Dogodi se u jedan od onih dana da i On uđe u lađu i učenici Njegovi, te im reče: "Prijeđimo na drugu stranu jezera." I otisnuše se.
A dok su oni plovili, On zaspa. I spusti se vihor vjetra na jezero, te se punjahu vodom i bijahu u opasnosti.
Pristupivši pak, probudiše Ga govoreći: "Učitelju, Učitelju, propadamo!" A On, probudivši se, zaprijeti vjetru i valovlju vode; i prestaše, i nastade utiha.
A On im reče: "Gdje je vjera vaša?" A oni se, prestrašivši se, zadiviše govoreći jedni drugima: "Tko je dakle Ovaj da i vjetrovima zapovijeda i vodi, i pokoravaju Mu se?"
I doploviše u gergezenski kraj, koji je nasuprot Galileji.
Pristupivši pak, probudiše Ga govoreći: "Učitelju, Učitelju, propadamo!" A On, probudivši se, zaprijeti vjetru i valovlju vode; i prestaše, i nastade utiha.
I pristupivši probudiše ga govoreći: učitelju! učitelju! izgibosmo. A on ustade, i zaprijeti vjetru i valovima; i prestadoše i posta tišina.
προσελθόντες δὲ διήγειραν αὐτὸν λέγοντες· ἐπιστάτα ἐπιστάτα, ἀπολλύμεθα. ὁ δὲ διεγερθεὶς ἐπετίμησεν τῷ ἀνέμῳ καὶ τῷ κλύδωνι τοῦ ὕδατος. καὶ ἐπαύσαντο, καὶ ἐγένετο γαλήνη.¶
proselthontes de diēgeiran auton legontes epistata epistata apollumetha ho de diegertheis epetimēsen tō anemō kai tō kludōni tou hudatos kai epausanto kai egeneto galēnē
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Pristupivši pak probudiše njega govoreći: Učitelju, Učitelju, propadamo! On pak probudivši se zaprijeti vjetru i valovlju vode; i prestaše, i nastade utiha."
1. Učitelju, Učitelju Izvornik: ἐπιστάτα ἐπιστάτα [epistata epistata] Gramatika: Imenica u vokativu jednine, udvostručena radi izražavanja krajnje hitnosti i straha. Riječ doslovno znači 'onaj koji stoji nad kim', 'nadglednik' ili 'zapovjednik', a u čitavom Novom zavjetu koristi je isključivo Luka umjesto aramejskog naslova 'Rabi'. Značenje: Dvostruki zaziv otkriva paniku učenika, ali i činjenicu da u Isusu prepoznaju vrhovni autoritet kojemu se obraćaju u smrtnoj pogibelji.
2. propadamo Izvornik: ἀπολλύμεθα [apollumetha] Gramatika: Glagol u prezentu medija/pasiva, 1. lice množine. Prezent ovdje izražava radnju koja je već započela i upravo se odvija pred njihovim očima ('evo ginemo', 'upravo tonemo u propast'). Značenje: Vapaj učenika obuhvaća i samog Isusa u zajedničku sudbinu, pokazujući da je u pitanju opstanak cijele zajednice.
3. zaprijeti Izvornik: ἐπετίμησεν [epetimēsen] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, 3. lice jednine, koji traži objekt u dativu ('vjetru i valovlju'). Označava oštar ukor i zapovijed s vlašću, a u evanđeljima je to tehnički izraz za izgon zloduha. Značenje: Isus se prema pobješnjelim prirodnim silama odnosi kao prema demonskim silama kaosa, te ih podvrgava istoj božanskoj riječi kojom u Starom zavjetu Jahve kori more (Ps 106,9).
4. valovlju vode Izvornik: τῷ κλύδωνι τοῦ ὕδατος [tō kludōni tou hudatos] Gramatika: Imenica u dativu jednine s određenim članom, praćena imenicom u genitivu jednine s određenim članom. Izraz 'kludōn' označava silovito udaranje i zapljuskivanje uzburkanih valova, dok genitiv 'vode' pobliže određuje tvar koja bjesni. Značenje: Zajedno s vjetrom, uzburkano vodeno valovlje predstavlja vrhunac razornih sila prirode koje su potpuno podložne Kristovoj zapovijedi.
5. prestaše, i nastade utiha Izvornik: ἐπαύσαντο, καὶ ἐγένετο γαλήνη [epausanto, kai egeneto galēnē] Gramatika: Prvi glagol je u aoristu medija, 3. lice množine (subjekt su vjetar i valovlje), a drugi u drugom aoristu medija, 3. lice jednine. Aoristi označavaju trenutačnu i potpunu promjenu stanja: oluja nije postupno jenjavala, nego je odmah stala. Značenje: Trenutačni nastanak potpune bonace dokazuje da Isusova riječ ima stvaralačku i božansku moć koja iz kaosa trenutno uspostavlja red i mir.
Ovaj stih (Luka 8,24) dramatično prikazuje Isusov apsolutni, božanski autoritet nad prirodnim silama. Dok učenici, suočeni sa smrću, reagiraju u panici i očaju unatoč tome što priznaju Njegov autoritet (Epistata), Isus donosi spasenje pukom izgovorenom riječju. Njegov strogi prijekor oluji, sličan onom kojim izgoni demone, i trenutni prijelaz iz kaosa u savršenu tišinu (galēnē), služe kao snažna teološka demonstracija. Tekst nas uči da Krist ima moć obuzdati najopasnije životne i kozmičke oluje, donoseći potpuni mir onima koji mu se utječu.