I dođe k meni Riječ Jahvina:
I dođe k meni Riječ Jahvina:
"Što vam je da izgovarate ovu poslovicu o zemlji Izraelovoj, govoreći: 'Očevi jedu kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi'?
Živ sam Ja, izjava je Jahve Gospoda: više nećete izgovarati ovu poslovicu u Izraelu.
Gle, sve su duše Moje; kao duša oca, tako i duša sina Moja je. Duša koja griješi, ona će umrijeti.
"Što vam je da izgovarate ovu poslovicu o zemlji Izraelovoj, govoreći: 'Očevi jedu kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi'?
Šta hoćete vi koji govorite priču o zemlji Izrailjevoj govoreći: oci jedoše kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi?
מַה לָּכֶם אַתֶּם מֹֽשְׁלִים אֶת הַמָּשָׁל הַזֶּה עַל אַדְמַת יִשְׂרָאֵל לֵאמֹר אָבוֹת יֹאכְלוּ בֹסֶר וְשִׁנֵּי הַבָּנִים תִּקְהֶֽינָה
mah- la./Khem 'a.Tem mo.she.Lim 'et- ha./ma.Shal ha./Zeh 'al- 'ad.Mat Yis.ra.'El le./Mor 'a.Vot Yo.khe.lu Vo.ser ve./shi.Nei ha./ba.Nim tik.Hei.nah
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Što vama vi izgovarate poslovicu ovu o zemlji Izraela govoreći Očevi jedu kiselo-grožđe a zubi sinova trnu"
1. Što vama Izvornik: מַה לָּכֶם [mah lakhem] Gramatika: Upitna zamjenica 'mah' (što) povezana s prijedlogom 'le' (za, k) i pronominalnim sufiksom 2. lica množine ('khem' - vama). Često se koristi kao idiomatski izraz kojim se propituje smisao ili pravo na neku radnju. Značenje: Bog ovim uvodnim pitanjem izražava čuđenje i snažan prijekor. Propituje njihovo pravo i razlog zašto koriste ovu ciničnu poslovicu, dajući do znanja da je njihovo shvaćanje potpuno pogrešno.
2. izgovarate poslovicu Izvornik: מֹֽשְׁלִים... הַמָּשָׁל [moshelim ... hamashal] Gramatika: 'Moshelim' je particip aktivni u množini, izveden od korijena m-sh-l, dok je 'mashal' imenica nastala od istog korijena. Njihova istovremena upotreba stvara figuru zvanu 'cognate accusative' (srodni akuzativ) kojom se radnja naglašava. Značenje: Riječ 'mashal' može značiti poslovicu, izreku, prispodobu ili rugalicu. Ovdje označava popularnu, duboko ukorijenjenu fatalističku izreku kojom su se izgnani Izraelci svakodnevno služili kako bi objasnili svoju nevolju.
3. zemlji Izvornik: אַדְמַת ['admat] Gramatika: Imenica u vezanom stanju (status constructus) od osnovne riječi 'adamah' (zemlja, tlo, oranica). Izravno se veže na vlastito ime 'Izrael'. Značenje: Izbor riječi 'adamah' umjesto općenitije 'eretz' (država, teritorij) naglašava fizičko tlo, poljoprivrednu zemlju i domovinu iz koje su prognani. Povezuje se s temeljnom egzistencijom i blagoslovima saveza koje su izgubili.
4. kiselo grožđe Izvornik: בֹסֶר [boser] Gramatika: Imenica u jednini koja označava nedozrelo, oporo ili kiselo voće, najčešće grožđe prije nego što potpuno sazre i postane slatko. Značenje: Ova slika simbolizira grijehe prethodnih generacija. Kao što konzumacija nedozrelog grožđa ostavlja opor i neugodan okus u ustima, tako su loša djela predaka donijela neugodne i gorke posljedice za cijeli narod.
5. trnu Izvornik: תִּקְהֶֽינָה [tikheinah] Gramatika: Glagol u imperfektu, 3. lice množine ženskog roda (slaže se s imenicom 'zubi' - shinayim, koja je ženskog roda). Dolazi od korijena k-h-h, što znači 'biti tup' ili 'otupjeti'. Značenje: Izražava neugodan fizički osjećaj tupljenja i osjetljivosti zuba uslijed konzumacije jake kiseline. U teološkom smislu, to je metafora za patnju i kaznu koju mlađe generacije osjećaju, smatrajući pritom da nepravedno ispaštaju zbog tuđih grijeha. Imena: - Izrael [יִשְׂרָאֵל / Yisra'El] (narod) Znači: Bog se bori, on se bori s Bogom, ili Bog vlada. Tvorba: Tvoreno je od glagola 'sarah' (boriti se, ustrajati, vladati) i teoforskog elementa 'El' (Bog). Tekst objašnjava: Prema Postanku 32:28, Jakov je dobio ovo ime od Boga uz objašnjenje: 'jer si se borio s Bogom i s ljudima i pobijedio si'. Promjena imena: Jakov (od korijena 'aqev' - peta, tj. onaj koji drži za petu / istiskuje) preimenovan je u Izrael nakon noćne borbe s nebeskim bićem na potoku Jaboku, što označava promjenu njegova identiteta i karaktera.
Ezekiel 18:2 citira poznatu, ciničnu poslovicu kojom su se Izraelci služili tijekom babilonskog sužanjstva. Govoreći da su 'očevi jeli kiselo grožđe, a sinovima trnu zubi', izgnanici su zauzeli stav fatalizma i samoopravdanja. Smatrali su da je njihova trenutna patnja isključivo posljedica grijeha njihovih predaka, optužujući pritom Boga za nepravednost i kolektivno kažnjavanje nevinih.
Stih služi kao dramatičan uvod u jedno od najvažnijih teoloških poglavlja Starog zavjeta. Božjim pitanjem 'Što vama [daje za pravo da to] izgovarate?' započinje oštro odbacivanje ove poslovice. U nastavku poglavlja Bog objavljuje načelo stroge osobne odgovornosti: svaki će pojedinac pred Bogom odgovarati isključivo za vlastita djela, raskidajući tako s idejom međugeneracijske kazne i pozivajući narod na osobno pokajanje umjesto prebacivanja krivnje.