Mateja i Tomu, Jakova Alfejeva i Šimuna zvanoga Revnitelj,
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Mateja i Tomu, Jakova Alfejeva i Šimuna zvanoga Revnitelj,
Judu Jakovljeva i Judu Iškariotskoga, koji postade izdajnik.
I sišavši s njima, stade na ravnu mjestu, i mnoštvo veliko učenika Njegovih, i množina velika naroda iz sve Judeje i Jeruzalema te primorja Tira i Sidona,
koji dođoše čuti Ga i biti izliječeni od bolesti svojih. I oni koje su mučili duhovi nečisti bijahu liječeni.
I sve mnoštvo tražaše doticati Ga se, jer Sila izlažaše od Njega i liječaše sve.
I sišavši s njima, stade na ravnu mjestu, i mnoštvo veliko učenika Njegovih, i množina velika naroda iz sve Judeje i Jeruzalema te primorja Tira i Sidona,
I izišavši s njima stade na mjestu ravnom, i gomila učenika njegovijeh; i mnoštvo naroda iz sve Judeje i iz Jerusalima, i iz primorja Tirskoga i Sidonskoga,
καὶ καταβὰς μετ᾽ αὐτῶν ἔστη ἐπὶ τόπου πεδινοῦ. καὶ ὄχλος πολὺς μαθητῶν αὐτοῦ καὶ πλῆθος πολὺ τοῦ λαοῦ ἀπὸ πάσης τῆς Ἰουδαίας καὶ Ἰερουσαλὴμ καὶ τῆς παραλίου Τύρου καὶ Σιδῶνος
kai katabas met᾽ autōn estē epi topou pedinou kai ochlos polus mathētōn autou kai plēthos polu tou laou apo pasēs tēs Ioudaias kai Ierousalēm kai tēs paraliou Turou kai Sidōnos
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"I sišavši s njima stao je na mjestu ravnom. I mnoštvo veliko učenika njegovih i množina velika tog naroda od sve te Judeje i Jeruzalema i tog primorja Tira i Sidona"
1. sišavši Izvornik: καταβὰς [katabas] Gramatika: Particip aorista aktivnog u nominativu jednine muškog roda. Označava radnju koja je prethodila glavnom glagolu 'stao je' (nakon što je sišao). Značenje: Silazak s gore nakon cjelonoćne molitve i izbora dvanaestorice apostola označava prijelaz iz zajedništva s Ocem u javno djelovanje među ljudima. Poput Mojsija koji silazi sa Sinaja, Isus silazi donoseći objavu i iscjeljenje.
2. stao je Izvornik: ἔστη [estē] Gramatika: Glagol u aoristu aktivnom, indikativ, 3. lice jednine. Izražava zaustavljanje i zauzimanje čvrstog položaja. Značenje: Dok u Matejevom evanđelju Isus sjeda na gori kao učitelj, kod Luke on staje na ravnici usred naroda. Stajanje ovdje izražava dostupnost i spremnost na susret s potrebama mnoštva.
3. na mjestu ravnom Izvornik: ἐπὶ τόπου πεδινοῦ [epi topou pedinou] Gramatika: Prijedlog s imenicom i pridjevom u genitivu jednine muškog roda. Označava zaravan ili visoravan na obronku planine, a ne nužno dolinu u podnožju. Značenje: Po ovom izrazu Lukina besjeda nosi naziv 'Govor na ravnici'. Ravno mjesto pruža prostor na kojem se učenici i mnoštvo iz svih krajeva mogu okupiti oko Isusa na istoj razini.
4. mnoštvo veliko učenika njegovih Izvornik: ὄχλος πολὺς μαθητῶν αὐτοῦ [ochlos polus mathētōn autou] Gramatika: Imenica i pridjev u nominativu jednine s genitivom množine koji pobliže određuje sastav skupine. Riječ za učenike označava sve one koji uče od učitelja i slijede ga, šire od samih dvanaestorice. Značenje: Luka pažljivo razlikuje tri koncentrična kruga oko Isusa: dvanaestoricu apostola (s kojima je sišao), širi krug učenika te golemu množinu naroda.
5. množina velika tog naroda Izvornik: πλῆθος πολὺ τοῦ λαοῦ [plēthos polu tou laou] Gramatika: Imenica i pridjev u nominativu jednine srednjeg roda, uz genitiv jednine imenice s određenim članom. Izraz za 'narod' u grčkom prijevodu Staroga zavjeta redovito označava Božji izabrani narod za razliku od neznabožaca, iako ovdje uključuje i stanovnike poganskog primorja. Značenje: Okupljanje ljudi iz Judeje, Jeruzalema te poganskog Tira i Sidona nagovještava univerzalni doseg Isusova poslanja koje nadilazi granice Izraela. Imena: - Judeja [Ἰουδαίας (heb. יְהוּדָה Yehudah) / Ioudaias] (pokrajina) Znači: Zemlja Judina, odnosno zemlja hvale ili zahvaljivanja. Tvorba: Grčki i latinski naziv za južnu palestinsku pokrajinu, izveden iz imena plemena i praoca Jude (heb. Yehudah), što potječe od glagolskog korijena 'jadah' (hvaliti, slaviti, zahvaljivati).
- Jeruzalem [Ἰερουσαλὴμ (heb. יְרוּשָׁלַיִם Yerushalayim) / Ierousalēm] (grad) Znači: Temelj mira. Tvorba: Zapadnosemitsko ime složeno od korijena 'j-r-h' ili sumersko-akadskog 'uru' (grad, utemeljenje) i 'šalem' (mir, cjelovitost, ili ime kanaanskog božanstva Šalema), u hebrejskoj predaji shvaćeno kao grad ili boravište mira.
- Tir [Τύρου (heb. צֹר Tzor; fenički Ṣūr) / Turou] (grad) Znači: Stijena, hrid. Tvorba: Drevni fenički lučki grad čije semitsko ime doslovno znači 'stijena', jer je njegov utvrđeni dio bio izgrađen na stjenovitom otoku neposredno uz obalu Sredozemnog mora.
- Sidon [Σιδῶνος (heb. צִידוֹן Tzidon) / Sidōnos] (grad) Znači: Ribolovno mjesto ili lovište. Tvorba: Stari fenički obalni grad sjeverno od Tira; ime je izvedeno iz semitskog korijena 'tzud' (loviti, osobito loviti ribu), a u biblijskom rodoslovlju povezuje se i s Kanaancem Sidonom, prvorođencem Kanaanovim.
Ovaj stih (Luka 6,17) predstavlja ključan prijelazni trenutak u Lukinom evanđelju. Isus se, nakon noći provedene u molitvi i izbora Dvanaestorice na gori, spušta u ravnicu kako bi susreo ljude u njihovoj svakodnevici i potrebi. Njegov silazak na 'ravno mjesto' simbolizira Božju pristupačnost i solidarnost s čovječanstvom.
Prisutnost mnoštva ne samo iz Judeje i Jeruzalema, već i iz poganskog primorja Tira i Sidona, snažno naglašava univerzalnost Isusovog poslanja. Evanđelje nije rezervirano samo za izabrani židovski narod, već je Isusova iscjeliteljska i spasenjska milost dostupna svima, neovisno o njihovom etničkom ili geografskom podrijetlu.