govoreći: "Ustani, uzmi djetence i majku Njegovu te pođi u zemlju Izraelovu; jer su umrli oni koji tražahu život djetetov."
govoreći: "Ustani, uzmi djetence i majku Njegovu te pođi u zemlju Izraelovu; jer su umrli oni koji tražahu život djetetov."
A on ustade, uze djetence i majku Njegovu te uđe u zemlju Izraelovu.
Čuvši pak da Arhelaj kraljuje Judejom umjesto oca svojega Heroda, prestraši se onamo otići; a primivši u snu božansku uputu, povuče se u krajeve galilejske,
i došavši, nastani se u gradu zvanom Nazaret, da se ispuni ono što je rečeno po prorocima: da će se zvati Nazarećanin.
Čuvši pak da Arhelaj kraljuje Judejom umjesto oca svojega Heroda, prestraši se onamo otići; a primivši u snu božansku uputu, povuče se u krajeve galilejske,
Ali čuvši da Arhelaj caruje u Judeji mjesto Iroda oca svojega, poboja se onamo ići; nego primivši u snu zapovijest, otide u krajeve Galilejske.
Ἀκούσας δὲ ὅτι Ἀρχέλαος βασιλεύει ἐπὶ τῆς Ἰουδαίας ἀντὶ τοῦ πατρὸς αὐτοῦ Ἡρῴδου ἐφοβήθη ἐκεῖ ἀπελθεῖν. χρηματισθεὶς δὲ κατ᾽ ὄναρ ἀνεχώρησεν εἰς τὰ μέρη τῆς Γαλιλαίας,
Akousas de hoti Archelaos basileuei epi tēs Ioudaias anti tou patros autou Hērōdou ephobēthē ekei apelthein chrēmatistheis de kat᾽ onar anechōrēsen eis ta merē tēs Galilaias
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Čuvši pak da Arhelaj kraljuje Judejom umjesto tog oca njegovog Heroda, prestraši-se onamo otići; primivši-božansku-uputu pak u snu, povuče-se u te krajeve te Galileje,"
1. Čuvši pak Izvornik: Ἀκούσας δὲ [Akousas de] Gramatika: Particip aorista aktivnog u nominativu jednine muškog roda uz česticu 'de' (ali, pak). Particip aorista označava radnju koja prethodi glavnom glagolu ('prestraši se') i navodi njezin uzrok. Značenje: Pokazuje da Božje vodstvo ne isključuje ljudsku razboritost i prikupljanje informacija o stvarnim političkim prilikama.
2. kraljuje Judejom umjesto Izvornik: βασιλεύει τῆς Ἰουδαίας ἀντὶ [basileuei tēs Ioudaias anti] Gramatika: Glagol u indikativu prezenta aktivnog, 3. lice jednine, koji upravlja genitivom zemlje ('Judejom' - genitiv vladanja), te prijedlog 'anti' s genitivom koji znači 'na mjestu nekoga', 'kao nasljednik'. Prezent u izričnoj rečenici zadržava izvorni vremenski oblik vijesti koju je Josip čuo. Značenje: Iako je rimski car August Arhelaju dao samo titulu etnarha, u narodu se njegova vlast doživljavala kao kraljevska. Arhelaj je bio poznat po okrutnosti (na početku vladavine dao je pobiti tisuće hodočasnika u Hramu), pa je povratak u Betlehem u Judeji bio preopasan.
3. prestraši-se onamo otići Izvornik: ἐφοβήθη ἐκεῖ ἀπελθεῖν [ephobēthē ekei apelthein] Gramatika: Indikativ aorista pasivnog (deponentni glagol s aktivnim/medijalnim značenjem 'prestrašio se') u 3. licu jednine, dopunjen prilogom mjesta i infinitivom drugog aorista aktivnog ('otići'). Značenje: Izraz otkriva da je Josip prvotno namjeravao vratiti se u Judeju (vjerojatno u Betlehem, grad Davidov), smatrajući da bi ondje trebao odrastati Mesija, ali ga opravdani oprez zaustavlja.
