U ono vrijeme, u dan subote, Isus upravo prolažaše žitnim poljima. Njegovi učenici bijahu gladni i počeše trgati klasje i jesti ga.
U ono vrijeme, u dan subote, Isus upravo prolažaše žitnim poljima. Njegovi učenici bijahu gladni i počeše trgati klasje i jesti ga.
Vidjevši to, farizeji Mu rekoše: "Pogledaj svoje učenike koji čine ono što nije dopušteno činiti tijekom subote."
On im odgovori: Niste li vi čitali ono što je učinio David kad bijaše gladan, on i njegovi sudruzi,
kako je ušao u kuću Božju i kako su jeli kruhove milodara koje ni on ni njegovi sudruzi nisu imali prava jesti, već samo svećenici?
Vidjevši to, farizeji Mu rekoše: "Pogledaj svoje učenike koji čine ono što nije dopušteno činiti tijekom subote."
A fariseji vidjevši to rekoše mu: gle, učenici tvoji čine što ne valja činiti u subotu.
οἱ δὲ Φαρισαῖοι ἰδόντες εἶπαν αὐτῷ· ἰδοὺ οἱ μαθηταί σου ποιοῦσιν ὃ οὐκ ἔξεστιν ποιεῖν ἐν σαββάτῳ.¶
hoi de Pharisaioi idontes eipan autō idou hoi mathētai sou poiousin ho ouk exestin poiein en sabbatō
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"A farizeji vidjevši rekoše njemu: Gle, učenici tvoji čine što nije dopušteno činiti u subotu."
1.Φαρισαῖοι (farizeji)
Prijevodfarizeji
IzvornikΦαρισαῖοι (grč.), od פְּרוּשִׁים - perushim (heb.)
TransliteracijaPharisaioi
Gramatička analizaNominativ množine muškog roda. U rečenici vrši funkciju subjekta.
Teološko značenjeNaziv potječe od hebrejskog korijena koji znači "izdvojeni" ili "odvojeni" – oni koji se odvajaju od obredne nečistoće, kompromisa s poganima i običnog naroda koji ne poznaje Zakon u detalje. U evanđeljima farizeji nastupaju kao najrevniji čuvari ne samo Mojsijeva zakona (Tore), nego i "predaje starih" (usmenog zakona/halahe). Njihov sukob s Isusom ovdje ne proizlazi iz samog Božjeg Zakona, već iz njihovog ljudskog, rigidnog tumačenja kojim su opteretili subotnji odmor.
2.ἰδόντες (vidjevši / opazivši)
Prijevodvidjevši, opazivši, promatrajući
Izvornikἰδόντες (grč.)
Transliteracijaidontes
Gramatička analizaParticip aorista drugog, aktivni, nominativ množine muškog roda od glagola ὁράω (horaō - vidjeti, gledati). Aoristni particip označava radnju koja prethodi glavnom glagolu (εἶπαν - rekoše): farizeji su prvo pozorno promatrali i uočili radnju, a zatim odmah reagirali optužbom.
Teološko značenjeOvaj particip otkriva da farizeji nisu bili tek slučajni prolaznici, već su budno, kritički i sa sumnjom pratili Isusa i njegove učenike tražeći povod za osudu. Njihov pogled je usmjeren isključivo na vanjsko obredno pravilo i traženje pogreške, zbog čega su duhovno slijepi za prisutnost samoga Boga i Gospodara subote koji stoji pred njima.
3.εἶπαν αὐτῷ (rekoše njemu / mu)
Prijevodrekoše njemu, kazahu mu
Izvornikεἶπαν αὐτῷ (grč.)
Transliteracijaeipan autō
Gramatička analizaεἶπαν je indikativ aorista aktivnog (3. lice množine) od glagola λέγω (legō - reći, govoriti); αὐτῷ je lična zamjenica u dativu jednine muškog roda (njemu/mu).
Teološko značenjeIako su čin kidanja klasja napravili učenici, farizeji optužbu i pravni prigovor upućuju izravno Isusu. U židovskom društvu prvoga stoljeća, rabin (učitelj) snosio je pravnu i moralnu odgovornost za ponašanje i poduku svojih učenika. Optužujući učenike, farizeji zapravo ciljaju na Isusa, dovodeći u pitanje njegov učiteljski autoritet, pravovjernost i poštivanje Zakona.
4.Ἰδοὺ (Gle / Evo)
PrijevodGle, Evo, Gledaj
IzvornikἸδοὺ (grč.), ekvivalent heb. הִנֵּה - hinneh
TransliteracijaIdou
Gramatička analizaPokazna čestica / uzvik (morfološki imperativ aorista drugog srednjeg stanja od ὁράω u 2. licu jednine, ali ovdje okamenjen ulogom uzvika).
Teološko značenjeČestica služi za privlačenje trenutačne pozornosti sugovornika i izražavanje dramatičnosti, čuđenja, ali i ogorčenja. U ustima farizeja, riječ "Ἰδοὺ" funkcionira kao dramatičan pravni prst uprt u učenike, naglašavajući navodnu očitu i šokantnu težinu prijestupa koji se odvija javno.
5.οἱ μαθηταί σου (učenici tvoji)
Prijevodučenici tvoji, tvoji sljedbenici
Izvornikοἱ μαθηταί σου (grč.), ekvivalent heb. תַּלְמִידִים - talmidim
Transliteracijahoi mathētai sou
Gramatička analizaμαθηταί je nominativ množine muškog roda imenice μαθητής (mathētēs - učenik); σου je genitiv jednine lične zamjenice 2. lica (tvoj).
