Početna

Matej 14,16 — Evanđelje po Mateju

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Grčki tekst: SBLGNT © 2010 SBL i Logos Bible Software, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Iskrcavši se, On vidje jedno veliko mnoštvo; smilova mu se i izliječi njegove nemoći.

Kad je pala večer, učenici Mu se približiše i rekoše: "Mjesto je pusto i već je kasni sat; otpusti dakle mnoštvo, neka idu u svoja sela kupiti sebi namirnica."

Ali Isus im reče: "Oni nemaju potrebu otići: dajte im vi sami jesti."

Tada oni Njemu kazaše: "Mi ovdje imamo samo pet kruhova i dvije ribe."

"Donesite Mi ih ovamo", reče On.

Biblija

Ali Isus im reče: "Oni nemaju potrebu otići: dajte im vi sami jesti."

Daničić-Karadžić

A Isus reče im: ne treba da idu; podajte im vi neka jedu.

Original

Ὁ δὲ Ἰησοῦς εἶπεν αὐτοῖς· οὐ χρείαν ἔχουσιν ἀπελθεῖν· δότε αὐτοῖς ὑμεῖς φαγεῖν.

Izgovor

Ho de Iēsous eipen autois ou chreian echousin apelthein dote autois humeis phagein

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"Taj pak Isus reče njima: Ne potrebu imaju otići; dajte njima vi jesti."

Analiza

1.ὁ δὲ Ἰησοῦς (Taj pak Isus / A pak Isus)

Hrvatski prijevodIsus (uz određeni član i postpozitivni veznik 'a'/'pak')

Izvornik (grč./heb.)grč. ὁ δὲ Ἰησοῦς (iz heb. יְהוֹשֻׁעַ / יֵשׁוּעַ)

Transliteracijaho de Iēsous (heb. Jehošua / Ješua)

Gramatičke nijanse'Ἰησοῦς' je u nominativu jednine muškog roda. Određeni član 'ὁ' (taj) u grčkom jeziku uz vlastito ime naglašava specifičnu, prepoznatljivu i uzvišenu osobu Gospodina. Postpozitivni suprotni veznik 'δὲ' (pak, a, međutim) označava oštar prijelaz i kontrast između ljudske logike učenika (koji žele otpustiti mnoštvo) i suverenog odgovora Krista.

Teološko značenjeIme Isus znači 'Jahve je spasenje' ili 'Jahve spašava'. U ovom kontekstu Isus nastupa kao suvereni Gospodin i Pastir svoga naroda. Dok učenici u pustinji vide samo nedostatak resursa i problem, Isus se objavljuje kao Onaj koji donosi božansko spasenje, providnost i puninu života u pustoši.

2.εἶπεν (reče / kaza)

Hrvatski prijevodreče / kaza

Izvornik (grč.)εἶπεν (aorist glagola λέγω / εἶπον)

Transliteracijaeipen

Gramatičke nijanseAorist drugi, aktivni, indikativ, 3. lice jednine. Aorist izražava svršenu, povijesnu radnju u prošlosti – odlučnu, autoritativnu izjavu koja je konačna i ne dopušta daljnju raspravu.

Teološko značenjeIsusova riječ (Logos) nosi stvaralačku i zapovjednu snagu. Njegovo 'reče' prekinulo je ljudsku logiku oskudice i otpuštanja te je postavilo temelj za natprirodnu manifestaciju Božje sile. Njegova riječ stvara novu stvarnost tamo gdje ljudska sredstva zakazuju.

3.Οὐ χρείαν ἔχουσιν (Ne potrebu imaju / Nemaju potrebe)

Hrvatski prijevodNe potrebu imaju / Nemaju potrebe

Izvornik (grč.)Οὐ χρείαν ἔχουσιν (imenica χρεία i glagol ἔχω)

TransliteracijaOu chreian echousin

Gramatičke nijanse'Οὐ' (ou) je nijekanje za indikativne izjave koje izražava apsolutnu, objektivnu negaciju. 'Χρείαν' (chreian) je akuzativ jednine ženskog roda imenice koja znači potreba, nužnost, oskudica. 'Ἔχουσιν' (echousin) je prezentski aktivni indikativ, 3. lice množine. Prezent ukazuje na trenutno i trajno stanje u tom trenutku.

Teološko značenjeUčenici su smatrali nužnim da mnoštvo ode kako bi preživjelo. Isus apsolutnom negacijom (Οὐ) ukida tu ljudsku nužnost. U prisutnosti Isusa Krista, koji je Istinski Kruh života, ljudska oskudica prestaje biti razlog za odvajanje. Nema potrebe odlaziti u 'svijet' (okolna sela) za zadovoljenje najdubljih ljudskih potreba kada je Izvor života prisutan među njima.

4.ἀπελθεῖν (otići / da odu)

Hrvatski prijevodotići / udaljiti se

Izvornik (grč.)ἀπελθεῖν (infinitiv glagola ἀπέρχομαι)

Transliteracijaapelthein

Gramatičke nijanseAorist drugi, aktivni, infinitiv glagola 'ἀπέρχομαι' (od prijedloga ἀπό + glagola ἔρχομαι). Infinitiv dopunjuje imenicu 'χρείαν' (potrebu otići). Prijedlog 'ἀπό' u složenici naglašava odvajanje, udaljavanje ili napuštanje mjesta i zajedništva.

