Matej 24,6 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"Imat ćete pak čuti ratove i glasine ratova; gledajte, ne uznemirujte se; mora naime dogoditi se, ali još ne jest taj kraj."

1.μελλήσετε δὲ ἀκούειν (mellēsete de akouein) - Imat ćete pak čuti (Predstoji vam pak slušati)

Hrvatski prijevodimat ćete pak čuti (predstoji vam pak slušati)

Izvornik (grč.)μέλλω (mellō) + δέ (de) + ἀκούω (akouō)

Transliteracijamellēsete de akouein

Gramatičke nijanseGlagol 'μελλήσετε' je 2. lice množine futura aktivnog indikativa od 'μέλλω' (namjeravati, biti na tome da, predstojati, morati), dok je 'ἀκούειν' prezent aktivnog infinitiva glagola 'ἀκούω' (čuti, slušati). U grčkom jeziku konstrukcija 'μέλλω' s infinitivom ne izražava samo običan futur, već označava neizbježnost, sigurnost i predodređenost radnje koja stoji neposredno pred vršiteljima ('predstoji vam kao neizbježnost'). Prezent infinitiva ('ἀκούειν') ukazuje na trajno ili ponavljajuće slušanje, a ne na jednokratni događaj – učenici će stalno iznova slušati o ratovima. Postpozitivna čestica 'δè' (pak, a) služi kao veznik prelaza i suprotnosti u odnosu na prethodne stihove.

Teološko značenjeIsus ovdje priprema svoje učenike i cjelokupnu Crkvu na realnost povijesnog razdoblja između Njegova uzašašća i drugog dolaska (paruzije). Ratovi i nemiri u svijetu nisu znak izmakle Božje kontrole, niti su puka slučajnost, već su unaprijed predviđeni u Božjem proročkom planu. Ova najava razbija svaku iluziju o trenutnoj uspostavi zemaljske utopije ili mirnog kraljevstva prije konačnog Kristova povratka, učeći vjernike kršćanskom realizmu i postojanosti.

2.πολέμους καὶ ἀκοὰς πολέμων (polemous kai akoas polemōn) - ratove i glasine ratova

Hrvatski prijevodratove i glasine (vijesti / glasove) ratova

Izvornik (grč.)πόλεμος (polemos) + καί (kai) + ἀκοή (akoē)

Transliteracijapolemous kai akoas polemōn

Gramatičke nijanse'πολέμους' je akuzativ množine muškog roda imenice 'πόλεμος' (rat, oružani sukob, bitka), što označava stvarne, fizičke sukobe kojima su vjernici neposredni svjedoci ili suvremenici. 'ἀκοὰς' je akuzativ množine ženskog roda imenice 'ἀκοή' (sluh, čujnost, vijest, izvještaj, glasina), dok je 'πολέμων' genitiv množine muškog roda (objektni genitiv: 'vijesti o ratovima'). Imenica 'ἀκοή' izvedena je iz glagola 'ἀκούω', a u množini označava neposredne ili posredne izvještaje, glasine i uzbune o sukobima koji se možda događaju negdje daleko, ali čiji odjek širi strah, paniku i neizvjesnost.

Teološko značenjeU kontekstu židovske apokaliptičke tradicije i starozavjetnih proroštava (npr. Izaija 19:2; Jeremija 4:19; Ezera 15:15), ratni sukobi i društveni prevrati dio su tzv. 'porođajnih muka Mesije' (hevlei Mašijah). Isus ukazuje na to da su nasilje i sukobi intrinzična posljedica palog, grešnog svijeta. Usporedno spominjanje 'ratova' (bliskih sukoba) i 'glasina o ratovima' (udaljenih sukoba i geopolitičkih napetosti) obuhvaća cjelokupno ljudsko iskustvo ratnih strahota kroz povijest, naglašavajući da takve krize ne trebaju biti povod za apokaliptički senzacionalizam.

3.ὁρᾶτε, μὴ θροεῖσθε (horate, mē throeisthe) - gledajte, ne uznemirujte se

Hrvatski prijevodgledajte (pazite), ne uznemirujte se (ne plašite se / budite bez panike)

Izvornik (grč.)ὁράω (horaō) + μή (mē) + θροέω (throeō)

Transliteracijahorate, mē throeisthe

Gramatičke nijanse'ὁρᾶτε' je imperativ prezenta aktivnog u 2. licu množine glagola 'ὁράω' (gledati, vidjeti, paziti, čuvati se), koji u ovom obliku služi kao snažan poziv na pozornost, razboritost i duhovnu budnost ('otvorite oči', 'pazite dobro'). Izraz 'μὴ θροεῖσθε' je zabrani imperativ (prohibitiv) prezenta u pasivu ili mediju od glagola 'θροέω' (glasno vikati, uzbuniti se; u pasivu: biti prestravljen, uznemiren, uplašen, izbezumljen). U grčkoj gramatici, negacija 'μή' s imperativom prezenta najčešće znači zapovijed da se prekine radnja ili stanje koje već traje, odnosno da se ne dopusti trajno upadanje u to stanje: 'nemojte dopustiti da vas obuzima panika' ili 'prestanite se strašiti'.

Teološko značenjeOvo je centralni pastoralni i etički nalog stiha. U svijetu koji je sklon panici, strahu i masovnoj histeriji pred katastrofama, Kristov učenik je pozvan na nutarnji mir (šalom), duhovnu stabilnost i pouzdanje u Boga. Glagol 'θροέω' opisuje živčanu uznemirenost i gubljenje tla pod nogama; Isus se tome oštro suprotstavlja. Teološki temeljen mir kršćanina ne proizlazi iz odsutnosti opasnosti, već iz duboke spoznaje da Bog suvereno drži sve konce povijesti u svojim rukama. Strah i panika pred svjetskim krizama zapravo su znak zaboravljanja Božje suverenosti.

