Matej 25,38 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Kada pak te vidjesmo stranca i primismo, ili gola i odjenusmo?"

1.πότε δέ (pote de) - kada pak / a kada

Hrvatski prijevodkada pak / a kada

Izvornik (grč.)πότε δέ

Transliteracijapote de

Gramatičke nijanse„πότε” je upitni prilog vremena. Čestica „δέ” je postpozitivni suprotni ili prijelazni veznik koji se u grčkom jeziku nikada ne stavlja na prvo mjesto u rečenici, već na drugo (stoga doslovni redoslijed glasi „kada pak”). Ovdje označava blagi prijelaz i nadovezivanje na prethodno pitanje o gladi i žeđi (stih 37).

Teološko značenjePitanje pravednika izražava iskreno čuđenje i duboku poniznost. Oni nisu činili dobra djela iz kalkulacije, tražeći Krista kako bi zadobili zasluge za spasenje, niti su vodili evidenciju o svojim dobrim djelima. Njihova ljubav i milosrđe bili su spontani izraz preobraženog srca koje ljubi bližnjemu bez obzira na njegov status.

2.σε εἴδομεν (se eidomen) - te vidjesmo / tebe vidjesmo

Hrvatski prijevodte vidjesmo

Izvornik (grč.)σε εἴδομεν (od glagola ὁράω / εἶδον)

Transliteracijase eidomen

Gramatičke nijanse„σε” je akuzativ jednine osobne zamjenice drugog lica (ti/tebe). „εἴδομεν” je aktivni indikativ aorista drugog, 1. lice množine glagola „ὁράω” (vidjeti, gledati, spoznati). Aorist ovdje izriče svršen radnju u prošlosti (konstativni aorist), gledajući na cijeli zemaljski život i sva učinjena djela kao na jednu dovršenu cjelinu.

Teološko značenjeGlagol vidjeti (εἶδον) u biblijskom kontekstu često prelazi iz običnog fizičkog gledanja u duhovno prepoznavanje. Pravednici naglašavaju da nikada nisu fizički vidjeli proslavljenoga Krista u takvoj potrebi. Teološki paradoks leži u tome što su oni vidjeli običnog čovjeka u patnji, a Krist se u potpunosti poistovjećuje s tim čovjekom („što učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste”, Mt 25,40).

3.ξένον (xenon) - stranca / tuđinca

Hrvatski prijevodstranca (tuđinca, došljaka, putnika)

Izvornik (grč.)ξένον (od pridjeva/imenice ξένος)

Transliteracijaxenon

Gramatičke nijanseAkuzativ jednine muškoga roda, u rečenici funkcionira kao predikativni atribut uz objekt „σε” (tebe kao stranca). Riječ „ξένος” u antičkom grčkom označava stranca, tuđinca, putnika iz drugog kraja, ali i gosta.

Teološko značenjeU antičkom svijetu i biblijskoj tradiciji (usp. heb. גֵּר - ger, došljak), stranac je bio izrazito ranjiva osoba, bez pravne zaštite, imovine i obiteljske mreže. Biti „xenos” značilo je biti izložen opasnosti od iskorištavanja, odbacivanja i siromaštva. Krist se ovdje izravno poistovjećuje s rubnim, nepoznatim i marginaliziranim ljudima. Prihvaćanje stranca (krišćansko gostoprimstvo ili „ksenofilija”, usp. Heb 13,2) ovdje nije samo sociološka gesta, već direktan susret sa samim Bogom.

4.καὶ συνηγάγομεν (kai synēgagomen) - i primismo / ugostismo

Hrvatski prijevodi primismo (ugostismo, uvedesmo pod krov)

Izvornik (grč.)καὶ συνηγάγομεν (od glagola συνάγω)

Transliteracijakai synēgagomen

Gramatičke nijanse„καὶ” je sastavni veznik (i). „συνηγάγομεν” je aktivni indikativ aorista drugog, 1. lice množine glagola „συνάγω”, koji je složenica od „σύν” (sa, zajedno) i „ἄγω” (voditi). Doslovno znači „zajedno dovesti”, „uvesti unutra”, „okupiti”, a u kontekstu gostoprimstva znači „primiti u kuću kao gosta”, „pružiti utočište i toplinu doma”.

