Uze sedam kruhova i ribe, i, nakon što je zahvalio, On ih iskida i dade ih učenicima, a učenici mnoštvu.
Uze sedam kruhova i ribe, i, nakon što je zahvalio, On ih iskida i dade ih učenicima, a učenici mnoštvu.
I oni svi jedoše i biše nasićeni; donesoše ono što je ostalo u komadima: sedam punih košara.
A onih koji jedoše bijaše četiri tisuće na broju, ne računajući žene i djecu.
Nakon što je otpustio mnoštvo, Isus se uspe u barku i dođe na područje Magadana.
A onih koji jedoše bijaše četiri tisuće na broju, ne računajući žene i djecu.
A onijeh što su jeli bijaše četiri hiljade ljudi, osim žena i djece.
οἱ δὲ ἐσθίοντες ἦσαν τετρακισχίλιοι ἄνδρες χωρὶς γυναικῶν καὶ παιδίων.¶
hoi de esthiontes ēsan tetrakischilioi andres chōris gunaikōn kai paidiōn
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Oni pak jedući bijahu četiri tisuće muškaraca osim žena i dječice."
1.οἱ δὲ ἐσθίοντες (Oni pak jedući / A oni koji su jeli)
Hrvatski prijevodOni pak jedući (A oni koji su blagovali)
Izvornik (grč.) i transliteracijaοἱ δὲ ἐσθίοντες (hoi de esthiontes)
Gramatičke nijanseIzraz se sastoji od određenog člana οἱ (hoi) u nominativu množine muškoga roda, postpozitivnog veznika δὲ (de) koji označava blagi prijelaz ili nadopunu („a“, „pak“, „međutim“) te participia prezenata aktivnog ἐσθίοντες (esthiontes) u nominativu množine muškoga roda od glagola ἐσθίω (jesti, blagovati). Član οἱ supstantivira (poimeničuje) particip, stvarajući imenicu „oni koji jedu“ ili „blagovatelji“. Prezent particip ovdje označava trajnu ili istaknutu radnju, stavljajući naglasak na sam čin sudjelovanja u blagovanju.
Teološko značenjeGlagol ἐσθίω u kontekstu evanđeoskih izvještaja o umnožavanju kruha (u ovom slučaju drugo umnožavanje, Mt 15,38) nosi snažnu euharistijsku i eshatološku simboliku. Sudionici nisu samo pasivni promatrači čuda, već aktivni primatelji Božje providnosti i milosti. Blagovanje u pustinjskom ili osamljenom kraju podsjeća na darivanje mane za vrijeme egzodusa, pokazujući Isusa kao novog Mojsija i istinskog Pastira koji hrani svoj narod i ispunjava obećanja o mesijanskoj gozbi u kojoj nitko ne ostaje gladan.
2.ἦσαν (bijahu / su bili)
Hrvatski prijevodbijahu / su bili
Izvornik (grč.) i transliteracijaἦσαν (ēsan)
Gramatičke nijanseImperfekt aktivni indikativ, 3. lice množine od glagola εἰμί (biti). Imperfekt u grčkom jeziku označava kontinuirano, trajno ili postojeće stanje u prošlosti.
Teološko značenjeNaglašava povijesnu utemeljenost i stvarnost događaja. Nije riječ o prividu, viziji ili prolaznoj iluziji, već o stvarnom mnoštvu ljudi koje je bilo prisutno, trajno okupljeno i stvarno nasućeno Božjim čudom.
3.τετρακισχίλιοι ἄνδρες (četiri tisuće muškaraca)
Hrvatski prijevodčetiri tisuće muškaraca
Izvornik (grč.) i transliteracijaτετρακισχίλιοι ἄνδρες (tetrakischilioi andres)
Gramatičke nijanseτετρακισχίλιοι je brojčani pridjev u nominativu množine muškoga roda (složenica od τετράκις - četiri puta i χίλιοι - tisuća). ἄνδρες je nominativ množine imenice ἀνήρ (anēr), koja specifično označava odrasloga muškarca ili supruga, za razliku od općenitijeg pojma ἄνθρωπος (anthrōpos) koji označava čovjeka ili ljudsko biće općenito.