4.δεῖ γὰρ γενέσθαι (dei gar genesthai) - mora jer dogoditi se

Hrvatski prijevodjer (naime) mora (treba) se dogoditi (zbiti se)

Izvornik (grč.)δεῖ (dei) + γάρ (gar) + γίνομαι / γίγνομαι (ginomai / gignomai)

Transliteracijadei gar genesthai

Gramatičke nijanse'δεῖ' je bezlični glagol u prezentu aktivnog indikativa koji označava nužnost, neizbježnost i obvezu ('mora se', 'potrebno je', 'neizbježno je'). U Novom zavjetu ovaj glagol često ima značenje tzv. 'božanskog δεῖ' (divine necessity), ukazujući na nužnost koja proizlazi iz nepromjenjivog Božjeg plana i proročkog Pisma. Veznik 'γὰρ' (jer, naime) uzročno povezuje ovu nužnost s prethodnom zapovijedi o neuznemiravanju – razlog zašto ne treba paničariti jest taj što je sve to dio predviđenog plana. 'γενέσθαι' je infinitiv aorista medija glagola 'γίνομαι' (postati, dogoditi se, nastati). Aorist infinitiva ovdje promatra cjelokupni niz povijesnih potresa i ratova kao jedan zbirni događaj koji se mora ostvariti.

Teološko značenjeKoncept 'božanskog δεῖ' predstavlja jedan od najsnažnijih izraza biblijskog providonosnog determinizma. Ratovi, krize i nevolje nisu znak da je zlo pobijedilo Boga, niti su to nepredviđene nezgode u svemiru. Oni su neizbježan dio apokaliptičke drame koju je Bog dopustio i predvidio u procesu vođenja povijesti prema konačnom otkupljenju. Za vjernika, spoznaja da se 'to mora dogoditi' po Božjem suverenom dopuštenju djeluje kao vrhunsko sidro vjere i oslobađa od paralizirajućeg straha pred neizvjesnom budućnošću.

5.ἀλλʼ οὔπω ἐστὶν τὸ τέλος (all' oupō estin to telos) - ali još ne jest taj kraj

Hrvatski prijevodali još nije (još ne jest) kraj (svršetak, cilj)

Izvornik (grč.)ἀλλά (alla) + οὔπω (oupō) + εἰμί (eimi) + τό (to) + τέλος (telos)

Transliteracijaall' oupō estin to telos

Gramatičke nijanse'ἀλλʼ (ἀλλά)' je snažan suprotni veznik koji stvara oštar kontrast između prethodno spomenutih ratnih nevolja i konačnog svršetka. 'οὔπω' je prilog vremena s naglašenom negacijom: 'još ne', 'ni izdaleka još'. 'ἐστὶν' je prezent aktivnog indikativa 3. lica jednine glagola 'εἰμί' (biti). 'τὸ τέλος' je nominativ jednine srednjeg roda imenice 'τέλος' (kraj, svršetak, ispunjenje, svrha, cilj, konačna konsumacija), popraćen određenim članom 'τό' koji označava specifičan, proročki obećan i apsolutni Kraj povijesti.

Teološko značenjeU biblijskoj i novozavjetnoj teologiji, riječ 'τέλος' (telos) ne označava puki kronološki prestanak vremena ili besmisleno uništenje svemira, već prije svega teleološko ispunjenje, dovršetak Božje spasenjske povijesti, konačnu pobjedu Kraljevstva Božjeg i Kristov slavni drugi dolazak (paruziju). Isus ovim riječima izravno opovrgava i ispravlja čestu ljudsku i eshatološku zabludu – da katastrofe, ratovi i globalne krize automatski označavaju neposredni kraj svijeta. Ti su dramatični događaji tek 'početak porođajnih muka' (v. 8), ali ne i sam 'τέλος'. Krist time štiti svoju Crkvu od apokaliptičkog senzacionalizma, panike i zavodljivosti lažnih proroka koji u svakoj povijesnoj krizi vide trenutačni svršetak svijeta.

U ovom ključnom eshatološkom stihu (Matej 24:6), Isus Krist pruža svojim učenicima i cjelokupnoj Crkvi nezaobilazan protuotrov protiv apokaliptičkog senzacionalizma, panike i straha. Najavljujući neizbježnost ratova i stalnih uznemirujućih vijesti o globalnim sukobima u vremenu između svoga prvog i drugog dolaska, Isus jasno naglašava da ti dramatični događaji nisu znak izmakle Božje kontrole niti dokaz da je nastupio neposredni svršetak svijeta. Naprotiv, oni su dio predviđenog i dopuštenog Božjeg plana povijesti (božansko δεῖ) kroz koji pali svijet mora proći prije konačnog otkupljenja.

Glavna poruka ovog stiha stoga je pastoralna zapovijed o duhovnoj budnosti i postojanom miru: 'gledajte, ne uznemirujte se'. Kršćanski mir u nemirnom svijetu ne temelji se na naivnom optimizmu ili odsutnosti opasnosti, već na dubokom pouzdanju u Božju apsolutnu suverenost nad poviješću. Umjesto da grozničavo računaju datume kraja svijeta ili padaju u histeriju pred geopolitičkim potresima, vjernici su pozvani razborito promatrati znakove vremena, svjesni da su sve te nevolje tek put prema konačnom i slavnom ispunjenju Božjeg kraljevstva (τέλος).