I dogodi se, dok On nasamo moljaše, bijahu s Njim učenici; i On ih upita govoreći: "Što govori mnoštvo, tko sam Ja?"
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
I dogodi se, dok On nasamo moljaše, bijahu s Njim učenici; i On ih upita govoreći: "Što govori mnoštvo, tko sam Ja?"
A oni odgovoriše i rekoše: "Ivan Krstitelj; drugi pak: Ilija; a drugi da je ustao neki od drevnih proroka."
A On im reče: "A vi, što vi govorite, tko sam Ja?" Petar pak odgovori i reče: "Krist Božji."
A On im zaprijeti i zapovjedi da to nikomu ne govore,
rekavši da Sin Čovječji treba mnogo pretrpjeti, i biti odbačen od starješina, glavara svećeničkih i pismoznanaca, i biti ubijen, i treći dan biti podignut.
A On im reče: "A vi, što vi govorite, tko sam Ja?" Petar pak odgovori i reče: "Krist Božji."
A on im reče: a vi šta mislite ko sam ja? A Petar odgovarajući reče: Hristos Božij.
εἶπεν δὲ αὐτοῖς· ὑμεῖς δὲ τίνα με λέγετε εἶναι; ὁ Πέτρος δὲ ἀποκριθεὶς εἶπεν· τὸν χριστὸν τοῦ θεοῦ.
eipen de autois humeis de tina me legete einai ho Petros de apokritheis eipen ton christon tou theou
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Reče a im: vi a koga me govorite biti? Petar a odgovorivši reče: toga Pomazanika toga Boga."
1. vi a Izvornik: ὑμεῖς δὲ [humeis de] Gramatika: Osobna zamjenica 2. lica množine u nominativu uz suprotnu česticu 'de'. Budući da je lice već sadržano u glagolskom nastavku ('govorite'), izričito navođenje zamjenice na samom početku rečenice nosi iznimno snažan naglasak i suprotstavljanje. Značenje: Isus povlači oštru crtu između površnog mišljenja mnoštva i svojih učenika: oni koji s Njim dijele molitvenu blizinu pozvani su na osobni stav i dublju spoznaju.
2. govorite Izvornik: λέγετε [legete] Gramatika: Glagol u prezentu aktivnom, indikativ, 2. lice množine. Prezent ovdje traži njihovo sadašnje, trajno uvjerenje i javno očitovanje. Značenje: Vjera se ne može svesti na prenošenje tuđih mišljenja, nego zahtijeva vlastito izricanje i osobno svjedočanstvo pred Kristom.
3. odgovorivši reče Izvornik: ἀποκριθεὶς εἶπεν [apokritheis eipen] Gramatika: Particip aorista pasivnog (s aktivnim značenjem) u nominativu jednine muškog roda uz glavni glagol u aoristu aktivnom. Jednina naglašava kako na pitanje upućeno svima ('vi') istupa jedan govornik u ime cijele zajednice. Značenje: Petar preuzima ulogu glasnogovornika Dvanaestorice, izričući u jednom sabranom trenutku istinu do koje su došli zajedničkim hodom za Isusom.
4. toga Pomazanika Izvornik: τὸν χριστὸν [ton christon] Gramatika: Imenica (izvorno glagolski pridjev) u akuzativu jednine muškog roda s određenim članom. Akuzativ je izravni odgovor na pitanje 'koga me govorite biti', a određeni član ističe jedinstvenost očekivanog Mesije. Značenje: Dolazi od glagola 'chriō' (pomazati uljem) i točan je grčki prijevod hebrejskog 'Mašiah' (Mesija). Isus nije samo jedan u nizu drevnih proroka, nego onaj jedini, od Boga pomazani Kralj i Spasitelj.
5. toga Boga Izvornik: τοῦ θεοῦ [tou theou] Gramatika: Imenica u genitivu jednine muškog roda s određenim članom. Riječ je o genitivu pripadnosti i podrijetla. Značenje: Ova bliža oznaka čisti pojam Mesije od prizemnih političkih očekivanja: Isus je Pomazanik koji u cijelosti pripada Bogu, dolazi od Boga i izvršava isključivo Božji naum spasenja. Imena: - Petar [Πέτρος (aram. כֵּיפָא Kêpā’) / Petros] (osoba) Znači: Stijena / Kamen Tvorba: Grčka imenica muškog roda 'petros' (kamen, stijena), koja služi kao izravan prijevod aramejskog nadimka Kefa (stijena). Promjena imena: Izvorno mu je ime Šimun (grč. Σίμων, od heb. Šim'on - 'Onaj koji čuje / Bog je uslišao'), a Isus mu daje novo ime Kefa / Petar (Stijena) kao znak njegove čvrste uloge u temelju Crkve.
- Krist [χριστὸν (grč. Χριστός; heb. מָשִׁיחַ Māšîaḥ) / christon] (osoba) Znači: Pomazanik Tvorba: Grčki glagolski pridjev od 'chriō' (trljati, pomazati uljem), kojim se prevodi hebrejski naslov Mašiah (Mesija). Izvorno označava kraljevsku, svećeničku i proročku službu posvećenu Božjim pomazanjem, a u kršćanskoj upotrebi i u hrvatskom prijevodu ('Krist Božji') postaje i vlastito ime Isusa iz Nazareta.
Ovaj stih (Luka 9:20) predstavlja kristološki vrhunac i jasnu prekretnicu u evanđelju. Isus odmiče fokus s mišljenja svjetine, koja ga smatra tek jednim od uskrslih proroka, na osobno uvjerenje svojih najbližih sljedbenika. Naglašena zamjenica 'Vi' (Ὑμεῖς) zahtijeva izravno osobno opredjeljenje i ispovijest vjere koja se ne može temeljiti na glasinama, već isključivo na osobnoj spoznaji.
Petrov odgovor u ime svih učenika, prepoznajući Isusa kao 'Pomazanika Božjega', postavlja temelj rane kršćanske vjere. Tim riječima Petar potvrđuje da Isus nije samo veliki moralni učitelj, već ispunjenje svih starozavjetnih eshatoloških obećanja – izravni Božji poslanik i jedini legitimni spasitelj na kojemu počiva posebna Božja milost.