Početna

Matej 16,8 — Evanđelje po Mateju

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Grčki tekst: SBLGNT © 2010 SBL i Logos Bible Software, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Isus im reče: "Pazite! Čuvajte se kvasca farizejskog i saducejskog!"

Oni načiniše ovu opasku: "To je zato što nismo ponijeli kruh sa sobom."

Ali Isus to uvidje i reče im: "Ljudi malovjerni, zašto to razmišljanje o činjenici da niste ponijeli kruhove?"

Vi još ne shvaćate? Vi se ne sjećate pet kruhova za pet tisuća i koliko ste još košara dobili?

Ni sedam kruhova za četiri tisuće i koliko košara ste još dobili?

Biblija

Ali Isus to uvidje i reče im: "Ljudi malovjerni, zašto to razmišljanje o činjenici da niste ponijeli kruhove?"

Daničić-Karadžić

A Isus razumjevši reče im: šta mislite u sebi, malovjerni, što hljeba nijeste uzeli?

Original

Γνοὺς δὲ ὁ Ἰησοῦς εἶπεν αὐτοῖς· τί διαλογίζεσθε ἐν ἑαυτοῖς, ὀλιγόπιστοι, ὅτι ἄρτους οὐκ ἔχετε;

Izgovor

Gnous de ho Iēsous eipen autois ti dialogizesthe en he'autois oligopistoi hoti artous ouk echete

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Spoznavši pak [taj] Isus reče: Zašto raspravljate među sobom, malovjerni, što kruhove ne uzeste?"

Analiza

1.γνοὺς (Spoznavši / Uvidjevši)

PrijevodSpoznavši (ili: Uvidjevši, Doznavši)

Izvornikγνοὺς (grč. korijen γινώσκω)

Transliteracijagnous (korijen: ginōskō)

Gramatička analizaAorist drugi, aktivni particip, nominativ jednine muškog roda. Particip aorista izražava radnju koja prethodi glavnom glagolu (εἶπεν - reče) ili se događa istovremeno s njim kao neposredni uvid. Za razliku od nesvršenih oblika koji bi sugerirali postepeno učenje, aorist ovdje označava trenutačno, cjelovito i intuitivno prepoznavanje situacije.

Teološko značenjeGlagol γινώσκω u biblijskom kontekstu označava duboku, suštinsku i često iskustvenu spoznaju. Ovdje naglašava Isusovo božansko sveznanje i sposobnost pronicanja u ljudska srca (kardiognozija). Isusu nisu potrebne vanjske riječi ili objašnjenja; On savršeno poznaje tjeskobne misli i unutarnje rasprave svojih učenika prije nego što ih oni uopće izgovore.

2.διαλογίζεσθε (raspravljate / razmišljate)

Prijevodraspravljate (ili: razmišljate, preispitujete)

Izvornikδιαλογίζεσθε (grč. korijen διαλογίζομαι)

Transliteracijadialogizesthe (korijen: dialogizomai)

Gramatička analizaPrezent, medijopasivni (deponentni) indikativ, 2. lice množine. Prezent označava kontinuiranu, trajnu radnju u sadašnjosti – učenici su bili usred žustre, neprekidne i zabrinute međusobne rasprave. Prijedlog διά (kroz, među) u složenici s glagolom λογίζομαι (računati, misliti) ukazuje na međusobno "premetanje misli", kalkuliranje i ljudsko kombiniranje.

Teološko značenjeU Novom zavjetu ovaj glagol često nosi negativnu konotaciju ljudskog mudrovanja, sumnje i skepticizma koji stoje u suprotnosti s vjerom u božansko otkrivenje. Učenici su zapeli na razini ljudske logike i materijalne brige, pokušavajući vlastitim "računicama" riješiti problem nedostatka hrane, umjesto da se oslone na duhovnu stvarnost Isusove prisutnosti.

3.ὀλιγόπιστοι (malovjerni)

Prijevodmalovjerni (ili: vi s malo vjere)

Izvornikὀλιγόπιστοι (grč. korijen ὀλιγόπιστος)

Transliteracijaoligopistoi (korijen: oligopistos, od ὀλίγος / oligos - malo + πίστις / pistis - vjera)

Gramatička analizaVokativ (ili nominativ u funkciji vokativa) množine muškog roda. Riječ je o karakterističnoj novozavjetnoj složenici (pridjevu) koja se javlja gotovo isključivo na Isusovim usnama, posebice u Matejevom evanđelju.

Teološko značenjeIsus svoje učenike ne naziva "nevjernicima" (ἀπίστοι / apistoi), čime bi negirao postojanje njihove vjere, već "malovjernima". To ukazuje na stvarnu, ali nerazvijenu, nepostojanu i zaboravljivu vjeru koja poklekne pred prvim zemaljskim problemom. Nije problem u potpunom odsustvu vjere, već u tome što je ona zasjenjena tjeskobom oko svakodnevnih potreba. Isus ovim blagim, ali odlučnim prijekorom poziva učenike na duhovni rast i podsjeća ih da istinska vjera podrazumijeva potpuno pouzdanje u Božju providnost.

4.ἄρτους οὐκ ἐλάβετε (kruhove ne uzeste)

Prijevodkruhove ne uzeste (ili: što niste ponijeli kruha)

Izvornikἄρτους οὐκ ἐλάβετε (grč. korijeni ἄρτος, οὐκ, λαμβάνω)

Transliteracijaartous ouk elabete (korijeni: artos, ouk, lambanō)

Gramatička analizaἄρτους je akuzativ množine muškog roda (direktni objekt); ἐλάβετε je aorist drugi, aktivni indikativ, 2. lice množine glagola λαμβάνω (uzeti, ponijeti), dok negacija οὐκ negira cijelu radnju. Aorist izražava svršeni prošli događaj – propust da se ponesu zalihe hrane prije plovidbe.

Teološko značenjeMnožina "kruhovi" direktno podsjeća na nedavna čudesa umnožavanja pet, odnosno sedam kruhova. Kruh je osnovni simbol zemaljskog uzdržavanja, ali u ovom kontekstu predstavlja oštar kontrast između ljudske opsjednutosti materijalnim i Isusovog poziva na duhovnu opreznost (čuvanje od "kvasca farizeja i saduceja"). Učenici su dopustili da ih fizički zaborav (neuzimanje kruha) odvuče u tjeskobu, zaboravljajući da u čamcu sjedi sam Stvoritelj i Gospodar materije koji je već dokazao svoju moć nad materijalnim svijetom.

Zaključak

Glavna poruka ovog stiha leži u oštrom kontrastu između ljudske opsjednutosti materijalnim brigama i duhovne stvarnosti Božje providnosti. Isus prepoznaje unutarnju tjeskobu svojih učenika nastalu zbog zaboravnosti i nedostatka hrane te ih razotkriva kao "malovjerne". Taj prijekor ne označava odsustvo vjere, već njezinu nezrelost i neotpornost na svakodnevne probleme, jer su učenici zaboravili tko se nalazi s njima u čamcu unatoč tome što su nedavno svjedočili čudesnim umnožavanjima kruhova.

Stih nas uči da istinska vjera zahtijeva trajno oslanjanje na Kristovu moć i mudrost, a ne na ljudske računice i tjeskobne misli. Isus nas poziva da izlažemo svoje misli Njegovom sveznanju i da ne dopustimo da nas brige oko prolaznih, zemaljskih potreba ("kruhova") oslijepe za dublje duhovne opasnosti i uzvišenije pozive na koje nas On usmjerava.