Početna ›

Matej 11,17 — Evanđelje po Mateju

©
Hrvatski tekst: izmijenjena inačica ekumenskog prijevoda T. Dretara, CC BY-SA. Grčki tekst: SBLGNT © 2010 SBL i Logos Bible Software, CC BY 4.0. Cjelovite licence i uvjeti
Veličina teksta
Visina stihova
Prikaz

Tko ima uši, neka čuje!

A s čime ću usporediti ovaj naraštaj? Sličan je djeci što sjede na trgovima pa dovikuju drugima

i govore: 'Svirasmo vam frulom i ne zaplesaste, naricasmo i ne udaraste se u prsa.'

Jer dođe Ivan, niti jedući niti pijući, a govore: 'Zloduha ima!'

Dođe Sin Čovječji, jedući i pijući, a govore: 'Gle čovjeka izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grešnika!' I opravda se Mudrost djelima Svojim."

Biblija

i govore: 'Svirasmo vam frulom i ne zaplesaste, naricasmo i ne udaraste se u prsa.'

Daničić-Karadžić

I govore: svirasmo vam, i ne igraste; žalismo vam se, i ne jaukaste.

Original

καὶ λέγουσιν· ηὐλήσαμεν ὑμῖν καὶ οὐκ ὠρχήσασθε,¶¬ ἐθρηνήσαμεν ὑμῖν καὶ οὐκ ἐκόψασθε.

Izgovor

kai legousin ēulēsamen humin kai ouk ōrchēsasthe ethrēnēsamen humin kai ouk ekopsasthe

Moji komentari

Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.

Doslovni prijevod

"govore: svirasmo frulom vama i ne zaplesaste, naricasmo i ne udaraste se u prsa."

Analiza

1. govore Izvornik: λέγουσιν [legousin] Gramatika: Glagol u prezentu, aktiv, indikativ, 3. lice množine. Prezent ovdje izražava uobičajenu ili živu radnju u prispodobi o djeci na trgu. Značenje: Uvodi izravni govor djece iz prethodnog stiha koja predbacuju svojim vršnjacima što ne žele sudjelovati ni u kakvoj igri.

2. svirasmo frulom Izvornik: ηὐλήσαμεν [ēulēsamen] Gramatika: Glagol u aoristu, aktiv, indikativ, 1. lice množine. Aorist označava zaokruženu radnju u prošlosti: pokušaj pokretanja igre koji je već izvršen. Značenje: Glagol dolazi od imenice 'aulos' (frula, svirala), glazbala koje se koristilo na svadbama i veseljima. U prenesenom smislu označava radosni poziv Kraljevstva koji donosi Isus.

3. zaplesaste Izvornik: ὠρχήσασθε [ōrchēsasthe] Gramatika: Glagol u aoristu, deponentni medij, indikativ, 2. lice množine. Uz negaciju 'ouk' označava odlučno odbijanje sudjelovanja u radnji. Značenje: Označava ritmički ples kao prirodan odgovor na svadbenu glazbu. Odbijanje plesa slika je duhovne obamrlosti naraštaja koji ne prihvaća radost evanđelja.

4. naricasmo Izvornik: ἐθρηνήσαμεν [ethrēnēsamen] Gramatika: Glagol u aoristu, aktiv, indikativ, 1. lice množine. Paralelan je prethodnom aoristu 'svirasmo frulom' i zaokružuje drugi pokušaj djece. Značenje: Označava pjevanje pogrebne tužaljke ili naricaljke. U kontekstu prispodobe predstavlja ozbiljan, pokornički poziv Ivana Krstitelja.

5. udaraste se u prsa Izvornik: ἐκόψασθε [ekopsasthe] Gramatika: Glagol u aoristu, medij, indikativ, 2. lice množine. Medijski oblik je ovdje izravno povratan (refleksivan) jer vršitelji radnju vrše na samima sebi – udaraju sami sebe u znak žalosti. Značenje: Osnovno značenje glagola je 'sjeći' ili 'udarati', a u mediju postaje tehnički izraz za istočnjački običaj udaranja u prsa pri žalovanju za pokojnikom. Ovdje označava izostanak pokajanja i žalosti zbog grijeha.

Zaključak

Ovaj stih (Matej 11,17 / Luka 7,32) donosi snažnu Isusovu prispodobu o djeci na trgu kako bi razotkrio duhovnu apatiju, hirovitost i tvrdokornost tadašnje generacije, ali i ljudskog srca općenito. Usporedba sa svadbenom igrom ('svirali smo u frulu') i pogrebnim naricanjem ('naricali smo') prikazuje dva različita, ali komplementarna pristupa kojima se Bog objavljuje čovječanstvu: radosnu poruku milosti i spasenja koju donosi Isus Krist te ozbiljan poziv na pokajanje i obraćenje koji je propovijedao Ivan Krstitelj.

Glavna poruka stiha leži u osudi duhovne ravnodušnosti i licemjerne kritičnosti koja uvijek pronalazi izgovor za odbijanje Božje volje. Kad je Bog pozivao na radost i zajedništvo, ljudi su ostali hladni i cinični ('niste zaplesali'); kad je pozivao na skrušenost i pokajanje zbog grijeha, ostali su ponosni i nepokolebljivi ('niste se udarali u prsa'). Stih nas poziva na duhovnu osjetljivost i otvorenost srca – da prepoznamo Božje djelovanje u različitim oblicima te da na Njegov poziv na pokajanje odgovorimo istinskom skrušenošću, a na Njegovu milost zahvalnom radošću.