Knjiga o Sucima 7

1Porani Jerubaal, to jest Gideon, i sav narod koji bijaše uz njega, te se utaboriše kod En-Haroda; a tabor Midjanaca nalazio mu se sa sjevera, od brijega More u dolini. 2Jahve reče Gideonu: "Previše je naroda s tobom da bih predao Midjan u njegove ruke, kako se Izrael ne bi pohvalio nada Mnom govoreći: 'Moja me ruka spasila.' 3Stoga sada proglasi narodu: 'Tko se boji i drhti, neka se vrati i ode s planine Gilead.'" Tako se iz naroda vrati dvadeset i dvije tisuće ljudi, a deset tisuća ih preosta. 4Jahve reče Gideonu: "Još je naroda mnogo. Odvedi ih dolje k vodi te ću ih ondje za tebe iskušati. Onaj za kojega ti kažem: 'Ovaj će ići s tobom', taj će ići s tobom, a svaki za kojega ti kažem: 'Ovaj neće ići s tobom', taj neće ići." 5Tako svede narod k vodi, a Jahve reče Gideonu: "Svakoga tko svojim jezikom bude laptao vodu, kao što lapće pas, postavi nasamo, kao i svakoga tko klekne na svoja koljena da pije." 6Broj onih koji su laptali prinoseći ruku k ustima bijaše tristo ljudi, a sav ostatak naroda kleknu na koljena da pije vodu. 7Jahve reče Gideonu: "S tri stotine ljudi koji su laptali spasit ću vas i predat ću Midjan u tvoje ruke, a sav narod neka ode, svatko na svoje mjesto." 8Uzeše u ruke opskrbu naroda i njihove rogove, a on otpusti sve ljude Izraela, svakoga u njegov šator. Zadrža one tri stotine ljudi. Logor Midjana bijaše pod njim u dolini. 9Te noći Jahve mu reče: "Ustani, siđi u tabor, jer predao sam ga u tvoje ruke. 10A ako se bojiš sići, siđi ti i tvoj sluga Pura u tabor. 11Čut ćeš što govore, a poslije ćeš se ohrabriti i sići u tabor." Tada siđe on sa svojim slugom Purom do prvih naoružanih ljudi koji bijahu u taboru. 12A Midjanci, Amalečani i svi sinovi Istoka ležahu u dolini u mnoštvu poput skakavaca; njihovim devama nije bilo broja, po mnoštvu bijahu kao pijesak na obali mora. 13Dođe Gideon, a gle: čovjek pričaše san svome prijatelju i reče: "Evo, usnuh san, a gle: pogača ječmenoga kruha kotrlja se u taboru Midjana. Dođe do šatora, udari ga te on pade; prevrnu ga naopako, i šator se sruši." 14Njegov drug odgovori: "To nije ništa drugo doli mač Gideona, sina Joaševa, Izraelca. Bog je u njegovu ruku predao Midjan i sav tabor." 15Kad je Gideon čuo pripovijedanje sna i njegovo tumačenje, pokloni se, vrati se u Izraelov tabor i reče: "Ustanite, jer je Jahve predao u vaše ruke tabor Midjana." 16Podijeli tri stotine ljudi u tri čete te svima u ruke dade rogove i prazne vrčeve, i baklje unutar vrčeva. 17I reče im: "Gledajte mene i tako činite! Evo, ja dolazim na rub tabora, i kako ja učinim, tako učinite i vi. 18Zatrubit ću u rog, ja i svi koji su sa mnom, a tada i vi zatrubite u rogove oko cijeloga tabora i uzviknite: 'Za Jahvu i za Gideona!'" 19Gideon i stotina ljudi koji bijahu s njim dođoše na rub tabora početkom srednje straže. Tek što su postavili stražare, zatrubiše u rogove i razbiše vrčeve koje imahu u rukama. 20Tri čete zatrubiše u rogove i razbiše vrčeve. Lijevom rukom uhvatiše baklje, a desnom rogove da trube, te povikaše: "Mač za Jahvu i za Gideona!" 21Stadoše svaki na svoje mjesto oko tabora, a sav tabor potrča, te povikaše, natjeraše u bijeg i pobjegoše. 22Zatrubiše u tri stotine rogova, a Jahve po cijelom logoru okrenu mač svakoga čovjeka na njegova bližnjega. Tada logor pobježe do Bet-Hašita prema Sartanu, do ruba Abel-Mehole kod Tabata. 23Tada biše sazvani Izraelci iz Naftalija, iz Ašera i iz svega Manašea, te potjeraše za Midjanom. 24Gideon posla glasnike po svoj gori Efrajimovoj govoreći: "Siđite ususret Midjancima i zauzmite im vode do Bet-Bare i Jordan." Tada se okupi svaki čovjek Efrajimov te zauzeše vode do Bet-Bare i Jordan. 25Uhvatiše dva midjanska kneza, Oreba i Zeeba. Oreba ubiše na Orebovoj stijeni, a Zeeba pogubiše u Zeebovu tijesku. Potom goniše Midjance, te glave Oreba i Zeeba donesoše Gideonu s one strane Jordana.