Knjiga Psalama 16
1Miktâm Davidov. Bože, čuvaj me, jer ja sam od tebe načinio utočište svoje. 2Ja kažem GOSPODU: â€Ti si GOSPOD! Ja nemam veće sreće od tebe! “ 3Božanstva ove zemlje, te sile koje mi toliko godiše, 4povećavaju svoja pustošenja, nasrće se u njihovu sljedbu. Ali ja neću njima nuditi libacije krvi, a moje usne neće više izgovarati njihova mena. 5GOSPODE, ti baštino moja i moj udjelu iz kupe, moj udes u tvojoj je ruci. 6Izbor koji meni pripade slastan je, dobitak koji sam ja primio najljepši je. 7Ja blagosiljam GOSPODA koji me savjetuje, čak i noću, moja me savjest upozorava. 8Ja neprekidno imam GOSPODA pred sobom, kada je meni s desna, ja sam neoboriv. 9Isto tako se moje srce veseli, moja duša kliče i moje tijelo ostaje u sigurnosti, 10jer ti me ne prepuštaš paklu, ti ne puštaš svog vjernika vidjeti jamu. 11Ti mi pokazuješ stazu životnu; radost poskakuje blizu tvojeg lica, tebi s desna, vječne naslade.