Matej 14,20 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"I jeli su svi i nasitiše se, i skupiše ono preostalo od ulomaka dvanaest košara punih."

1.καὶ ἔφαγον – i jeli su / pojeoše

Hrvatski prijevodi jeli su / pojeoše

Izvornik (grč.)καὶ ἔφαγον (glagol ἐσθίω)

Transliteracijakai ephagon

Gramatičke nijanseVeznik καὶ (i) te glagol ἔφαγον, koji je drugi aorist aktivni, indikativ, 3. lice množine glagola ἐσθίω (jesti). Aorist kao povijesno vrijeme označava stvarnu, dovršenu i povijesnu činjenicu blagovanja.

Teološko značenjePotvrđuje materijalnu i povijesnu stvarnost Isusova čuda. Nije riječ o prividu, viziji ili simboličnom činu, već o stvarnom utaživanju fizičke gladi mnoštva. Ovo ukazuje na Boga koji brine za cjelovitog čovjeka (tjelesne i duhovne potrebe) te prefigurira euharistijsko zajedništvo za stolom Gospodnjim.

2.πάντες – svi

Hrvatski prijevodsvi

Izvornik (grč.)πάντες (pridjev πᾶς)

Transliteracijapantes

Gramatičke nijanseNominativ množine muškog roda pridjeva πᾶς (sav, svaki, svi). U funkciji je subjekta uz glagol ἔφαγον.

Teološko značenjeNaglašava sveobuhvatnost, bezuvjetnost i univerzalnost Kristova dara. Nitko u mnoštvu nije ostao gladan niti je bio izostavljen, bez obzira na društveni status, dob ili spol. Božja milost u Kristu ne poznaje oskudicu niti selektivnost – dostatna je za svakoga tko mu pristupi.

3.ἐχορτάσθησαν – nasitiše se / nasitili su se

Hrvatski prijevodnasitiše se / nasitili su se

Izvornik (grč.)ἐχορτάσθησαν (glagol χορτάζω)

Transliteracijaechortasthēsan

Gramatičke nijanseAorist pasivni, indikativ, 3. lice množine glagola χορτάζω. Korijen riječi dolazi od imenice χόρτος (trava, sijeno, krma), što se u starogrčkom izvorno koristilo za hranjenje i tovljenje stoke do potpune sitosti. U helenističkom grčkom (koine) glagol prelazi u upotrebu za ljude u značenju 'najesti se do kraja', 'biti potpuno zadovoljen'. Pasivni oblik (passivum divinum) ukazuje na to da su radnju sitosti primili od Boga.

Teološko značenjeBožanski pasiv otkriva Isusa kao izvorni uzrok i darovatelja sitosti. Upotreba ove snažne riječi dokazuje da ljudi nisu dobili tek simboličan zalogaj, već su blagovali dok nisu bili u potpunosti siti i zadovoljni. Ovo prepoznajemo u mesijanskim obećanjima o obilnoj gozbi u Kraljevstvu Božjem (npr. Ps 22:27; 23:1-2; Is 25:6) te u blaženstvu iz Govora na gori: 'Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi (χορτασθήσοντα)!' (Mt 5:6).

4.ἦραν – skupiše / podigoše / uzeše

Hrvatski prijevodskupiše / podigoše / uzeše

Izvornik (grč.)ἦραν (glagol αἴρω)

Transliteracijaēran

Gramatičke nijanseAorist aktivni, indikativ, 3. lice množine glagola αἴρω (podići, uzeti, odnijeti, sakupiti s tla).

Teološko značenjeOdražava božansku ekonomiju i pobožan odnos prema Božjim darovima. Iako je Isus pokazao moć stvaranja nadnaravnog obilja, ništa se od Božjeg blagoslova ne smije prokrčmiti ili baciti u nepovrat. Uz to, ovo je aktivno djelo dvanaestorice apostola: oni su pozvani biti upravitelji (ekonomi) Božjih tajni i milosti, sakupljajući 'kruh života' kako bi ga sačuvali za daljnje služenje i za one koji nisu prisutni.

