Matej 13,11 — Evanđelje po Mateju

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

"On pak odgovorivši reče im: Jer vama je dano spoznati tajne kraljevstva nebesa, onima pak nije dano."

1.ἀποκριθεὶς εἶπεν (odgovorivši reče) • Hrvatski prijevod: odgovorivši reče (ili: odgovori i reče) • Izvornik: ἀποκριθεὶς εἶπεν (grč.); עָנָה וַיֹּאמֶר (heb. 'anâ wayyō'mer) • Transliteracija: apokritheis eipen • Gramatičke nijanse: Riječ 'ἀποκριθεὶς' je particip aorista pasivnog glagola ἀποκρίνομαι (odgovoriti), ali ima deponentno (aktivno) značenje: 'odgovorivši'. Riječ 'εἶπεν' je indikativ aorista aktivnog (3. lice jednine) glagola λέγω (reći). Ova kombinacija participa i konačnog glagola (pleonazam) klasični je semitizam u novozavjetnom grčkom, koji izravno odražava hebrejski biblijski idiom 'anâ wayyō'mer. • Teološko značenje: Ovaj svečani uvodni izraz u Evanđeljima ne označava samo običan odgovor na postavljeno pitanje, već označava početak službene, autoritativne obnove božanske objave. Isus ne vodi neobavezan dijalog, već izriče duboku teološku istinu i proročki pravijek, prelazeći s razine zemaljskog promatranja na razinu božanskog otkrivenja.

2.ὑμῖν / ἐκείνοις (vama / onima) • Hrvatski prijevod: vama / onima (onima pak) • Izvornik: ὑμῖν / ἐκείνοις (grč.) • Transliteracija: hymin / ekeinois • Gramatičke nijanse: Riječ 'ὑμῖν' je osobna zamjenica 2. lica množine u dativu (dativ primatelja ili dativ prednosti – dativus commodi/receptori). Riječ 'ἐκείνοις' je pokazna zamjenica u dativu množine ('onima', udaljenijima). U tekstu su stavljeni u snažan retorički i sintaktički kontrast upotrebom suprotnog veznika 'δὲ' (pak / a). • Teološko značenje: Ovdje se uspostavlja jasna razdjelnica unutar čovječanstva s obzirom na primanje božanske objave: 'vi' (učenici, zajednica vjere koja je otvorena Isusovoj osobi) nasuprot 'oni vani' (svjetina, vjerska elita i oni koji svjesno odbijaju poruku). Razlika nije utemeljena na intelektualnoj superiornosti učenika, već na njihovom relacijskom položaju prema Isusu – oni su u zajedništvu s Kraljem, dok 'oni' ostaju u stanju duhovne otvrdnulosti i vanjske promatračke distance.

3.δέδοται (je dano / dano je) • Hrvatski prijevod: je dano (dano je) • Izvornik: δέδοται (grč.); נִתַּן (heb. nittan, aramejski yĕhēb) • Transliteracija: dedotai • Gramatičke nijanse: Riječ 'δέδοται' je glagol δίδωμι (dati) u 3. licu jednine indikativa perfekta pasivnog. Perfekt u grčkom jeziku označava radnju koja se dogodila u prošlosti, ali čiji rezultati i učinci trajno ostaju u sadašnjosti ('dano je i ostaje trajno dano u stanju milosti'). Pasivni oblik je tzv. 'božanski pasiv' (passivum divinum ili passivum theologicum), gdje se iz obzira prema Božjem imenu ne navodi vršitelj radnje, no neosporno je da je sam Bog taj koji daruje. • Teološko značenje: Ovaj glagol predstavlja temeljnu teološku os Isusova odgovora: duhovna spoznaja nije ljudsko postignuće, plod intelekta ili zasluga vlastitog truda, već je isključivo suvereni, besplatni dar božanske milosti (sola gratia). Trajno stanje darovanosti (perfekt) pokazuje da je učenicima trajno otvoren pristup duhovnim stvarnostima. Bog suvereno razotkriva sebe onima koje je izabrao i koji ponizno primaju Njegova Pomazanika.

4.γνῶναι (spoznati / znati) • Hrvatski prijevod: spoznati (znati) • Izvornik: γνῶναι (grč.); לָדַעַת (heb. lāda'at, od korijena יָדַע - yāda') • Transliteracija: gnōnai • Gramatičke nijanse: Riječ 'γνῶναι' je infinitiv aorista aktivnog glagola γινώσκω (znati, spoznati). Upotreba aoristnog infinitiva naglašava cjelovitost, stvarnost i presudan čin ulaska u spoznaju (sveobuhvatno zahvaćanje istine). • Teološko značenje: U biblijskom i semitskom kontekstu (hebrejski korijen yāda'), spoznaja nije tek hladno, teorijsko, intelektualno prikupljanje informacija (za razliku od grčkog filozofskog koncepta 'oida' ili gnostičkog pojma 'gnosis'). To je intimna, iskustvena, relacijska i preobrazbena spoznaja koja uključuje povjerenje, poslušnost i osobno zajedništvo s predmetom spoznaje – u ovom slučaju s Bogom i Njegovim Kraljevstvom prisutnim u Isusu Kristu.