Teološko značenjeUpotreba riječi ἄνδρες odražava tadašnju praksu javnog prebrojavanja i organizacije društva po glavama obitelji. Međutim, u teološkom smislu, broj od četiri tisuće (za razliku od pet tisuća u prvom umnožavanju koje je bilo usmjereno na Židove i 12 plemena Izraelovih) nosi duboku simboliku. Broj četiri u biblijskoj tradiciji simbolizira svijet, četiri strane svijeta i univerzalnost. Budući da se ovo čudo odvija u pretežno poganskom kraju (Dekapol), četiri tisuće ljudi i sedam preostalih košara (sedam kao broj punine) simboliziraju da je mesijanska gozba, punina spasenja i Božja milost namijenjena svim narodima svijeta.
4.χωρὶς (osim / bez / izuzev)
Hrvatski prijevodosim / bez / izuzev
Izvornik (grč.) i transliteracijaχωρίς (chōris)
Gramatičke nijansePrijedlog koji se u starogrčkom jeziku uvijek rabi s genitivom, a znači „odvojeno od“, „bez“, „osim“, „ne računajući“, „izuzev“.
Teološko značenjeRiječ χωρίς ovdje ne označava isključenost iz čuda ili Božje milosti, već isključenost iz formalnog statističkog prebrojavanja. Evanđelist Matej namjerno koristi ovaj prijedlog kako bi istaknuo da je stvarno mnoštvo onih koji su primili blagoslov i hranu bilo znatno veće od službene brojke. To svjedoči o nadmoćnom obilju Božjeg davanja koje nadmašuje sve ljudske mjere, evidencije i očekivanja.
5.γυναικῶν καὶ παιδίων (žena i dječice / djece)
Hrvatski prijevodžena i dječice (djece)
Izvornik (grč.) i transliteracijaγυναικῶν καὶ παιδίων (gunaikōn kai paidiōn)
Gramatičke nijanseγυναικῶν je genitiv množine ženskoga roda od imenice γυνή (gunē - žena, supruga). καὶ je sastavni veznik („i“). παιδίων je genitiv množine srednjega roda od imenice παιδίον (paidion - malo dijete, dječica; deminutiv od παῖς). Genitiv je uvjetovan prijedlogom χωρίς. Deminutivni oblik παιδίον naglašava nježnu dob i ranjivost prisutne djece.
Teološko značenjeOvaj izraz izrazito naglašava sveobuhvatnost, sućut i inkluzivnost Isusove brige. Iako su u antičkom društvu, prigodom službenih prebrojavanja, žene i djeca često bili društveno nevidljivi ili izostavljani iz javnih evidencija, Isusovo čudo ne poznaje društvene barijere ni marginalizaciju. Svi prisutni — bez obzira na dob, spol ili društveni status — jednako su dionici mesijanske gozbe i Božje skrbi. Spomen „žena i dječice“ otkriva obiteljski i zajednički karakter Kraljevstva Božjeg, gdje Božja milost obilno pokriva cijelu zajednicu, donoseći potpunu tjelesnu i duhovnu okrepu onima koji su u društvu najranjiviji.
Ovaj stih iz Matejevog evanđelja (Mt 15,38) predstavlja vrhunac izvještaja o drugom umnožavanju kruha, gdje Isus hrani mnoštvo u osamljenom kraju. Glavna poruka stiha leži u svjedočanstvu o nadnaravnom obilju i neizmjernoj širini Božje providnosti i milosti. Navođenje točne brojke od četiri tisuće muškaraca poslužilo je kao neosporan povijesni dokaz o razmjeru čuda, dok simbolika broja četiri (četiri strane svijeta) i sedam košara ostataka (punina) upućuje na univerzalnost evanđelja koje je namijenjeno svim narodima, a ne samo Izraelu.
Pribrajanjem fraze „osim žena i dječice“, evanđelist Matej nadilazi tadašnje kulturološke norme i statističke konvencije antičkog svijeta, otkrivajući istinski karakter mesijanskog Kraljevstva. Božja skrb nije ograničena društvenim ili rodnim strukturama, već je u potpunosti inkluzivna — ona obuhvaća obitelji, marginalizirane, te tjelesno i društveno najranjivije. Isus se ovdje očituje kao sućutni Pastir i Gospodin koji blagoslivlja, hrani i okuplja cijelu ljudsku zajednicu za stolom svoje neiscrpne ljubavi.