Jakov rodi Josipa, muža Marijina, od koje je rođen Isus, koji se zove Krist.
Jakov rodi Josipa, muža Marijina, od koje je rođen Isus, koji se zove Krist.
Ukupan broj pokoljenja jest, dakle: četrnaest od Abrahama do Davida, četrnaest od Davida do izgona u Babilon, četrnaest od izgona u Babilon do Krista.
Evo koje bi podrijetlo Isusa Krista. Marija, njegova majka, bijaše dana za udaju Josipu; no, prije nego što su počeli živjeti zajedno, ona zatrudni po Duhu Svetom.
Josip, njezin suprug, koji bijaše pravedan čovjek i koji je ne htjede javno ozloglasiti, odluči je potajice otpustiti.
On bijaše smislio ovaj naum, kad evo anđeo Gospodnji prikaza mu se u snu i reče mu: "Josipe, sine Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, svoju suprugu: ono što bi stvoreno u njoj dolazi od Duha Svetoga."
Evo koje bi podrijetlo Isusa Krista. Marija, njegova majka, bijaše dana za udaju Josipu; no, prije nego što su počeli živjeti zajedno, ona zatrudni po Duhu Svetom.
A rođenje Isusa Hrista bilo je ovako: kad je Marija, mati njegova, bila isprošena za Josifa, a još dok se nijesu bili sastali, nađe se da je ona trudna od Duha svetoga.
Τοῦ δὲ Ἰησοῦ Χριστοῦ ἡ γένεσις οὕτως ἦν· μνηστευθείσης γὰρ τῆς μητρὸς αὐτοῦ Μαρίας τῷ Ἰωσήφ, πρὶν ἢ συνελθεῖν αὐτοὺς εὑρέθη ἐν γαστρὶ ἔχουσα ἐκ πνεύματος ἁγίου.
Tou de Iēsou Christou hē genesis houtōs ēn mnēsteutheisēs gar tēs mētros autou Marias tō Iōsēph prin ē sunelthein autous heurethē en gastri echousa ek pneumatos hagiou
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Od pak Isusa Krista rođenje ovako bijaše. Zaručene majke njegove Marije Josipu, prije nego sastati se njima nađena je u utrobi imajući od Duha Svetoga."
γένεσις (rođenje)
Izvornikgrč. γένεσις (genesis). Ova riječ označava podrijetlo, početak ili rođenje. Teološki povezuje Isusovo rođenje s Knjigom Postanka (Genesis), ukazujući na novo stvaranje i novi početak čovječanstva. μνηστευθείσης (zaručene)
Izvornikgrč. μνηστεύω (mnēsteuō). U židovskoj kulturi onog vremena zaruke (kidušin) bile su pravno obvezujuće poput braka. Prekid zaruka zahtijevao je službeni razvod. To naglašava dramatičnost i ozbiljnost Marijine neočekivane trudnoće. συνελθεῖν (sastati se)
Izvornikgrč. συνέρχομαι (synerchomai). Doslovno znači 'doći zajedno'. U ovom biblijskom kontekstu služi kao eufemizam za stupanje u bračne odnose i početak zajedničkog života mladenaca u istom domu. εὑρέθη (nađena je)
Izvornikgrč. εὑρίσκω (heuriskō). Pasivni oblik ukazuje na to da je njezina trudnoća u jednom trenutku postala očita i poznata drugima (vjerojatno prvenstveno Josipu), ukazujući na vanjsko otkriće nečega što je bilo skriveno. ἐν γαστρὶ ἔχουσα (u utrobi imajući)
Izvornikgrč. ἐν γαστρὶ ἔχω (en gastri echō). Idiomatski izraz koji doslovno znači 'imati u utrobi', a prevodi se kao 'biti trudna'. Frazom se naglašava opipljiva i fizička stvarnost začeća. ἐκ πνεύματος ἁγίου (od Duha Svetoga)
Izvornikgrč. ἐκ πνεύματος ἁγίου (ek pneumatos hagiou). Prijedlog 'ἐκ' (iz/od) jasno označava izvor, uzrok i podrijetlo. Ovo je teološki najvažniji izraz u stihu jer eksplicitno potvrđuje da Isusovo začeće nema ljudski uzrok, već je rezultat izravnog stvaralačkog čina Boga.
Ovaj stih (Matej 1,18) postavlja teološki i povijesni temelj za kršćansko shvaćanje utjelovljenja i djevičanskog začeća. S jedne strane, evanđelist uspostavlja zemaljski pravni kontekst kroz Marijine obvezujuće zaruke s Josipom, što je ključno kako bi Isus legalno bio pribrojen Davidovoj lozi iz koje mesija mora doći.
S druge strane, stih nepobitno naglašava isključivo božansko podrijetlo Isusa Krista. Izričitom tvrdnjom da je Marija začela 'od Duha Svetoga' prije bilo kakvog bračnog sjedinjenja s Josipom, tekst isključuje bilo kakvo ljudsko očinstvo. Isus je time predstavljen kao jedinstveni Bogočovjek, čiji dolazak na svijet inicira sâm Bog kao potpuno novo stvaranje.