5.τὸ περισσεῦον τῶν κλασμάτων – ono preostalo od ulomaka

Hrvatski prijevodono preostalo od ulomaka / suvišak komada

Izvornik (grč.)τὸ περισσεῦον τῶν κλασμάτων (glagol περισσεύω + imenica κλάσμα)

Transliteracijato perisseuon tōn klasmatōn

Gramatičke nijanseτὸ περισσεῦον je nominalizirani particip prezenta aktivnog u srednjem rodu (akuzativ) glagola περισσεύω (obilovati, preteći, prelijevati se). τῶν κλασμάτων je partitivni genitiv množine imenice τὸ κλάσμα (odlomljeni komad, ulomak, mrvica), izvedene iz glagola κλάω (lomiti).

Teološko značenjeGlagol περισσεύω ključan je za novozavjetno razumijevanje Božje milosti koja uvijek 'preobiluje' i nadmašuje svaku ljudsku mjeru i potrebu (Rim 5:20; Ef 3:20). Riječ κλάσμα (ulomak odlomljenog kruha) ima dubok euharistijski prizvuk te se izravno vezuje uz čin lomljenja kruha (κλάσις τοῦ ἄρτου). To nam otkriva da u Kristovoj žrtvi i euharistijskoj gozbi ne postoji oskudica – nakon što su svi trenutno prisutni zasićeni, ostaje neiscrpljivo obilje milosti za sve buduće generacije.

6.δώδεκα κοφίνους πλήρεις – dvanaest košara punih

Hrvatski prijevoddvanaest košara punih

Izvornik (grč.)δώδεκα κοφίνους πλήρεις (broj δώδεκα + imenica κόφινος + pridjev πλήρης)

Transliteracijadōdeka kophinous plēreis

Gramatičke nijanseAkuzativ množine muškog roda. Riječ κόφινος (kophinos) označava tradicionalnu židovsku pletenu košaru koju su Židovi nosili sa sobom za čuvanje čiste hrane i stvari (za razliku od poganske/općenite košare σπυρίς / spyris u čudu hranjenja četiri tisuće u Mt 15:37). Pridjev πλήρεις (pune) stoji na kraju rečenice radi naglaska – košare nisu bile poluprazne, nego dupkom pune.

Teološko značenjeBroj dvanaest (δώδεκα) nosi iznimno snažnu simboliku: predstavlja dvanaest plemena Izraelovih i dvanaest apostola, koji su temelji novoga Božjega naroda – Crkve. Činjenica da je ostalo točno dvanaest punih košara (za svakog apostola po jedna) dokazuje da je Isus istinski Mesija koji u potpunosti hrani i obnavlja cijeli Izrael. Ujedno, to je poruka apostolima: onaj tko hrani druge Kristovim kruhom nikada neće sam ostati praznih ruku. Krist, istinski Kruh života, pruža nepresušnu puninu (πλήρωμα) koja zadovoljava potrebe cijelog svijeta.

Ovaj stih predstavlja vrhunac evanđeoskog izvještaja o čudotvornom umnožavanju kruha, naglašavajući neiscrpnu narav božanske providnosti i Kristovu mesijansku moć. Isus se ne očituje samo kao čudotvorac koji rješava trenutnu fizičku glad, već kao istinski pastir i Obećani Mesija koji vodi svoj narod na bogate pašnjake te utažuje svaku ljudsku potrebu do potpune sitosti. U njegovoj prisutnosti nema oskudice: Božja milost ne samo da zadovoljava postojeće potrebe, već uvijek preobiluje iznad naših očekivanja i mogućnosti shvaćanja.

Pored duboke kristološke poruke, stih nosi i snažno eklestološko te euharistijsko značenje. Dvanaest punih košara preostalih ulomaka simbolizira dvanaest plemena novoga Izraela i dvanaestoricu apostola, pozvanih da kao poslužatelji Božje milosti nose taj 'Kruh života' čitavom svijetu. U konačnici, stih nas uči božanskoj ekonomiji u kojoj se nadnaravno obilje isprepliće s odgovornošću – Božji darovi primaju se sa zahvalnošću, u njima se uživa do punine, ali ih se pažljivo skuplja i čuva za neprekidno služenje drugima.