Teološko značenjeOdlazak od Isusa predstavlja traženje naravnih, svjetovnih rješenja za duhovne i fizičke probleme. Isus ne želi da narod ode gladan niti da traži spas van Njegove prisutnosti. On pretvara pusto mjesto (ἔρημος τόπος) u mjesto božanske opskrbe, podsjećajući na opskrbu Izraela manom u pustinji i objavljujući se kao novi i veći Mojsije.

5.δότε (dajte)

Hrvatski prijevoddajte

Izvornik (grč.)δότε (imperativ glagola δίδωμι)

Transliteracijadote

Gramatičke nijanseAorist drugi, aktivni, imperativ, 2. lice množine. Za razliku od prezentskog imperativa koji može označavati trajno ili općenito vršenje radnje, aorist imperativ izražava hitnu, specifičnu, odlučnu i neodgodivu zapovijed: Dajte odmah! / Učinite to sad!

Teološko značenjeIsus ne čini čudo neovisno o svojim učenicima, već ih poziva na direktnu akciju i suodgovornost. Ova zapovijed lomi njihovu sebičnost i nevjericu, pozivajući ih na djelotvornu ljubav. Bog traži od svojih slugu da učine ono što je u njihovoj moći (da donesu ono što imaju), kako bi On učinio ono što je nemoguće.

6.αὐτοῖς (njima)

Hrvatski prijevodnjima

Izvornik (grč.)αὐτοῖς (lična zamjenica αὐτός)

Transliteracijaautois

Gramatičke nijanseDativ množine, muški rod. Dativ je padež primatelja radnje (neizravni objekt).

Teološko značenjeNaglašava pastoralnu brigu za konkretne ljude. Mnoštvo nije apstraktna masa, već konkretni gladni ljudi kojima su učenici dužni poslužiti. Crkva je pozvana biti usmjerena prema drugima, stavljajući potrebe bližnjih u središte svoga služenja.

7.ὑμεῖς (vi)

Hrvatski prijevodvi

Izvornik (grč.)ὑμεῖς (lična zamjenica 2. lica množine)

Transliteracijahymeis

Gramatičke nijanseNominativ množine. U grčkom jeziku glagolski oblik 'δότε' (dajte) već u sebi nosi informaciju o subjektu (2. lice množine - vi). Stoga je dodavanje zasebne zamjenice 'ὑμεῖς' u nominativu izrazito emfatičko i naglašeno. Značenje je: Vi sami! / Upravo vi! / A ne netko drugi!

Teološko značenjeOvo je teološki vrhunac Isusova naloga. Učenici su željeli prebaciti odgovornost na mnoštvo (neka si sami kupe) ili na okolna sela. Isus emfatičkim 'vi' vraća odgovornost na Crkvu. Kristovo tijelo na zemlji pozvano je biti posrednikom Božjeg blagoslova i opskrbe. Čak i kada se osjećamo neadekvatnima i ograničenima resursima, Krist nam zapovijeda da mi budemo ti koji hrane gladni svijet Njegovom snagom.

8.φαγεῖν (jesti / da jedu)

Hrvatski prijevodjesti / da jedu

Izvornik (grč.)φαγεῖν (infinitiv glagola ἐσθίω, iz korijena φάγ-)

Transliteracijaphagein

Gramatičke nijanseAorist drugi, aktivni, infinitiv. U grčkom se infinitiv često koristi za izražavanje svrhe ili cilja radnje (infinitiv svrhe): dajte im s ciljem da jedu.

Teološko značenjeJelo ovdje ima dvostruko značenje: ono zadovoljava trenutnu tjelesnu glad, ali ujedno sluti i ukazuje na eshatološku i eharistijsku gozbu u Božjem kraljevstvu. Isus brine za cjelovitog čovjeka – i za tijelo i za duh. Opskrba hranom u pustinji izravan je predoznačaj eharistije (gdje Isus uzima, blagoslivlja, lomi i daje kruh), pokazujući da je On istinski Kruh života koji u potpunosti zasićuje svaku ljudsku glad.

Zaključak

Ovaj stih (Matej 14:16) predstavlja ključnu prekretnicu u izvještaju o umnožavanju kruha i ističe duboki prijelaz s ljudske logike oskudice na božansku logiku obilja i milosti. Dok su učenici, suočeni s vlastitom bespomoćnošću i pustoši mjesta, rješenje vidjeli u otpuštanju ljudi i prebacivanju odgovornosti na svijet (neka idu u sela), Isus svojim suverenim autoritetom ukida tu ljudsku nužnost (Nemaju potrebe otići). On otkriva da je u Njegovoj prisutnosti svaka oskudica pobijeđena te da odlazak od Njega nikada nije pravo rješenje za ljudsku glad, bilo tjelesnu ili duhovnu.

Snažnim emfatičkim nalogom 'dajte njima vi jesti', Krist uspostavlja temeljno načelo poslanja svoje Crkve. On ne čini čudo izolirano, već poziva svoje učenike na suodgovornost, aktivnu vjeru i pastoralnu ljubav. Čak i kada se naši resursi čine neznatnima i nedovoljnima, Krist nas poziva da ne odstupamo pred potrebama svijeta, već da donesemo ono što imamo u Njegove ruke. Bog proslavlja svoju moć upravo kroz našu poslušnost, čineći nas posrednicima svoje neiscrpne opskrbe i predoznačujući eharistijsku gozbu u kojoj On sam ostaje vječna hrana za život svijeta.