Teološko značenjeU židovskom poimanju, učenik (talmid / mathētēs) nije bio samo netko tko sluša predavanja, već osoba koja doslovno nasljeduje, oponaša i živi cjelokupni način života svoga učitelja. Naglasak na posvojnoj zamjenici "tvoji" (sou) ponovno prebacuje krivnju na Isusa: djela učenika odraz su učiteljeva nauka, čime farizeji insinuiraju da Isus svoje sljedbenike vodi u bezakonje.
6.ποιοῦσιν (čine / rade)
Prijevodčine, rade, vrše
Izvornikποιοῦσιν (grč.), ekvivalent heb. עֹשִׂים - osim
Transliteracijapoiousin
Gramatička analizaIndikativ prezenta aktivnog, 3. lice množine od glagola ποιέω (poieō - činiti, raditi, stvarati).
Teološko značenjePrezent označava radnju koja traje u sadašnjosti (učenici upravo sada, kontinuirano čine to što čine). U kontekstu rasprave o suboti, glagol "činiti/raditi" ima iznimnu pravnu težinu jer se izravno veže uz starozavjetnu zabranu obavljanja bilo kakvog posla ili rada (heb. מְלָאכָה - melakah) na dan šabata (Izlazak 20,10; Pnz 5,14).
7.ὃ οὐκ ἔξεστιν (što nije dopušteno / što nije slobodno)
Prijevodšto nije dopušteno, što nije zakonito, što se ne smije
Izvornikὃ οὐκ ἔξεστιν (grč.)
Transliteracijaho ouk exestin
Gramatička analizaὃ je odnosna zamjenica u akuzativu jednine srednjeg roda; οὐκ je niječna čestica (ispred vokala s lenisom); ἔξεστιν je bezlični glagol u indikativu prezenta (dopušteno je, zakonito je, u skladu je sa zakonom).
Teološko značenjeFraza "ouk exestin" (nije zakonito / nije dopušteno) ključni je pravno-religijski termin u židovskoj halahi kojim se označava prekršaj vjerskog zakona. Važno je naglasiti da Biblija (Tora) u Ponovljenom zakonu 23,26 izričito dopušta prolazniku da rukom trga klasje na tuđoj njivi kako bi utažio glad; to se nije smatralo krađom. Međutim, farizeji nisu optuživali učenike za krađu, već za kršenje subotnjeg odmora. Prema rabinskoj usmenoj predaji (kasnije zapisanoj u Mišni, traktat Šabat 7,2), definirano je 39 glavnih kategorija zabranjenih poslova na subotu. Farizeji su trganje klasja pravno okarakterizirali kao "žetvu", a trljanje zrna u rukama kao "vršidbu". Time su ljudsku predaju izjednačili s Božjom zapovijedi.
8.ἐν σαββάτῳ (u subotu / subotom)
Prijevodu subotu, na subotu, subotom
Izvornikἐν σαββάτῳ (grč.), od שַׁבָּת - shabbat (heb.)
Transliteracijaen sabbatō
Gramatička analizaPrijedlog ἐν (u, na) koji zahtijeva dativ; σαββάτῳ je dativ jednine srednjeg roda imenice σάββατον (sabbaton).
Teološko značenjeŠabat (subota) bio je temeljni znak Saveza između Boga i Izraela, svet i blagoslovljen dan odvojen za počinak, slavljenje Boga i obnovu čovjeka (Izlazak 31,13-17). Međutim, farizejski legalizam pretvorio je taj božanski dar u težak jaram tjeskobe i sitničavih pravila. Ovaj stih predstavlja uvod u jednu od najvažnijih kristoloških objava u evanđeljima: Isus u nastavku rasprave ne samo da odbacuje farizejsko iskrivljavanje subote pokazujući da je milosrđe važnije od obreda i da je "subota stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote", nego obznanjuje svoj vrhovni božanski autoritet izjavom: "Sin Čovječji gospodar je subote" (Mt 12,8). On je zakoniti tumač i konačno ispunjenje Zakona i subotnjeg počinka.
Ovaj stih (Matej 12,2) savršeno oslikava duboki sukob između dva potpuno različita pristupa vjeri i Bogu: farizejskog legalizma s jedne strane te Isusova evanđelja slobode i milosrđa s druge strane. Farizeji, zaslijepljeni svojim ljudskim predajama i mikromenadžmentom Zakona, u gladnim učenicima ne vide potrebe bližnjega, već isključivo prekršitelje pravila. Njihova optužba ne proizlazi iz Božje riječi, nego iz njihove nadogradnje Tore, kojom su subotu od dana radosti i odmora pretvorili u dan tjeskobnog ropstva.
Glavna poruka stiha i kasnijeg Isusovog odgovora leži u otkrivanju pravog smisla Božjih zapovijedi i Isusovog identiteta. Bogu nije ugodno mehaničko i bezdušno obnašanje vjerskih propisa koje gubi iz vida ljubav prema čovjeku. Još važnije, stih postavlja pozornicu za kristološku kulminaciju: Isus je veći od Hrama i On je Gospodar subote. Istinski subotnji odmor ne nalazi se u rigidnom slijeđenju ljudskih dogmi i obreda, već u živom odnosu s Isusom Kristom, koji je izvor svakog milosrđa, slobode i pravog duhovnog počinka.