I posla ih on u Betlehem govoreći: "Idite raspitati se o djetetu s pouzdanošću; i, kad Ga budete pronašli, upozorite me da bih i ja također, osobno, išao izraziti Mu štovanje."
I posla ih on u Betlehem govoreći: "Idite raspitati se o djetetu s pouzdanošću; i, kad Ga budete pronašli, upozorite me da bih i ja također, osobno, išao izraziti Mu štovanje."
Na te kraljeve riječi, oni krenuše na put; kad evo, zvijezda, koju bijahu opazili na istoku, iđaše pred njima sve dok se ne zaustavi iznad mjesta gdje Dijete bijaše rođeno.
Pri pogledu na zvijezdu, oni osjetiše veliku radost.
Ulazeći u kuću, oni vidješe Dijete s Marijom, Njegovom majkom, i, poklonivši se, oni Mu izraziše štovanje; otvarajući svoje kovčege, oni Mu ponudiše na dar zlata, tamjana i smirne.
Po tome, božanski upozoreni u snu da se ne vrate k Herodu, oni se vratiše u svoju zemlju jednim drugim putem.
Pri pogledu na zvijezdu, oni osjetiše veliku radost.
A kad vidješe zvijezdu gdje je stala, obradovaše se veoma velikom radosti.
ἰδόντες δὲ τὸν ἀστέρα ἐχάρησαν χαρὰν μεγάλην σφόδρα,
idontes de ton astera echarēsan charan megalēn sphodra
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Vidjevši pak zvijezdu obradovaše se radošću velikom veoma."
ἰδόντες (Vidjevši / grč. ἰδόντες / idontes): Particip aorista aktivnog glagola ὁράω (horao - vidjeti). Aorist ovdje ukazuje na svršenu radnju koja prethodi glavnom glagolu; tek nakon što su ponovno ugledali zvijezdu, uslijedila je reakcija. δὲ (pak / grč. δὲ / de): Veznik koji služi za povezivanje rečenica, često označava blagu suprotnost ili jednostavan nastavak naracije. Ovdje povezuje događaj s prethodnim kontekstom putovanja. τὸν ἀστέρα (zvijezdu / grč. τὸν ἀστέρα / ton astera): Imenica muškog roda u akuzativu jednine uz određeni član (τὸν). Upotreba određenog člana je ključna jer pokazuje da se ne radi o bilo kojoj zvijezdi, već o onoj istoj specifičnoj zvijezdi koju su vidjeli na Istoku. ἐχάρησαν (obradovaše se / grč. ἐχάρησαν / echarēsan): Glagol u indikativu aorista pasivnog (kao deponentni glagol ima aktivno značenje), 3. lice množine od χαίρω (chairo - radovati se). Označava snažan, definitivan i trenutan izljev radosti. χαρὰν μεγάλην (radošću velikom / grč. χαρὰν μεγάλην / charan megalēn): Imenica 'radost' u akuzativu jednine praćena pridjevom 'velika'. Radi se o tzv. kognativnom akuzativu (akuzativu sadržaja) uz glagol istog korijena (doslovno: 'radovali su se radost'). U grčkom jeziku ova konstrukcija služi za snažno pojačavanje značenja glagola. σφόδρα (veoma, silno / grč. σφόδρα / sphodra): Prilog koji označava izniman intenzitet. Zbrajanjem glagola, kognativnog akuzativa s pridjevom i ovog priloga, autor stvara trostruku amplifikaciju kako bi opisao emociju koja prelazi granice uobičajenog.
Ovaj stih (Matej 2:10) donosi jedan od najsnažnijih opisa radosti u cijelom Novom zavjetu. Evangelist Matej koristi rijetku i izvanrednu gramatičku konstrukciju - kombinaciju glagola i kognativnog akuzativa ('radovati se radost'), pojačanu epitetom 'velika' i prilogom 'veoma' - kako bi dočarao apsolutni vrhunac ushićenja mudraca kada su ponovno ugledali zvijezdu.
Teološki gledano, ova neizmjerna i gotovo neopisiva radost nije samo puka reakcija na astronomski fenomen, već predstavlja duboko duhovno olakšanje. Zvijezda im je opipljiv dokaz Božjeg vodstva i vjernosti, potvrda da njihovo dugo putovanje u nepoznato nije bilo uzaludno te da stoje pred samim ispunjenjem nade – susretom s novorođenim Kraljem, Isusom Kristom.