I oni pripovijedahu ono s puta i kako im bî prepoznat u lomljenju kruha.
I oni pripovijedahu ono s puta i kako im bî prepoznat u lomljenju kruha.
A dok oni ovo govorahu, On sam stade posred njih i govori im: "Mir vama!"
Prestrašeni pak i postavši ustrašeni, mišljahu da gledaju duha.
I reče im: "Zašto ste uznemireni i zbog čega premišljanja uzlaze u srcu vašemu?
Pogledajte ruke Moje i noge Moje, jer Ja sam to! Opipajte Me i pogledajte, jer duh mesa i kostiju nema kao što gledate da Ja imam."
Prestrašeni pak i postavši ustrašeni, mišljahu da gledaju duha.
A oni se uplašiše, i poplašeni budući, mišljahu da vide duha.
πτοηθέντες δὲ καὶ ἔμφοβοι γενόμενοι ἐδόκουν πνεῦμα θεωρεῖν.
ptoēthentes de kai emphoboi genomenoi edokoun pneuma theōrein
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Prestrašeni pak i ustrašeni postavši, mišljahu duha gledati."
1. Prestrašeni Izvornik: πτοηθέντες [ptoēthentes] Gramatika: Particip aorista pasivnog u nominativu množine muškog roda. Označava naglo stanje šoka i zaprepaštenja koje je prethodilo njihovom zaključku u glavnom glagolu. Značenje: Glagol izvorno opisuje plašenje životinja ili ptica koje naglo uzlijeću u panici. Ovdje izražava snažan, instinktivan trzaj i šok učenika pred neočekivanom Isusovom pojavom u zatvorenom prostoru.
2. pak Izvornik: δὲ [de] Gramatika: Veznik suprotnog i prijelaznog značenja koji stoji na drugom mjestu u rečenici. Značenje: Stvara izravan kontrast između Isusova prethodnog pozdrava mira ('Mir vama') i burne, prestravljene reakcije učenika.
3. ustrašeni postavši Izvornik: ἔμφοβοι γενόμενοι [emphoboi genomenoi] Gramatika: Pridjev u nominativu množine muškog roda praćen participom drugog aorista medijalnog (deponentnog) glagola 'postati'. Aorist naglašava njihov prijelaz u stanje duboke obuzetosti strahom. Značenje: Složenica 'emphobos' doslovno znači 'u strahu' ili 'ispunjen strahom'. Dok prva riječ opisuje početni šok, ovaj izraz opisuje stanje obuzetosti strahom koje je potom zavladalo njima.
4. mišljahu Izvornik: ἐδόκουν [edokoun] Gramatika: Glagol u imperfektu aktivnom, 3. lice množine. Imperfekt označava trajnu radnju u prošlosti, odnosno subjektivni dojam koji je u tim trenucima vladao njihovim umovima. Značenje: Glagol označava subjektivno mnijenje, pretpostavku ili pričin, čime evanđelist naglašava da je njihov zaključak o duhu bio pogrešna percepcija izazvana strahom, a ne stvarnost.
5. duha gledati Izvornik: πνεῦμα θεωρεῖν [pneuma theōrein] Gramatika: Imenica srednjeg roda u akuzativu jednine bez člana uz prezent infinitiva aktivnog. Tvori konstrukciju akuzativa s infinitivom koja ovisi o glagolu mišljenja, a prezent infinitiva ističe trajno promatranje. Značenje: Riječ 'pneuma' bez člana ovdje ne označava Duha Božjega, nego bestjelesnu utvaru ili sjenu pokojnika. Glagol 'theōrein' znači pažljivo promatrati svojim očima: oni stvarno gledaju Isusa, ali viđeno pogrešno tumače kao utvaru.
Ovaj stih (Luka 24:37) slikovito opisuje snažnu ljudsku reakciju na susret s onostranim i natprirodnim. Korištenjem dvaju snažnih izraza za strah (ptoēthentes i emphoboi), Luka naglašava potpuni užas i paraliziranost učenika pred uskrslim Kristom. Njihov kognitivni proces biva potpuno zaslijepljen panikom; umjesto da prepoznaju svog voljenog Učitelja, njihov um interpretira stvarnost kroz prizmu straha i narodnih vjerovanja, pogrešno zaključujući da vide bestjelesnu utvaru.
Teološki gledano, ovaj trenutak ističe duboki jaz između ljudskog ograničenog poimanja i neshvatljive stvarnosti Kristova uskrsnuća. Zabluda učenika služi kao uvod u ključno Isusovo dokazivanje svoje tjelesnosti, čime evanđelist jasno odvaja kršćansku vjeru u tjelesno uskrsnuće od pukog vjerovanja u preživljavanje bestjelesne duše ili duha.