kako Ga predadoše glavari svećenički i poglavari naši na osudu smrtnu te Ga razapeše.
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
kako Ga predadoše glavari svećenički i poglavari naši na osudu smrtnu te Ga razapeše.
A mi se nadasmo da je On onaj koji ima otkupiti Izrael. Ali uz sve to, ovo već treći dan prolazi otkako se ovo dogodilo.
Ali i neke žene od naših izbezumiše nas: bijahu rano ujutro na grobu,
i ne našavši tijela Njegova, dođoše govoreći da su vidjele i viđenje anđela, koji govore da On živi.
I odoše neki od onih koji su s nama na grob i nađoše tako kako i žene rekoše, ali Njega ne vidješe."
Ali i neke žene od naših izbezumiše nas: bijahu rano ujutro na grobu,
A uplašiše nas i žene neke od našijeh koje su bile rano na grobu,
ἀλλὰ καὶ γυναῖκές τινες ἐξ ἡμῶν ἐξέστησαν ἡμᾶς γενόμεναι ὀρθριναὶ ἐπὶ τὸ μνημεῖον,
alla kai gunaikes tines ex hēmōn exestēsan hēmas genomenai orthrinai epi to mnēmeion
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Ali i žene neke od nas izbezumiše nas postavši jutarnje na onaj grob,"
1. Ali i Izvornik: ἀλλὰ καὶ [alla kai] Gramatika: Spoj snažnog suprotnog veznika i veznika dodavanja. Značenje: Uvodi novi, neočekivani preokret u pripovijedanju učenika: unatoč potonuću nade nakon tri dana, dogodilo se još nešto što ne mogu uklopiti u sliku konačnog poraza.
2. žene neke od nas Izvornik: γυναῖκές τινες ἐξ ἡμῶν [gunaikes tines ex hēmōn] Gramatika: Imenica i neodređena zamjenica u nominativu množine ženskog roda, uz prijedložni izraz s genitivom dijelnosti (partitivni genitiv). Značenje: Pokazuje da su žene ravnopravan dio šire zajednice Isusovih učenika ('od nas'), ali ujedno odražava i tadašnju kulturološku skepsu muškaraca prema ženskom svjedočanstvu.
3. izbezumiše Izvornik: ἐξέστησαν [exestēsan] Gramatika: Glagol u aoristu aktiva, 3. lice množine, s prijelaznim (kauzativnim) značenjem. Doslovno znači 'izbaciti koga iz njegova stajališta'. Značenje: Riječ (od koje dolazi pojam 'ekstaza') označava stanje šoka, zapanjenosti i izbačenosti iz uobičajenog razmišljanja. Vijest žena nije u njima odmah probudila vjeru, nego duboku uznemirenost i zbunjenost.
4. postavši jutarnje Izvornik: γενόμεναι ὀρθριναὶ [genomenai orthrinai] Gramatika: Particip aorista medija u nominativu množine ženskog roda uz predikatni pridjev u istom padežu. Idiomatska grčka konstrukcija u kojoj se vrijeme radnje izražava pridjevom vezanim uz subjekt. Značenje: Naglašava revnost i vjernost žena koje su na grob stigle u samo praskozorje, čim je prošao subotnji počinak.
5. grob Izvornik: μνημεῖον [mnēmeion] Gramatika: Imenica u akuzativu jednine srednjeg roda uz prijedlog smjera i određeni član. Značenje: Izvedena iz glagola 'sjećati se', riječ doslovno označava spomen-mjesto ili spomenik za pokojnika. Žene su išle na mjesto sjećanja na mrtvaca, a naišle na mjesto objave živoga.
Ovaj stih (Luka 24,22) predstavlja ključni trenutak napetosti u narativu o uskrsnuću, zabilježen kroz prizmu zbunjenih učenika na putu u Emaus. Prikazuje snažan kognitivni nesklad između dotadašnjeg ljudskog očaja i Božjeg neočekivanog djelovanja. Glavna poruka stiha je da Božja objava često započinje preko onih koji su bili skrajnuti u tadašnjem društvu (poput žena u antici), te da istinski susret s božanskim čudom čovjeka u početku ostavlja zaprepaštenog i izvan sebe.
Nadalje, stih snažno kontrastira tamu i smrt s novim početkom. Rano jutro i posjet grobu – mjestu koje je obično znak konačnosti i smrti – postaju prijelomna točka povijesti spasenja u kojoj razočaranje učenika počinje ustupati mjesto svitanju neizmjerne nade u Uskrsloga.