Teološko značenjeIz ovog glagola dolazi imenica „sinagoga” (mjesto okupljanja). U ovom stihu, primiti stranca znači prekinuti njegovu društvenu izolaciju i uključiti ga u zajednicu, obitelj i sigurnost doma. To nije samo površni čin davanja milostinje na pragu, već čin dubokog zajedništva (koinonia), gdje se onaj koji je vani (stranac) dovodi unutra i postaje brat. Krist ukazuje da se istinska vjerodostojnost vjere očituje u takvom aktivnom primanju odbačenih.

5.ἢ γυμνὸν (ē gymnon) - ili gola

Hrvatski prijevodili gola (oskudno odjevena)

Izvornik (grč.)ἢ γυμνὸν (od pridjeva γυμνός)

Transliteracijaē gymnon

Gramatičke nijanse„ἢ” je rastavni veznik (ili). „γυμνὸν” je akuzativ jednine muškoga roda pridjeva „γυμνός” (gol, neodjeven, slabo odjeven).

Teološko značenjeU biblijskom i antičkom govoru, „gymnos” ne mora nužno označavati potpunu obnaženost. Često se odnosi na osobu koja je izgubila vanjski ogrtač (himation) i nosi samo donju tuniku (chiton), ili na nekoga tko je u krpama, bez adekvatne odjeće za zaštitu od hladnoće i srama (usp. Jak 2,15). Golotinja je simbol krajnjeg siromaštva, izloženosti vremenskim nepogodama, ali i gubitka ljudskog dostojanstva te društvene sramote. Krist se identificuje s onima koji su lišeni elementarnog dostojanstva i zaštite.

6.καὶ περιεβάλομεν (kai periebalomen) - i odjenusmo / zaogrnusmo

Hrvatski prijevodi odjenusmo (zaogrnusmo, obukosmo)

Izvornik (grč.)καὶ περιεβάλομεν (od glagola περιβάλλω)

Transliteracijakai periebalomen

Gramatičke nijanse„καὶ” je sastavni veznik (i). „περιεβάλομεν” je aktivni indikativ aorista drugog, 1. lice množine glagola „περιβάλλω”, složenice od „περί” (oko, uokolo) i „βάλλω” (baciti). Doslovno znači „baciti oko nekoga”, odnosno „zaogrnuti”, „obaviti odjećom”, „odjenuti”.

Teološko značenjeOvaj glagol nosi snažnu vizualnu sliku brige, topline i zaštite – baciti haljinu oko promrzlog i posramljenog tijela. U teološkom smislu, odjenuti gologa znači vratiti mu narušeno ljudsko dostojanstvo, pokriti njegovu sramotu i zaštititi njegov život. Bog je u Postanku 3,21 prvi „odjenuo” (načinio krznene haljine) Adama i Evu, pokrivajući njihovu sramotu i iskazujući milosrđe. Kada vjernik odijeva siromaha, on izravno oponaša samog Boga u Njegovoj milosrdnoj zaštiti i obnavljanju slike Božje u čovjeku.

Evanđelje po Mateju 25,38 dio je veličanstvene eshatološke scene Posljednjeg suda (razlučivanje ovaca od jaraca), gdje Isus otkriva duboku teološku istinu o kršćanskoj etici i autentičnoj vjeri: istinska svetost i spasenjska vjera neraskidivo su povezane s aktivnom, praktičnom ljubavlju prema najranjivijima i najrubnijima („najmanjoj braći”). Pravednike odlikuje potpuna poniznost i nesvjesna dobrota – oni nisu činili djela milosrđa iz duhovnog koristoljublja, kako bi skupljali zasluge ili zadobili nagradu, niti su u trenucima pomaganja bili svjesni da služe samome Kralju slave. Njihova je ljubav bila spontani, prirodni izljev srca koje je preobraženo Božjom milošću i koje u svakom patniku vidi bratovo lice.

Konačna poruka ovoga stiha jest radikalna identifikacija Isusa Krista s patnicima, strancima i siromasima. Pružanjem gostoprimstva strancu (tuđincu koji je vani) i odijevanjem gologa (vraćanjem dostojanstva onome tko je posramljen i izložen), vjernici ne vrše samo običnu humanitarnu filantropiju ili socijalnu dužnost, već ostvaruju izravan i živ susret sa samim Bogom. Stih nas uči da se naša vječna sudbina ogleda u našem odnosu prema onima koji nam nemaju čime uzvratiti, jer ljubeći najmanje i najprezrenije, mi zapravo ljubimo samoga Krista.