I dogodi se u jedan od dana, dok On poučavaše narod u Hramu i navješćivaše Radosnu vijest, pristupiše veliki svećenici i pismoznanci sa starješinama
i rekoše govoreći Mu: "Reci nam u kakvoj vlasti ovo činiš ili tko je onaj koji Ti je dao ovu vlast?"
A On odgovori i reče im: "Upitat ću vas i Ja jednu riječ, pa Mi recite:
I dogodi se u jedan od dana, dok On poučavaše narod u Hramu i navješćivaše Radosnu vijest, pristupiše veliki svećenici i pismoznanci sa starješinama
I kad on u jedan od onijeh dana učaše narod u crkvi i propovijedaše jevanđelje, dođoše glavari sveštenički i književnici sa starješinama,
Καὶ ἐγένετο ἐν μιᾷ τῶν ἡμερῶν ἐκείνων διδάσκοντος αὐτοῦ τὸν λαὸν ἐν τῷ ἱερῷ καὶ εὐαγγελιζομένου ἐπέστησαν οἱ ἀρχιερεῖς καὶ οἱ γραμματεῖς σὺν τοῖς πρεσβυτέροις
Kai egeneto en mia tōn hēmerōn ekeinōn didaskontos autou ton laon en tō hi'erō kai euangelizomenou epestēsan hoi archiereis kai hoi grammateis sun tois presbuterois
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I dogodi se u jedan od dana dok poučavaše on narod u Hramu i navješćivaše radosnu vijest pristupiše veliki svećenici i pismoznanci sa starješinama"
1. I dogodi se u jedan od dana Izvornik: Καὶ ἐγένετο ἐν μιᾷ τῶν ἡμερῶν [Kai egeneto en mia tōn hēmerōn] Gramatika: Glagol je u aoristu medija (deponentni), 3. lice jednine, u tipičnoj Lukinoj pripovjednoj formuli koja oponaša hebrejski stil Staroga zavjeta. Izraz s prijedlogom i dativom jednine ženskog roda ('u jedan') te partitivnim genitivom množine ('od dana') neodređeno smješta radnju u posljednji tjedan u Jeruzalemu. Značenje: Svečani biblijski uvod označava prekretnicu u pripovijedanju i povezuje događaj s velikim djelima Božje povijesti spasenja. Neodređenost dana naglašava da je riječ o redovitom, svakodnevnom javnom djelovanju u Hramu pred očima sviju.
2. dok poučavaše on Izvornik: διδάσκοντος αὐτοῦ [didaskontos autou] Gramatika: Konstrukcija genitiva apsolutnog sastavljena od participa prezenta aktiva u genitivu jednine muškog roda i osobne zamjenice u genitivu. Prezent participa izražava trajnu, nesvršenu radnju koja se odvija istodobno s dolaskom protivnika. Značenje: On zauzima središnji prostor Hrama kao zakoniti učitelj Božjeg naroda. Njegovo poučavanje nije potajno, nego javno i suvereno u samom središtu židovske vjere.
3. narod Izvornik: τὸν λαὸν [ton laon] Gramatika: Imenica u akuzativu jednine muškog roda s određenim članom, u službi izravnog objekta glagola poučavanja. Značenje: Za razliku od riječi za neznabožačke narode, ovaj izraz u biblijskom grčkom označava izabrani Božji puk, Izrael. Dok poglavari spremaju zamku, običan puk pozorno sluša i prima Božju riječ.
4. u Hramu Izvornik: ἐν τῷ ἱερῷ [en tō hi'erō] Gramatika: Prijedložni izraz s dativom jednine srednjeg roda i određenim članom koji označava mjesto radnje. Značenje: Ova imenica označava čitav hramski kompleks s predvorjima i trijemovima (za razliku od uže svetinje), gdje se okupljao narod i gdje su rabini poučavali. Poučavajući ondje, Gospodin preuzima vlast nad Očevim domom.
5. i navješćivaše radosnu vijest Izvornik: καὶ εὐαγγελιζομένου [kai euangelizomenou] Gramatika: Particip prezenta medija (deponentni) u genitivu jednine muškog roda, koordiniran s prethodnim participom ('dok poučavaše') u istom genitivu apsolutnom. Prezent ponovno naglašava trajnost i neprekinutost radnje. Značenje: Luka spaja poučavanje s naviještanjem evanđelja, pokazujući da ovo poučavanje nije puko tumačenje propisa, nego objava dolaska kraljevstva Božjega i spasenja. Čak i u sjeni nadolazeće muke, njegova riječ ostaje radosna vijest.
6. pristupiše Izvornik: ἐπέστησαν [epestēsan] Gramatika: Glavni glagol rečenice u jakom (drugom) aoristu aktiva, 3. lice množine. Aorist ovdje izražava naglu, upadnu radnju koja prekida trajnu radnju prethodnih participa u prezentu. Značenje: Složeni glagol doslovno znači 'stati nad kim' ili 'iznenada banuti', često s prizvukom neprijateljskog suočavanja ili službenog nadzora. Poglavari nastupaju naglo i s visoka kako bi prekinuli poučavanje i nametnuli svoj autoritet.
7. veliki svećenici i pismoznanci sa starješinama Izvornik: οἱ ἀρχιερεῖς καὶ οἱ γραμματεῖς σὺν τοῖς πρεσβυτέροις [hoi archiereis kai hoi grammateis sun tois presbuterois] Gramatika: Prve dvije skupine stoje u nominativu množine muškog roda s određenim članovima kao subjekt, dok je treća pripojena prijedlogom s dativom množine ('sa starješinama'). Ponavljanje člana uz svaku skupinu ističe ih kao tri zasebna staleža koji djeluju zajedno. Značenje: Ove tri skupine čine puni sastav Velikog vijeća (Sinedrija), vrhovnog vjerskog i pravnog tijela židovskog naroda. Njihov zajednički nastup označava službenu, institucionalnu istragu i odbacivanje Mesije od strane vrhovne vlasti.
Ovaj redak (Luka 20,1) predstavlja ključnu teološku i narativnu prekretnicu u Lukinu evanđelju te označava izravni početak službenog sukoba Isusa s najvišim vjerskim i političkim autoritetima judaizma. Isus, smjestivši se u samo središte njihove moći – jeruzalemski hram, preuzima ulogu glavnog i konačnog učitelja naroda te donositelja radosne vijesti, što postojeći establišment percipira kao najveću prijetnju njihovom monopolu.
Službena delegacija, sastavljena od sve tri komponente Velikog vijeća (veliki svećenici, pismoznanci i starješine), ne dolazi kao skupina učenika koja bi slušala, nego iznenada 'nadođe' kao neformalno istražno tijelo s ciljem zaustavljanja Isusa. Time se dramatično postavlja scena za Njegovo ispitivanje, muku i suđenje, zorno oslikavajući sraz starog, institucionaliziranog kulta i svježeg, eshatološkog učenja novoga svijeta.