I dogodi se, kada Isus dovrši ove riječi, da se podiže iz Galileje i dođe u krajeve Judeje onkraj Jordana.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
I dogodi se, kada Isus dovrši ove riječi, da se podiže iz Galileje i dođe u krajeve Judeje onkraj Jordana.
I pođoše za Njim mnoštva mnoga, i izliječi ih ondje.
I pristupiše Mu farizeji iskušavajući Ga i govoreći: "Je li dopušteno čovjeku otpustiti ženu svoju zbog svakoga razloga?"
A On odgovori i reče: "Zar niste pročitali da Onaj koji stvori od početka muško i žensko učini ih,
i reče: 'Zbog ovoga ostavit će čovjek oca i majku i prilijepit će se ženi svojoj, i bit će dvoje u jedno tijelo'?
I pristupiše Mu farizeji iskušavajući Ga i govoreći: "Je li dopušteno čovjeku otpustiti ženu svoju zbog svakoga razloga?"
I pristupiše k njemu fariseji da ga kušaju, i rekoše mu: može li čovjek pustiti ženu svoju za svaku krivicu?
καὶ προσῆλθον αὐτῷ οἱ Φαρισαῖοι πειράζοντες αὐτὸν καὶ λέγοντες αὐτῷ· εἰ ἔξεστιν ἀνθρώπῳ ἀπολῦσαι τὴν γυναῖκα αὐτοῦ κατὰ πᾶσαν αἰτίαν;¶
kai prosēlthon autō hoi Pharisaioi peirazontes auton kai legontes autō ei exestin anthrōpō apolusai tēn gunaika autou kata pasan aitian
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"i pristupiše njemu farizeji iskušavajući ga i govoreći ako je dopušteno čovjeku otpustiti onu ženu njegovu po svakom razlogu?"
1. pristupiše Izvornik: προσῆλθον [prosēlthon] Gramatika: Drugi aorist aktivni, 3. lice množine, složenica prijedloga 'pros' (prema, k) i glagola dolaska. Upravlja dativom ('njemu') i označava izravan, namjeran pristup. Značenje: U Matejevom evanđelju ovaj glagol često uvodi svečani ili polemički susret s Isusom. Dok mnoštvo ide za Njim radi ozdravljenja, protivnici Mu pristupaju sa skrivenom namjerom.
2. iskušavajući Izvornik: πειράζοντες [peirazontes] Gramatika: Particip prezenta aktivnog u nominativu množine muškog roda. Kao priložni particip istovremenosti, otkriva trajni stav i svrhu s kojom farizeji pristupaju i govore. Značenje: Glagol 'peirazō' znači staviti na kušnju sa zlom namjerom, podmetnuti zamku. Cilj nije saznati istinu, nego uvući Isusa u rabinski spor ili Ga navesti na izjavu protivnu Mojsijevu zakonu (ili Herodovu dvoru).
3. ako je dopušteno Izvornik: εἰ ἔξεστιν [ei exestin] Gramatika: Pogodbeni veznik 'ei' (ako/je li) u kasnijem grčkom pod semitskim utjecajem često uvodi izravno pitanje, praćen bezličnim glagolom u prezentu indikativa ('slobodno je, zakonito je'). Značenje: Izraz 'exestin' tehnički je termin rabinskih rasprava o halahi — onome što je po Tori dopušteno ili zabranjeno činiti.
4. otpustiti onu ženu njegovu Izvornik: ἀπολῦσαι τὴν γυναῖκα αὐτοῦ [apolusai tēn gunaika autou] Gramatika: Infinitiv aorista aktivnog koji dopunjuje bezlični glagol 'dopušteno je', s objektom u akuzativu jednine ženskog roda. Aorist promatra čin razvoda kao pravno izvršen, jednokratan čin. Značenje: Glagol 'apoluō' (odriješiti, poslati od sebe) standardni je grčki izraz za razvod braka. U židovskom pravu toga doba samo je muž imao formalno pravo otpustiti ženu davanjem otpusnog pisma.
5. po svakom razlogu Izvornik: κατὰ πᾶσαν αἰτίαν [kata pasan aitian] Gramatika: Prijedlog 'kata' s akuzativom jednine ženskog roda ovdje izražava osnovu, mjerilo ili povod ('prema svakom uzroku/krivnji'). Značenje: Ova fraza pogađa srž tadašnjeg spora između dviju rabinskih škola oko tumačenja Ponovljenog zakona 24,1: stroge Šamajeve škole (koja je dopuštala razvod samo zbog bračne nevjere) i popustljive Hilelove škole (koja ga je dopuštala zbog bilo kakvog nezadovoljstva ženom). Imena: - farizeji [Φαρισαῖοι (heb. פְּרוּשִׁים / aram. פְּרִישַׁיָּא) / Pharisaioi (Perushim / Perishayya)] (narod) Znači: odvojeni, izdvojeni Tvorba: Potječe od hebrejskog i aramejskog korijena 'paraš' (odvojiti, razlučiti). Označava vjersku stranku i pokret unutar židovstva koji se odvajao od obredne nečistoće i puka radi strogog vršenja pisane i usmene Tore.
Ovaj stih iz Matejeva evanđelja (Mt 19,3) predstavlja ključni uvod u Isusov epohalni nauk o svetosti, uzvišenosti i nerazrješivosti braka. Farizeji ne pristupaju Isusu iz iskrene duhovne žeđi ili želje za pastoralnom poukom, nego s perfidnom namjerom da ga ulove u teološku i političku zamku. Postavljajući mu pitanje o zakonitosti otpuštanja žene 'zbog svakoga razloga', oni ga pokušavaju uvući u tada najžešću halahijsku raspravu između dvije dominantne rabinske škole — stroge Šamajeve i liberalne Hilelove — u nadi da će njegova izjava izazvati otpor u narodu, zamjeranje vjerskim elitama ili čak sukob s vlastima Herodove dinastije.
Umjesto da prihvati njihova pravno-kazuistička pravila igre i raspravlja o tome koji su ljudski razlozi 'dovoljno opravdani' za razvod, Isus u nastavku (Mt 19,4-6) potpuno preusmjerava perspektivu s naknadnih zakonskih ustupaka na izvorni Božji stvarateljski naum (Post 1–2). Glavna poruka ovoga uvoda razotkriva vjekovnu ljudsku sklonost da u vjeri traži pravne rupe, minimalizam i opravdanja za vlastite slabosti, dok Isus vjernike poziva na radikalni povratak Božjem počelu, izdižući brak od običnog pravnog ugovora do svetog, nerazrješivog saveza u kojem muž i žena postaju 'jedno tijelo', zaštićeni samim Božjim autoritetom.