom ne ovise o vanjskim ritualnim pranjima i propisima o hrani, već isključivo o nutarnjem stanju čovjekova srca i moralnoj čistoći misli i djela.