A za odjeću, zašto se brinuti? Promatrajte ljiljane poljske, kako oni rastu: oni se ne trude niti predu,
A za odjeću, zašto se brinuti? Promatrajte ljiljane poljske, kako oni rastu: oni se ne trude niti predu,
A Ja vam to kažem, sam Salomon u svoj svojoj slavi nikad nije bio odjeven kao oni.
Ako Bog tako odijeva travu s polja, koja je danas tu, a sutra je bačena u vatru, neće li On učiniti mnogo više za vas, o, ljudi malovjerni!
Ne brinite se, dakle, govoreći: Što ćemo jesti? Što ćemo piti, čime ćemo se odjenuti?
Sve to, pogani ne traže li bez zastoja, On zna dobro, vaš Otac Nebeski, da vi trebate sve te stvari.
Ako Bog tako odijeva travu s polja, koja je danas tu, a sutra je bačena u vatru, neće li On učiniti mnogo više za vas, o, ljudi malovjerni!
A kad travu u polju, koja danas jest, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a akamoli vas, malovjerni?
εἰ δὲ τὸν χόρτον τοῦ ἀγροῦ, σήμερον ὄντα καὶ αὔριον εἰς κλίβανον βαλλόμενον, ὁ θεὸς οὕτως ἀμφιέννυσιν, οὐ πολλῷ μᾶλλον ὑμᾶς, ὀλιγόπιστοι;
ei de ton chorton tou agrou sēmeron onta kai aurion eis klibanon ballomenon ho theos houtōs amphiennusin ou pollō mallon humas oligopistoi
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"ako pak tu travu toga polja danas postojeću i sutra u peć bacanu taj Bog tako odijeva, ne mnogo više vas, malovjerni?"
Trava (hrv.) - χόρτος (grč.) - chortos (transl.): Odnosi se na poljsku travu, što ovdje uključuje i poljsko cvijeće (ljiljane). Gramatički se nalazi u akuzativu jednine i izravni je objekt glagola 'odijeva'. Teološki simbolizira prolaznost i krhkost ljudskog života te zemaljskih stvari koje, unatoč njihovoj kratkotrajnosti, Bog predivno stvara i ukrašava.
Polje (hrv.) - ἀγρός (grč.) - agros (transl.): Označava otvoreno polje, neobrađenu zemlju ili pašnjak. Gramatički je u genitivu jednine. Riječ naglašava divlji, samonikli i nezaštićeni status biljke o kojoj se nitko od ljudi ne brine, već isključivo Bog.
Peć (hrv.) - κλίβανος (grč.) - klibanos (transl.): Predstavlja zemljanu ili metalnu peć za pečenje kruha. Osušena trava i cvijeće na Bliskom istoku često su se koristili kao jeftino i brzo gorivo. Teološki, ovo stvara snažan kontrast između božanske brige i konačne beznačajne svrhe trave, pojačavajući Kristov argument od manjeg prema većem (a fortiori).
Odijeva (hrv.) - ἀμφιέννυμι (grč.) - amfiennymi (transl.): Glagol se u tekstu nalazi u prezentu aktiva, 3. lice jednine (ἀμφιέννυσιν). Znači 'odjenuti', 'ogrnuti' ili 'zaodjenuti'. Bog je ovdje aktivni subjekt koji osobno 'oblači' prirodu, što ukazuje na Njegovu intimnu uključenost, prisutnost i duboku brigu za najsitnije detalje svoga stvorenja.
Malovjerni (hrv.) - ὀλιγόπιστος (grč.) - oligopistos (transl.): Ovo je složenica nastala od riječi 'oligos' (malo) i 'pistis' (vjera). Gramatički je u vokativu množine. Isus često koristi ovaj izraz za svoje učenike kada pokazuju tjeskobu umjesto pouzdanja u Boga. Ne označava potpuni nedostatak vjere (nevjeru), već nedovoljno oslanjanje na Božju providnost u svakodnevnim, egzistencijalnim brigama.
Ovaj stih (koji se nalazi u Mateju 6:30 i Luki 12:28) predstavlja vrhunac Isusovog snažnog teološkog argumenta a fortiori (od manjeg prema većem). Isus koristi uobičajenu i svakodnevnu sliku poljske trave, koja je prolazna i namijenjena brzom propadanju, ali koju Bog svejedno predivno oblači. Ako Stvoritelj posvećuje takvu nevjerojatnu pažnju nečemu tako kratkotrajnom i beznačajnom, sasvim logično i nepobitno slijedi da će se neizmjerno više brinuti za ljude, koji su kruna Njegovog stvaranja i Njegova voljena djeca.
Glavna poruka ovog stiha je poziv na radikalno odbacivanje životne tjeskobe i zabrinutosti oko materijalnih potreba. Nazivajući slušatelje 'malovjernima', Isus ih ne osuđuje s gnjevom, već ih poput dobrog učitelja blago ukorava i poziva da prošire svoju vjeru te se u potpunosti i slobodno pouzdaju u sigurnost Božje providnosti i Očeve ljubavi.