4. primivši-božansku-uputu Izvornik: χρηματισθεὶς [chrēmatistheis] Gramatika: Particip aorista pasivnog u nominativu jednine muškog roda. Pasiv je ovdje teološki (divinum passivum), što znači da je Bog neizrečeni vršitelj radnje koji daje uputu. Značenje: Isti glagol upotrijebljen je za mudrace u Mt 2,12. U grčkom jeziku označavao je službeno vladarsko priopćenje ili proročki odgovor, a u Bibliji isključivo Božju objavu i upozorenje.
5. povuče-se Izvornik: ἀνεχώρησεν [anechōrēsen] Gramatika: Indikativ aorista aktivnog u 3. licu jednine. Glagol 'anachōreō' znači povući se, skloniti se s puta opasnosti ili otići u osamu. Značenje: Ključni glagol u Matejevu evanđelju koji se u ovom poglavlju pojavljuje već četvrti put (mudraci u 2,12.13, Josip u 2,14 i 2,22), a kasnije će označavati Isusovo mudro uklanjanje pred neprijateljima dok ne dođe njegov čas. Imena: - Arhelaj [Ἀρχέλαος / Archelaos] (osoba) Znači: Vladar naroda / Vođa naroda Tvorba: Grčko složeno ime sastavljeno od glagola 'archō' (vladati, voditi) i imenice 'laos' (narod). Bio je sin Heroda Velikog i Samarijanke Maltake, koji je nakon očeve smrti (4. pr. Kr.) dobio vlast nad Judejom, Samarijom i Idumejom.
- Judeja [Ἰουδαία (od heb. יְהוּדָה Yehudah) / Ioudaia] (pokrajina) Znači: Slavljenje / Hvala (zemlja Judina) Tvorba: Grčki naziv za južnu pokrajinu zemlje Izraelove, izveden iz imena plemena i patrijarha Jude (heb. Yehudah, od korijena 'yadah' - slaviti, zahvaljivati).
- Herod [Ἡρῴδης / Hērōdēs] (osoba) Znači: Potomak heroja / Junakov sin Tvorba: Grčko ime izvedeno od riječi 'hērōs' (heroj, polubog, junak) i patronimskog sufiksa '-ōdēs' (nalik na, potekao od). Odnosi se na preminulog kralja Heroda Velikog.
- Galileja [Γαλιλαία (od heb. גָּלִיל Galil) / Galilaia] (pokrajina) Znači: Krug / Okrug / Područje Tvorba: Grčki oblik hebrejske riječi 'Galil' (od korijena 'galal' - kotrljati, okruživati), što je izvorno bio skraćeni naziv za 'Gelil ha-goyim' (Okrug naroda / Galileja poganska, usp. Iz 8,23; Mt 4,15). Nad tim je sjevernim područjem vladao drugi Herodov sin, tetrarh Herod Antipa, pod čijom je vlašću bilo mirnije.
Ovaj stih iz Evanđelja po Mateju (Mt 2,22) predstavlja ključni prijelaz u narativu o Isusovom ranom djetinjstvu jer savršeno prepliće grube povijesne stvarnosti s božanskom providnošću. Josipov opravdani ljudski strah od tiranina Arhelaja ne predstavlja prepreku Božjem planu; naprotiv, on služi kao povod za novu božansku objavu u snu kojom Bog aktivno štiti svoga Sina.
Kroz svoju trajnu poslušnost i osjetljivost na Božje vodstvo, Josip mijenja svoj prvotni plan (vjerojatno povratak u Betlehem) i odlazi na sjever, u Galileju. Time se ne samo osigurava Isusova fizička i životna sigurnost, već se stvara povijesni i geografski preduvjet za ispunjenje proročanstva da će se Mesija zvati Nazarećanin (kako slijedi u 23. stihu), demonstrirajući kako Bog nadilazi ljudske opasnosti usmjeravajući povijest spasenja.