Čuvši to, Pilat pak upita je li taj čovjek Galilejac,
Kolačići nam pomažu kako bismo isporučili svoje usluge. Koristeći naše usluge, slažete se s našim korištenjem kolačića.
Čuvši to, Pilat pak upita je li taj čovjek Galilejac,
i doznavši da je iz Herodove vlasti, posla Ga k Herodu, koji i sam bijaše u Jeruzalemu onih dana.
A Herod, vidjevši Isusa, veoma se obradova; jer već dugo vremena željaše Ga vidjeti budući da je slušao o Njemu, te se nadaše vidjeti kakav znak koji bi On učinio.
Ispitivaše Ga pak mnogim riječima, ali On mu ništa ne odgovori.
Stajahu pak prvosvećenici i pismoznanci žestoko Ga optužujući.
A Herod, vidjevši Isusa, veoma se obradova; jer već dugo vremena željaše Ga vidjeti budući da je slušao o Njemu, te se nadaše vidjeti kakav znak koji bi On učinio.
A Irod vidjevši Isusa bi mu vrlo milo; jer je odavno željeo da ga vidi, jer je mnogo slušao za njega, i nadaše se da će vidjeti od njega kako čudo.
Ὁ δὲ Ἡρῴδης ἰδὼν τὸν Ἰησοῦν ἐχάρη λίαν· ἦν γὰρ ἐξ ἱκανῶν χρόνων θέλων ἰδεῖν αὐτὸν διὰ τὸ ἀκούειν πολλὰ περὶ αὐτοῦ καὶ ἤλπιζέν τι σημεῖον ἰδεῖν ὑπ᾽ αὐτοῦ γινόμενον.
Ho de Hērōdēs idōn ton Iēsoun echarē lian ēn gar ex hikanōn chronōn thelōn idein auton dia to akouein polla peri autou kai ēlpizen ti sēmeion idein hup᾽ autou ginomenon
Bilješke i bookmarkovi dostupni su prijavljenim čitateljima. Prijavi se da bi spremao komentare uz stihove.
"Onaj pak Herod vidjevši onog Isusa obradova se veoma; bijaše naime iz dovoljnih vremena želeći vidjeti njega zbog onog slušati o njemu i nadaše se neki znak vidjeti od njega bivajući."
1. vidjevši Izvornik: ἰδὼν [idōn] Gramatika: Particip drugog aorista aktiva u nominativu jednine muškog roda. Označava trenutak opažanja koji neposredno prethodi i uzrokuje radnju glavnog glagola ('obradova se'). Značenje: Susret s Isusom za Heroda se svodi na izvanjsko gledanje, bez unutarnjeg prepoznavanja i vjere. Njegov je pogled vođen znatiželjom, što je u oštroj suprotnosti s pogledom vjere kakav Luka ističe kod istinskih učenika.
2. obradova se veoma Izvornik: ἐχάρη λίαν [echarē lian] Gramatika: Glagol u drugom aoristu pasiva (s deponentnim, aktivnim značenjem), 3. lice jednine, pojačan prilogom 'lian' (veoma, silno). Aorist izražava nagao nastup snažnog oduševljenja u trenutku kad je ugledao Isusa. Značenje: Herodova golema radost duboko je ironična i površna: on se ne raduje dolasku Spasitelja ni istini, nego prilici za dvorsku zabavu. To je lažna radost svijeta koji u Kristu traži samo senzaciju, a zatvoren je za obraćenje.
3. bijaše... želeći Izvornik: ἦν... θέλων [ēn... thelōn] Gramatika: Perifrastični imperfekt sastavljen od imperfekta pomoćnog glagola 'biti' i participa prezenta aktiva glagola 'htjeti'. Takva konstrukcija snažno naglašava dugotrajno, neprekidno stanje želje u prošlosti. Značenje: Već u ranijem poglavlju Luka spominje da je Herod bio zbunjen vijestima o Isusu te ga je tražio vidjeti. Međutim, ta dugotrajna želja nikada nije prerasla u duhovno traženje, nego je ostala na razini svjetovne radoznalosti.
