Pristupivši pak, probudiše Ga govoreći: "Učitelju, Učitelju, propadamo!" A On, probudivši se, zaprijeti vjetru i valovlju vode; i prestaše, i nastade utiha.
A On im reče: "Gdje je vjera vaša?" A oni se, prestrašivši se, zadiviše govoreći jedni drugima: "Tko je dakle Ovaj da i vjetrovima zapovijeda i vodi, i pokoravaju Mu se?"
I doploviše u gergezenski kraj, koji je nasuprot Galileji.
A kad On iziđe na kopno, susrete Ga neki čovjek iz grada koji je imao demone. I već dugo vremena ne oblačaše haljine i ne boravljaše u kući, nego u grobovima.
Vidjevši pak Isusa, kriknu, pade pred Njega i jakim glasom reče: "Što ja imam s Tobom, Isuse, Sine Boga Svevišnjega? Molim Te, ne muči me!"
I doploviše u gergezenski kraj, koji je nasuprot Galileji.
I dođoše u okolinu Gadarinsku koja je prema Galileji.
καὶ κατέπλευσαν εἰς τὴν χώραν τῶν Γερασηνῶν ἥτις ἐστὶν ἀντιπέρα τῆς Γαλιλαίας.¶
kai katepleusan eis tēn chōran tōn Gerasēnōn hētis estin antipera tēs Galilaias
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I doploviše u taj kraj tih Gergezenaca koji jest nasuprot te Galileje."
1. doploviše Izvornik: κατέπλευσαν [katepleusan] Gramatika: Složeni glagol u aoristu aktivnom, indikativ, 3. lice množine, tvoren od prijedloga koji označava kretanje prema dolje i glagola 'ploviti'; ovdje je riječ o novozavjetnom hapaks legomenonu (pojavljuje se samo na ovom mjestu). Značenje: U pomorskom jeziku označava spuštanje jedara i pristajanje uz obalu, čime se nakon nadnaravne oluje pripovijest mirno prizemljuje na pogansko tlo.
2. kraj Izvornik: χώραν [chōran] Gramatika: Imenica ženskog roda u akuzativu jednine s određenim članom, nakon prijedloga koji označava kretanje prema unutrašnjosti ili cilju. Značenje: Označava šire upravno područje i okolicu koja pripada nekom gradu, ovdje teritorij Dekapolisa nastanjen pretežno poganima.
3. koji Izvornik: ἥτις [hētis] Gramatika: Kvalitativna odnosna zamjenica u nominativu jednine ženskog roda koja se slaže s imenicom 'kraj'. Značenje: Za razliku od obične odnosne zamjenice, ovaj oblik ne uvodi samo usputan podatak, nego pobliže određuje narav i zemljopisni položaj područja za čitatelje koji ne poznaju palestinsku geografiju.
4. nasuprot Izvornik: ἀντιπέρα [antipera] Gramatika: Nepromjenjivi prijedlog s genitivom, također novozavjetni hapaks legomenon, složen od elemenata koji znače 'nasuprot' i 's one strane'. Značenje: Naglašava prijelaz s židovske, galilejske obale na drugu, istočnu stranu jezera, čime Isus simbolički i stvarno zakoračuje u prostor poganskog svijeta i ritualne nečistoće. Imena: - Gergezenci [Γερασηνοί / Gerasēnoi] (narod) Znači: Stanovnici Gerase (ili Gergese); semitski korijen povezuje se sa značenjem 'doseljenik', 'stranac' ili 'onaj koji je istjeran'. Tvorba: Etnik izveden iz imena grada u Dekapolisu (grčki izvornik ovdje ima Γερασηνῶν, dok hrvatski prijevod slijedi rukopisnu tradiciju 'gergezenski' prema Gergesi/Kergesi na istočnoj obali jezera). Semitski korijen grš označava tjeranje ili prebivanje u tuđini.
- Galileja [Γαλιλαία (heb. גָּלִיל Galil) / Galilaia] (pokrajina) Znači: Krug, okrug, područje. Tvorba: Grčki oblik nastao je iz hebrejske imenice Galil (od glagolskog korijena gll, 'kotrljati', 'okruživati'), što je izvorno bio skraćeni naziv za 'Galil ha-gojim' (Okrug naroda/pogana).
Ovaj stih (Luka 8:26) služi kao iznimno važan geografski i teološki prijelaz u Isusovoj službi. Isus i Njegovi učenici namjerno prelaze Galilejsko more kako bi iz poznatog, židovskog teritorija ušli u strano, pogansko područje. To putovanje 'na drugu stranu' nije slučajno, već predstavlja svjesnu odluku da se doseg Božjeg kraljevstva proširi izvan dotadašnjih okvira. Izraz 'nasuprot Galileje' nosi snažnu duhovnu simboliku. Prelazeći granicu, Isus demonstrira da Njegov suverenitet, moć oslobođenja i spasenje ne poznaju etničke ni religijske barijere. Ovaj stih postavlja scenu za dramatičan susret s onostranim zlodusima, pokazujući da Isus donosi svjetlo i mir čak i u najneprijateljskija i duhovno najmračnija okruženja.