5.τὰ μυστήρια (tajne / otajstva) • Hrvatski prijevod: tajne (otajstva) • Izvornik: τὰ μυστήρια (grč.); סוֹד (heb. sôd, tajni savjet/skupština) / רָזא (aram. rāzâ, tajna/misterij) • Transliteracija: ta mystēria • Gramatičke nijanse: Riječ 'τὰ μυστήρια' je nominativ/akuzativ množine srednjeg roda imenice μυστήριον, izvedene od glagola μύω (zatvoriti oči ili usta). U grčko-rimskom svijetu označavala je ezoterijska učenja poganskih misterijskih kultova dostupna samo iniciranima. • Teološko značenje: U Novom zavjetu i apokaliptičkom judaizmu (npr. Daniel, Kumranski spisi), 'mysterion' nema značenje neshvatljive zagonetke ili ezoterijskog tajnog znanja koje čovjek sam otkriva. To je eshatološka istina o Božjem planu spasenja koja je u prošlim stoljećima bila sakrivena u Božjem naumu (sôd / rāz), a sada je suvereno i objaviteljski razotkrivena u povijesti kroz Isusovu osobu, riječi i djela. Ključna 'tajna' ovdje jest neočekivani način dolaska Kraljevstva: ono ne dolazi s trenutačnim apokaliptičkim sudom i političkim trijumfom, već skrovito, poput gorušičinog zrna i kvasca, kroz patnju, križ i strpljivo sijanje Riječi.

6.τῆς βασιλείας τῶν οὐρανῶν (kraljevstva nebesa) • Hrvatski prijevod: kraljevstva nebesa (kraljevstva nebeskoga) • Izvornik: τῆς βασιλείας τῶν οὐρανῶν (grč.); מַלְכוּת הַשָּׁמַיִם (heb. malkût haš-šāmayim, aramejski malkût šĕmayyā') • Transliteracija: tēs basileias tōn ouranōn • Gramatičke nijanse: Izraz 'τῆς βασιλείας' je genitiv jednine ženskog roda (genitiv sadržaja ili pripadnosti), dok je 'τῶν οὐρανῶν' genitiv množine muškog roda. Upotreba množine (οὐρανῶν - nebesa) izravan je odraz hebrejske množinske imenice šāmayim (plurale tantum). Izraz 'kraljevstvo nebesa' karakterističan je gotovo isključivo za Matejevo evanđelje. • Teološko značenje: Matej koristi židovsku pobožnu metonimiju (poštivanje Božjeg imena izbjegavanjem izravnog izgovaranja riječi 'Bog'), gdje 'nebesa' zamjenjuju Boga (sinonim za 'Kraljevstvo Božje'). U biblijskom poimanju, basileia / malkut ne označava primarno zemljopisni teritorij, crkvenu hijerarhiju ili nebesku lokaciju kamo duše idu nakon smrti, već dinamičnu, aktivnu Božju vladavinu, Njegovo kraljevanje i suvereni zahvat kojim Bog obnavlja stvoreni poredak. Tajne toga kraljevstva sastoje se u tome da je ta suverena Božja vladavina već sada prodrla u sadašnji vijek kroz Isusa Krista ('već'), iako svoju puninu i konačnu slavu čeka u eshatološkoj budućnosti ('ne još').

Ovaj stih iz Matejeva evanđelja (Mt 13,11) predstavlja ključnu teološku prekretnicu u Isusovoj javnoj službi i objašnjava svrhu govora u prispodobama. Isus otkriva da duhovna spoznaja Božjeg plana spasenja nije plod ljudske oštroumnosti, akademskog obrazovanja ili vlastite zasluge, već je isključivo dar suverene Božje milosti (passivum divinum – Bog je taj koji daruje). Prispodobe istodobno djeluju kao sredstvo objave i kao sredstvo suda: onima koji s vjerom i poniznošću pristupe Isusu, one otvaraju dubine nebeskih otajstava, dok za one koji svjesno odbijaju Njegovu poruku ostaju zatvorene zagonetke koje potvrđuju njihovu duhovnu otvrdnulost.

Glavna poruka stiha leži u samoj naravi 'tajni kraljevstva nebesa'. To nisu ezoterijska znanja za odabranu intelektualnu elitu, već proročka objava neočekivanog ostvarenja Božje vladavine. Kraljevstvo nebesko ne dolazi u trenutačnom političkom trijumfu i apokaliptičkom sudu kako su očekivali židovski vjerski vođe, već dolazi skrovito, ponizno i nenametljivo u osobi i djelu Isusa Krista. Stoga stih poziva na poniznu zahvalnost za darovanu milost spoznaje i na relacijsko zajedništvo s Kraljem, jer se otajstva Božje vladavine mogu istinski razumjeti isključivo iznutra – u nasljedovanju Krista.