I čuvši to, zadiviše se te Ga ostaviše i odoše.
I čuvši to, zadiviše se te Ga ostaviše i odoše.
U onaj dan pristupiše Mu saduceji, koji govore da nema uskrsnuća, i upitaše Ga
govoreći: "Učitelju, Mojsije reče: 'Ako tko umre nemajući djece, neka se brat njegov oženi njegovom ženom i podigne potomstvo bratu svojemu.'
A bijahu kod nas sedmorica braće. I prvi se oženi i preminu te, nemajući potomstva, ostavi svoju ženu bratu svojemu;
isto tako i drugi i treći, sve do sedmoga.
govoreći: "Učitelju, Mojsije reče: 'Ako tko umre nemajući djece, neka se brat njegov oženi njegovom ženom i podigne potomstvo bratu svojemu.'
Govoreći: Učitelju! Mojsije reče: ako ko umre bez djece, da uzme brat njegov ženu njegovu i da podigne sjeme bratu svojemu.
λέγοντες· διδάσκαλε, Μωϋσῆς εἶπεν· ἐάν τις ἀποθάνῃ μὴ ἔχων τέκνα, ἐπιγαμβρεύσει ὁ ἀδελφὸς αὐτοῦ τὴν γυναῖκα αὐτοῦ καὶ ἀναστήσει σπέρμα τῷ ἀδελφῷ αὐτοῦ.
legontes didaskale Mōusēs eipen ean tis apothanē mē echōn tekna epigambreusei ho adelphos autou tēn gunaika autou kai anastēsei sperma tō adelphō autou
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"govoreći: Učitelju, Mojsije reče: Ako tko umre ne imajući djecu, oženit će šurjakovljevim brakom brat njegov ženu njegovu i podignut će sjeme bratu svojemu."
1. Učitelju Izvornik: διδάσκαλε [didaskale] Gramatika: Imenica u vokativu jednine muškog roda, izvedena od glagola koji znači 'poučavati'. Značenje: Grčki prijevod hebrejskog naslova 'rabi'. Saduceji se Isusu obraćaju s prividnim poštovanjem kao učitelju Zakona, iako ga zapravo žele ismijati.
2. Ako tko umre ne imajući djecu Izvornik: ἐάν τις ἀποθάνῃ μὴ ἔχων τέκνα [ean tis apothanē mē echōn tekna] Gramatika: Pogodbena rečenica trećeg stupnja (veznik 'ean' s glagolom u drugom aoristu aktiva konjunktiva, 3. lice jednine), praćena participom prezenta aktiva u nominativu jednine s negacijom 'mē'. Značenje: Konjunktiv s veznikom 'ean' postavlja opći zakonski slučaj koji se uvijek može dogoditi, dok particip prezenta 'ne imajući' opisuje stanje u trenutku smrti: umro je bez potomstva (Pnz 25,5).
3. oženit će šurjakovljevim brakom Izvornik: ἐπιγαμβρεύσει [epigambreusei] Gramatika: Glagol u futuru aktiva indikativa, 3. lice jednine. Futur ovdje ima imperativnu snagu (zakonski futur), preuzetu iz stila starozavjetnih zakona. Značenje: Tehnički pravni izraz iz Septuaginte koji označava sklapanje tzv. leviratskog (djeverskog) braka: dužnost brata pokojnika da oženi njegovu udovicu kako bi se očuvala obiteljska loza i posjed.
4. i podignut će sjeme Izvornik: καὶ ἀναστήσει σπέρμα [kai anastēsei sperma] Gramatika: Glagol u futuru aktiva indikativa, 3. lice jednine (prijelazni oblik glagola od kojeg dolazi i imenica 'anastasis' - uskrsnuće), uz imenicu u akuzativu jednine srednjeg roda. Značenje: Saduceji se služe ironičnom igrom riječi: koriste isti korijen glagola 'podignuti' (anistēmi) od kojeg potječe riječ za uskrsnuće (anastasis). Time sugeriraju da je jedino 'uskrsnuće' koje Mojsije poznaje zapravo podizanje biološkog potomstva (sjemena) preminulom bratu kako mu ime ne bi izumrlo.
5. bratu svojemu Izvornik: τῷ ἀδελφῷ αὐτοῦ [tō adelphō autou] Gramatika: Imenica s određenim članom u dativu jednine muškog roda (dativ koristi, tzv. dativus commodi) i posvojnim genitivom osobne zamjenice. Značenje: Dativ koristi ističe da se dijete rođeno u takvom braku pravno i rodoslovno ne pripisuje biološkom ocu, nego pokojnom bratu. Imena: - Mojsije [Μωϋσῆς (heb. מֹשֶׁה Mosheh) / Mōusēs] (osoba) Znači: onaj koji je izvučen (iz vode), ili sin (rođen) Tvorba: Grčki oblik dolazi od hebrejskog imena Mosheh. Jezično vjerojatno potječe od egipatskog korijena 'ms' (mesu) što znači 'dijete' ili 'sin' (čest element u egipatskim imenima poput Tutmozis ili Ramzes), dok je u hebrejskom povezano s glagolom 'mashah' (izvući). Tekst objašnjava: Prema Knjizi Izlaska 2,10, faraonova kći dala mu je ime Mojsije (Mosheh) obrazlažući: 'Jer sam ga iz vode izvukla' (od heb. glagola mashah - izvući).
Ovaj stih iz Matejeva evanđelja (Mt 22,24) predstavlja ključnu točku teološkog sukoba između Isusa i saduceja oko pitanja uskrsnuća mrtvih. Pozivajući se na autoritet Mojsijeva zakona o leviratskom braku (Pnz 25,5), saduceji konstruiraju ekstremni hipotetski scenarij o sedmero braće i jednoj ženi kako bi koncept uskrsnuća prikazali logički neodrživim i apsurdnim u budućem svijetu.
Dubinska analiza otkriva fascinantnu teološku ironiju i sudar dvaju pogleda na svijet. Za saduceje, koji su bili vezani isključivo za materijalni opstanak, jedina pobjeda nad smrću bila je biološko "podizanje sjemena" (anistemi sperma) i očuvanje imena u povijesti Izraela. Isus u svom kasnijem odgovoru rješava ovu dilemu razotkrivajući njihovo temeljno nepoznavanje Pisma i Božje sile: leviratski brak bio je privremena zemaljska uredba namijenjena smrtnom svijetu, dok istinsko uskrsnuće (anastasis) uvodi vjernike u preobraženu, vječnu stvarnost u kojoj smrt više ne postoji, pa stoga prestaje i potreba za zemaljskim institucijama poput braka i produženja vrste.