4. iz dovoljnih vremena Izvornik: ἐξ ἱκανῶν χρόνων [ex hikanōn chronōn] Gramatika: Prijedlog 'ek' (iz, od) s genitivom množine pridjeva i imenice. Tipičan Lukin idiom u kojem pridjev 'hikanos' (dovoljan, znatan) u množini s riječi 'vrijeme' označava dugo vremensko razdoblje ('već dugo vremena'). Značenje: Dugotrajnost Herodova interesa pokazuje da je imao dovoljno vremena čuti i promisliti o Isusovu djelovanju. Ipak, ni protok vremena ni mnoga svjedočanstva nisu u njemu probudili savjest, koju je već prije otupio ubojstvom Ivana Krstitelja.
5. zbog onog slušati Izvornik: διὰ τὸ ἀκούειν [dia to akouein] Gramatika: Prijedlog 'dia' s akuzativom poimeničenog infinitiva prezenta (infinitiv sa srednjim rodom određenog člana 'to'). Konstrukcija izražava uzrok ('zato što je slušao'), a prezent infinitiva ukazuje na to da su vijesti o Isusu do njega stizale stalno i opetovano. Značenje: Slušanje o Isusu kod mnogih je u evanđelju potaknulo vjeru, ali kod Heroda rađa tek želju za spektaklom. Time se pokazuje da samo slušanje o Božjim djelima, bez spremnosti na promjenu života, ostaje besplodno.
6. nadaše se Izvornik: ἤλπιζέν [ēlpizen] Gramatika: Glagol u imperfektu aktiva, 3. lice jednine. Imperfekt oslikava trajno očekivanje koje je pratilo Herodovu želju i koje sada, u trenutku susreta, doseže vrhunac. Značenje: Glagol 'elpizō' ovdje nema teološko značenje kršćanske nade, nego označava svjetovno očekivanje i proračunatu želju. Herod očekuje da će Isus pred njim izvesti čudo kako bi zadobio njegovu naklonost i spasio život.
7. neki znak... bivajući Izvornik: τι σημεῖον... γινόμενον [ti sēmeion... ginomenon] Gramatika: Neodređena zamjenica 'ti' i imenica 'sēmeion' u akuzativu jednine srednjeg roda, uz koje stoji particip prezenta 'ginomenon' (koji nastaje, koji se događa). Particip prezenta stavlja naglasak na promatranje samog procesa izvođenja čuda pred vlastitim očima. Značenje: U biblijskom jeziku 'znak' je čudesno djelo koje upućuje na Božju prisutnost i potvrđuje poslanje proroka ili Mesije. Za Heroda je, međutim, znak sveden na puku dvorsku atrakciju; zato Isus, koji je već odbio đavolsku kušnju spektakla, pred Herodom ostaje potpuno nijem. Imena: - Herod [Ἡρῴδης / Hērōdēs] (osoba) Znači: Potomak junaka (ili: sličan junaku). Tvorba: Grčko dinastičko ime (ovdje Herod Antipa), izvedeno iz imenice 'hērōs' (junak, heroj) i sufiksa '-ōdēs' / '-idēs' koji označava potomka ili sličnost.
- Isus [Ἰησοῦς (heb. יֵשׁוּעַ Yeshua / יְהוֹשֻׁעַ Yehoshua) / Iēsous] (osoba) Znači: Jahve spašava (ili: Jahve je spasenje). Tvorba: Grčki oblik kasnohebrejskog i aramejskog imena 'Ješua' (skraćeno od 'Jehošua'), koje je složeno od teofornog elementa 'Jahu' (Jahve) i glagolskog korijena 'jaša' (spasiti, izbaviti).
Ovaj stih (Luka 23:8) majstorski oslikava Herodov površan, senzacionalistički i duhovno slijep odnos prema Isusu. Njegova 'velika radost' pri susretu nije proizašla iz poniznosti, vjere ili traženja istine, već iz dugotrajne dokone znatiželje i sebične želje za spektaklom. Herod je Isusa tretirao kao pukog čudotvorca ili dvorskog mađioničara od kojeg je očekivao ekskluzivnu izvedbu.
Teološki gledano, Herodov stav predstavlja oštru opomenu protiv konzumerističkog pristupa Bogu, u kojem se traže samo znakovi, čuda i zabava, dok se u potpunosti ignorira poziv na pokajanje i istinski duhovni odnos. Isusova kasnija potpuna šutnja pred Herodom snažno potvrđuje biblijsko načelo da se sveta Božja objava ne daje onima koji je traže iz isprazne znatiželje.